Nouvèl / Ekoloji
Ayiti: bèso Endepandans lan
Ayiti, ki nich nan Karayib la, souvan rekonèt pou plaj pitorèsk li yo ak kilti rich. Sepandan, peyi zile sa a pote tou yon eritaj istorik pwofon ak enpòtan: ke yo te premye peyi nwa ki te pran endepandans ak aboli esklavaj, vin tounen yon senbòl pwisan nan libète ak rezistans.
Par Haïti Wondeland | 2
li plis Patat an Ayiti: Diferan fason yo konsome
Pòmdetè dous, souvan konsidere kòm yon superfood, se pa sèlman bon gou, men tou, rich nan eleman nitritif. Anplis de sa yo versatile, pòmdetè dous ka prepare nan plizyè fason, fè yo yon engredyan popilè nan anpil kuizin.
Par Jeunes Influenceurs |
li plis Nanm Vodoua fè dife Ogou Feray nan Enstiti Fransè a
Yon lane apre lage album yo “TRAVÈSE”, gwoup Nanm Vodou kontinye trase chemen mizik li ak pasyon ak otantisite. Avèk bonjan sipò Enstiti Fransè an Ayiti, Nanm Vodou te prezante konsè “Yon lane pou Travèse” jedi 18 jiyè 2024 la, pou make kòmansman fèt ete yo. Fanatik mizik ak kilti ayisyen yo te fè eksperyans yon sware kaptivan, kote ritm tanbou yo ak chant sakre yo te fè yon rezon ak entansite espirityèl.
Par Faïly Anderson Trazil |
li plis Karakteristik lapen yo
Les lapins sont des mammifères appartenant à la famille des Leporidae. Voici quelques-unes de leurs caractéristiques principales : 1. **Physique** : Les lapins ont un corps couvert de fourrure douce, des oreilles longues et droites, de grands yeux sur les côtés de leur tête, et une queue courte et duveteuse. Ils possèdent de puissantes pattes arrière adaptées au saut. 2. **Taille et poids** : La taille et le poids peuvent varier considérablement selon la race, allant d’environ 500 grammes pour les plus petits à plus de 5 kilogrammes pour les plus grands. 3. **Comportement** : Les lapins sont connus pour être sociaux et peuvent vivre en groupes dans la nature. Ils communiquent entre eux par différents moyens, y compris par des sons et des mouvements corporels. Les lapins creusent des terriers pour y vivre et se protéger des prédateurs. 4. **Alimentation** : Ils sont herbivores, se nourrissant principalement de foin, d’herbes, de feuilles, de fleurs, et de certains légumes. Leur système digestif est adapté pour traiter une grande quantité de fibres. 5. **Reproduction** : Les lapins sont réputés pour leur capacité à se reproduire rapidement, avec des gestations courtes d’environ 28 à 31 jours. Une portée peut compter de un à douze lapereaux, selon la race. 6. **Sens** : Ils ont une excellente vision périphérique pour détecter les mouvements tout autour d’eux, mais ont une zone aveugle juste devant leur nez. Leur ouïe est également très développée, leur permettant de capter des sons à de grandes distances. 7. **Espérance de vie** : En captivité, les lapins peuvent vivre de 7 à 10 ans, selon la race et les soins prodigués, tandis que dans la nature, leur espérance de vie est généralement plus courte en raison des prédateurs et des maladies. Ces animaux nécessitent des soins appropriés, notamment un régime alimentaire équilibré, de l’exercice, et une attention particulière à leur bien-être émotionnel et physique pour vivre une vie saine et heureuse en captivité.
