Engredyan:
- 1 tas pitimi
- 2 tas dlo
- 1/2 ti kiyè sèl
- 1 gwo kiyè lwil oliv (opsyonèl)

Hey Jenerasyon Z, mwen konnen sa w ap panse: yon lòt plat dwòl? Men kwè mwen, menmsi li pa sanble anpil, pitimi se yon bonm! Okòmansman ou ka griyen dan w, men yon fwa ou goute l, w ap mande plis. Kidonk, èske w pare pou w eseye avanti kilinè w la?
Li atik la an :
- 1 tas pitimi
- 2 tas dlo
- 1/2 ti kiyè sèl
- 1 gwo kiyè lwil oliv (opsyonèl)
1. Rense pitimi an: Rense pitimi an nan dlo frèt pou retire pousyè oswa enpurte anplis.
2. Kwit pitimi an: Nan yon chodyè, melanje pitimi an, dlo, sèl ak lwil oliv (si w ap itilize l). Pote nan yon bouyi sou gwo dife.
3. Diminye chalè a epi kite l mijote: Yon fwa dlo a bouyi, diminye chalè a ba, kouvri chodyè a, epi kite l mijote pou apeprè 15 a 20 minit. Mili a pare lè li fin absòbe tout dlo a epi li vin mou.
4. Souke epi sèvi: Apre ou fin kwit manje a, sèvi ak yon fouchèt pou souke pitimi an. Sèvi l cho, kòm yon plat akonpayman oubyen kòm baz pou lòt plat.
Facebook : https://www.facebook.com/haitiwonderland
Youtube : https://www.youtube.com/@haitiwonderland
Instagram : https://www.instagram.com/haitiwonderland/
Twitter : https://twitter.com/haitiwonderland
Linkedin : https://www.linkedin.com/in/haitiwonderland/
"Phone Free Day" se yon inisyativ yon gwoup jèn ki te dirije pa slammer Jean Wood Jude. De premye edisyon yo te fèt respektivman sou 30 septanm ak 29 oktòb 2024 nan Kenscoff. Pwochen edisyon an prevwa pou 30 novanm, toujou nan vil Kenscoff, anlè Pétion-Ville. Pratik la gen entansyon inovatè, nan lefèt ke li bay yon fondasyon ideyal pou piblik la (jeneralman jèn) ki fasilite entèkoneksyon yo, garanti yo yon pi bon koneksyon ak liv, jwèt tradisyonèl yo, ak nati a Fertile nan Kenscoff.
“Ayiti ak jeni enkwayab li” se gwo konpetisyon vil Lowell, Massachusetts, te gen plezi òganize le 5 oktòb la. Oganize pa IVAP Ayiti, yon òganizasyon ki, malgre anpil difikilte, rete fidèl ak misyon li. IVAP kwè byen fèm ke nouvo Ayiti a deja ekri yon kote, e se nou menm, nan aksyon nou, pou nou fè l tounen yon reyalite e toujou mete aksan sou li. Pakonsekan nesesite pou òganize yon konpetisyon konsa.
Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.
Sezon fèt la ann Ayiti chaje ak maji, e chante Nwèl jwe yon wòl esansyèl nan atmosfè cho ak fèstivite sa a. Ant tradisyon, ritm sovaj ak melodi nostaljik, mizik Nwèl ann Ayiti reflete richès kiltirèl peyi a. Men yon seleksyon 10 chante nwèl ayisyen inoubliyab, ki kontinye fè kè yo sezi e ki make lespri.
Ah, ete an Ayiti! Yon sezon kote solèy la klere byen wo nan syèl la azure ak dlo kristal klè nan lanmè Karayib la envite detant ak avanti. Lè ou panse ak Ayiti, plaj selès li yo ka pa premye bagay ki vin nan tèt ou, men bijou Karayib sa a aktyèlman plen ak trezò mayifik bò lanmè. Soti nan kòt nò rive nan kòt sid la, chak plaj ofri yon eksperyans inik, melanje istwa, kilti ak lanati ak bèlte natirèl sansasyonèl. Men yon seleksyon nan plaj esansyèl pou vizite pandan ete ou ann Ayiti:
Jean-Jacques Dessalines se yon figi anblèm nan istwa lemonn modèn pou patisipasyon fwit li nan batay kont sistèm esklav la. Atravè devouman li ak kouraj li, li te enkòpore lespri endommabl tout yon pèp nwa depòte lafòs soti nan kontinan Afriken an, enplante pa menm mekanis vyolan sa a, nan Amerik pou soufri, men detèmine pou libere tèt yo anba opresyon nan fòje pwòp desten yo malgre tout bagay sa yo. risk ak difikilte. Tout lavi Desalin, tout vwayaj li pote mak yon lavi ki enskri nan batay pou libere moun li renmen yo. Detèminasyon inechèk li ak pasyon pou libète fè l ’yon senbòl vivan nan rezistans pou tout nasyon oprime sou tè a, plis pase de syèk apre lanmò li. Nou mal asosye imaj Jean-Jacques Dessalines ak dezòd. Sèl objektif la se diskredite eritaj imans li devan je listwa. "Koupe tèt, boule Kay" se ekspresyon pi pito itilize pou rezon sa yo kont karaktè li, sou wout la, ekspreseman bliye kontèks istorik ki kache nan do "koupe tèt boule Kay" nan kesyon an, tou refize anrejistre apwòch sa a. istorik nan lojik yon pozisyon jis e vanyan, anfas yon sistèm esklavaj barbare, san moralite ak limanite.

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.