Engredyan:
500 g aran geri fimen
1 zonyon, 1 pwav, 1 kawòt (tise byen koupe)
2 dan lay, 1 piman (si ou vle)
100 ml vinèg blan, 50 ml lwil legim
Nwa pwav, pèsi fre, ji sitwon (si ou vle)
Saur aran chips, oswa chiktay aransò, yo pafè kòm yon kòmanse oswa kòm yon akonpayman nan pen oswa manyòk.
Li atik la an :
500 g aran geri fimen
1 zonyon, 1 pwav, 1 kawòt (tise byen koupe)
2 dan lay, 1 piman (si ou vle)
100 ml vinèg blan, 50 ml lwil legim
Nwa pwav, pèsi fre, ji sitwon (si ou vle)
1. Desale aran an: bouyi li pou 1 minit, kite tranpe pou 10 minit, vide ak konfizyon.
2. Melanje: Ajoute zonyon, pwav, kawòt, lay ak pwav tchili.
3. Sezon: Ajoute vinèg la, lwil oliv ak pwav.
4. Kite masere: Mete nan frijidè pou omwen 2 èdtan.
5. Sèvi: Voye ak pèsi epi akonpaye ak pen oswa manyòk.
Facebook : https://www.facebook.com/haitiwonderland
Youtube : https://www.youtube.com/@haitiwonderland
Instagram : https://www.instagram.com/haitiwonderland/
Twitter : https://twitter.com/haitiwonderland
Linkedin : https://www.linkedin.com/in/haitiwonderland/
Ayiti, souvan refere li kòm "Pèl Zantiy yo," se yon destinasyon vibran ak kiltirèl rich, sitou pandan ete a. Peryòd sa a make pa yon seri festival kolore, plaj ki nan syèl la, ak yon atmosfè fèstivite ki atire vizitè ki soti nan tout mond lan. Men yon gade sou sa ou ka fè eksperyans pandan w ap eksplore Ayiti an ete.
Maello ERO, ki vrè non Woodmaer DOLMA, te fèt nan Petit-Goâve nan dat 17 novanm 1994. Depi li piti, li te rekòmanse ak talan li ak detèminasyon li. Li fè etid prensipal li nan lekòl Wesleyan Fond-Doux ak etid segondè li nan Collège Mixte Capois La Mort (COMICAM). An 2013, pandan li toujou yon etidyan, li te kòmanse karyè atistik li kòm yon rapè. Entegrasyon li nan gwoup "Zerocks", ki te fòme ak jèn mizisyen ak rapè, te pèmèt li devlope talan li ak eksprime pasyon li pou mizik. An 2016, Maello ERO te distenge tèt li lè li te genyen twazyèm pri nan konpetisyon rap ki te òganize nan Petit-Goâve sou tèm: "Ann fete Nwel nan pataj pou lanmou jemen nan Tigwav". Viktwa sa a te make yon pwen vire nan karyè mizik li. Ane annapre a, nan 2017, li te pibliye premye track li ki te rele "Koz mwen se ERO Star", ki te resevwa yon resepsyon cho nan men odyans lan. An 2021, li te antre nan gwoup MJM (Maello Jay-T ak Master Guy), ak ki moun li te pwodwi plizyè tit tankou "Mwen vle mennen w" an kolaborasyon ak Povenzoe (Oktòb 2022), "MJM nan kay la" (Septanm 2022). , “Fanm sadomin m” (Novanm 2022), “Mèsi manman” ak yon chante kanaval ki rele “Leve kanpe”.
Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.
Rassemblement pour une Entente Nationale (REN) se yon òganizasyon sosyete sivil ayisyèn ki angaje l’ pou yon Ayiti ki pi jis, plis enklizif, epi plis pwospè. REN kwè tout bon vre ke chanjman Ayiti ap depann anpil sou angajman sitwayen li yo, espesyalman jèn yo ak fanm yo, ki se poto mitan demen, sitou paske yo okipe yon gwo pati nan popilasyon an. Se nan vizyon sa a REN mete aksan sou fòmasyon, sansibilizasyon ak mobilizasyon gwoup sa yo pou ede yo pran konsyans sou kapasite yo gen pou mete chanjman sou pye pou devlopman peyi a.
"Lanmou Lanmou" se yon konsèp Gary Chapman devlope, ki dekri diferan fason moun eksprime ak resevwa lanmou. Gen senk lang lanmou prensipal, ki gen ladan Kado ak Zak Sèvis. Si w rekonèt tèt ou nan lang sa yo, men 5 Top asyèt ayisyen ki pafè pou Jou Valentine a. Pare w pou trete patnè w nan yon aswè espesyal!
Ayiti, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan, te jwe yon wòl eksepsyonèl nan demand endepandans lòt nasyon yo. Byenke lòt evènman istorik te pase souvan, kontribisyon Ayiti te bay nan liberasyon lòt peyi yo te enpòtan e li merite pou yo mete aksan sou. b~Revolisyon ayisyen an~b Nan fen 19yèm syèk la, Ayiti te jete chenn esklavaj yo e li te reyalize sa ki enposib lè li te libere tèt li anba dominasyon kolonyal franse a. Nan 1804, peyi a te pwoklame endepandans li, ki te inogirasyon nan yon nouvo epòk pou pèp oprime atravè mond lan. b~Enspirasyon pou Amerik Latin nan~b Revolisyon ayisyen an te yon gwo sous enspirasyon pou mouvman endepandans yo nan Amerik Latin nan. Figi ikonik tankou Simón Bolívar ak Francisco de Miranda te rekonèt kouraj ak detèminasyon ayisyen yo kòm yon fòs pou pwòp lit yo. Nan sipò materyèl ak ideyolojik mouvman sa yo, Ayiti kontribye nan aparisyon plizyè nasyon endepandan nan Amerik di Sid. b~Enfliyans an Afrik~b Pi lwen pase Amerik yo, Ayiti te jwe yon wòl enpòtan tou nan demand endepandans Lafrik. Lidè Afriken yo te kite yon eritaj ki te enspire tout jenerasyon konbatan pou libète sou kontinan Afriken an. Lide ke moun oprime yo te kapab leve kont opresè yo te jwenn yon eko pwisan nan lit yo pou endepandans ann Afrik. b~Sipò pou Mouvman Liberasyon~b Pandan tout listwa li, Ayiti te bay yon gwo sipò pou mouvman liberasyon atravè lemond. Keseswa atravè deplwaman twoup yo, resous finansye oswa diplomasi aktif, peyi a demontre solidarite li ak moun k ap goumen pou otonomi yo. Kontribisyon Ayiti te souvan diskrè men enpòtan anpil. Ayiti, kòm pyonye endepandans ak libète, kite yon enpak dirab sou sèn mondyal la. Eritaj li a rezone atravè kontinan, raple mond lan ke demand la pou libète se inivèsèl. Lè nou rekonèt ak selebre wòl Ayiti nan endepandans lòt nasyon yo, nou non sèlman onore istwa li, men nou pran angajman tou pou ankouraje yon avni kote tout moun gen opòtinite pou fòme desten yo.
Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.
Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.
Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.
Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.