Par | 1
li plis Ayiti, peyi Karayib la ak yon istwa rich e inegalab
Ayiti se ti peyi sa a nan Karayib la kote prèske tout istwa li fèt ak gwo atwositè ak yon gwo aksyon plis pase fabule, ke yon gwoup gason te dwe akonpli pou pwòp siviv yo. Peyi a te fèt nan kè yon istwa rezistans, avèk enpòtans gwo e san parèy nan kèk aspè, ki ka rakonte ak fyète bay rès mond lan. Istwa Ayiti kapab reveye nan nenpòt moun, gwo santiman kont nenpòt fòm enjistis, avèk pouvwa pou enspire revolt moun ki pi fèb kont nenpòt tandans kriminèl enjistis. Nan sans sa a, li ta bon pou konsidere Ayiti kòm yon gwo peyi, si nou konsidere richès istwa li. Si peyi a pase nan kèk moman difisil nan kèk pati nan tan lontan li epi li gen yon prezan ki gen tach nwa sou kèk nan seksyon li yo, li rete malgre tout bagay peyi Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe ak Alexandre Pétion (pè panamerikalis). Epi sitou, yon peyi ki gen yon istwa rich, kapab rivalize ak pi rich istwa nan mond lan.
Par Moise Francois | 1
li plis Coupé Cloué, wa mizik ayisyen an.
Coupé Cloué, ki gen non reyèl Jean Gesner Henry, se yon jeni nan mizik ayisyen an, tou de chantè ak mizisyen, mak li nan panteon mizik Ayiti a se bò kote non yo ki pi prestijye, tankou Nemours Jean-Baptiste, Robert Sico et al.
Par Moise Francois |
li plis Haïti Wonderland: Teknoloji pou sèvi naratif ayisyen an
Nan 220yèm anivèsè lejand endepandans Ayiti a, yon nouvo inisyativ fèt sou entènèt la: Haïti Wonderland. lanse 28 Janvye 2024, misyon sit inovatè sa a se revolisyone fason yo wè Ayiti sou entènèt, nan mete aksan sou byen natirèl, kiltirèl, istorik ak imen li yo. b~Yon vizyon anbisye~b Haïti Wonderland aspire a yon chanjman enpòtan nan pèsepsyon Ayiti sou entènèt la. Objektif la klè: lè w ap chèche "Ayiti" sou motè rechèch yo, bèl imaj ak istwa enspire yo ta dwe akeyi w. Ekip ki dèyè Haïti Wonderland vle transfòme entènèt la pou pèmèt sèlman bote ak richès peyi sa a parèt, konsa reflete reyalite ayisyen an. b~Contenu otantik ak Immersion~b Pou atenn objektif sa yo, Haïti Wonderland regilyèman pibliye atik nouvèl ak blog espesyal ki mete aksan sou bèlte Ayiti, destinasyon istorik, cuisine ekskiz ak tout lòt bagay ki ka deklanche fyète Ayiti. Anfaz la se sou pwomosyon yon imaj pozitif ak natif natal nan peyi a. Eksperyans yo ofri bay vizitè yo nan sit la se tou soti nan òdinè. Gras a reyalite vityèl, ou ka eksplore trezò Ayiti yo nenpòt kote nan mond lan, bay imèsyon total nan bèl bijou sa a nan Zantiy yo. b~Sipò ak rekonpans entelijan~b Ayiti Wonderland ale pi lwen nan entegre entèlijans atifisyèl sou sit li a. AI sa a la pou bay vizitè yo tout enfòmasyon yo bezwen sou Ayiti, konsa gide vwayaj yo atravè sit la nan yon fason entèaktif. Epi se pa tout! Haïti Wonderland ofri yon pwogram konpansasyon ankourajman pou kontribitè yo. Ou ka touche lajan lè w pibliye posts blog sou sit la, rekonpans ki baze sou kantite opinyon ki pwodui. b~Angajman pou Chanjman Naratif~b Fondatè Ayiti Wonderland lan, Appolon Guy Alain, wè inisyativ li kòm yon fason pou patisipe aktivman nan chanje naratif ayisyen an sou Entènèt. Li ouvri pou nenpòt kolaborasyon ak sipò ki vize reyalize objektif komen sa a pou amelyore imaj Ayiti sou entènèt. Atravè Haïti Wonderland, Appolon vle tou sansibilize medya sou Entènèt yo pou yo sispann difize vye imaj sou Ayiti ki kontribye nan sal repitasyon li. Li mande yon angajman kolektif pou prezante pi bon vèsyon an Ayiti. Pou dekouvri bote Ayiti nan yon nouvo pèspektiv, vizite sit entènèt la: https://haitiwonderland.com oswa telechaje aplikasyon an nan Play Store: https://play.google.com/store/apps/details?id =com. appographic.haitiwonderland. Pou tout korespondans, kontakte yo pa imèl nan contact@haitiwonderland.com. Haïti Wonderland: Redekouvri, Pataje...
Par Haïti Wondeland |
li plis Parlemant Fransèfòn Jèn: Yon Enstitisyon Kle pou Rankont Jèn Fransèfòn yo
Parlemant Fransèfòn Jèn (PFJ) se yon antite nan Asanble Pèymanman Fransèfòn (APF), ki li menm se yon antite nan Òganizasyon Entènasyonal Lafransèfòn (OIF). Li te fonde an 1999 pandan Somè Moncton nan Kanada, parlemant sa a pou jèn fransèfòn reprezante yon veritab opòtinite pou kreye lyen ant jèn ki soti nan mond lan fransèfòn. Sa a se yon veritab espas pou deba ak pran pozisyon an favè jèn yo ki pèmèt jèn fransèfòn yo tande vwa yo e patisipe aktivman nan bati avni Lafransèfòn nan. Òganizasyon an reyini de fason sekwansyèl, e nan chak edisyon, jèn ki soti nan prèske tout orijin fransèfòn reyini pou diskite sou pwoblèm kontemporaen ki afekte jèn mondyal la, tankou: prekaryete, mank de lafwa nan demokrasi, ki karakteze pa yon gwo kantite jèn ki pa vote pandan eleksyon yo, mank de angajman sivik, lit kont inegalite, sijè ki gen rapò ak chanjman klimatik, menm enpak rezo sosyal yo sou jèn yo. Li enpòtan pou remake ke, byenke desizyon ki pran pandan rankont sa yo pa gen estati obligatwa, yo rete epi yo se zouti pwisan pou dekri volonte reyèl ak bezwen jèn yo nan espas fransèfòn nan, ak objektif pou fasilite aksyon dirijan yo.
Par Moise Francois | 1
li plis Frankétienne, gayan pri Nobèl la
Frankétienne se non sèn nonm ki te ofisyèlman pote non Jean-Pierre Basilic Dantor a. Li te fèt nan depatman Artibonite an Ayiti nan dat 12 avril 1936. Papa l, ki pa t rekonèt li lè l te fèt, te, dapre pwòp pawòl li, yon endistriyalis ameriken ki te vin fè biznis an Ayiti, epi manman l te yon peyizan Artibonite. Sa ki fè Frank yon ka menm jan ak gran atis Jamayiken an, Bob Marley, ki te gen yon istwa tipik, anplis lefèt ke toulede mesye yo te fè moun pale de peyi yo aletranje epi yo te make tè yo anndan poutèt atizay yo. Frank te mouri jedi 20 fevriye 2025, nan Delmas, vil kote li te fèt pandan plizyè dizèn ane. Li te pral selebre 89yèm anivèsè nesans li.
Par Moise Francois |
li plis Dènye piblikasyon yo
Ayiti : pèl zanti yo
Avni agrikilti ann Ayiti
Ki plaj yo chwazi an Ayiti?
Kategori
- Eritaj 2
- Kwizin 53
- Kilti 34
- Mizik 18
- Istwa 47
- Lanati 13
- Plaj 26
- Atizana 3
- Literati 16
- Relijyon 1
- Sinema 0
- Ekoloji 0
- Touris 67
- Pèsonalite 11
- Lang 1
- Teyat 0
- Jwèt 1
- Lòt 2
- Kominote 5
- Antreprenarya 2
- Teknoloji 6
- Peyi 3
- Vil 10
- Biznis 3
- Nouvèl 33
- Jewografi 4
- Rechèch syantifik 0
- Edikasyon 2
- Prodiksyon 3
- Diaspora 10
- Sa w dwe konnen 56
- Biznis ak ekonomi 1
Dènye piblikasyon yo

Istwa
Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl
Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj
Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti
Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.
- +
Piblikasyon Destinasyon Blòg