contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Ayiti Liv" se yon platfòm souyiti Liv: Yon Inisyativ Dijital Pou Konsèvasyon Eritaj Literè Ayisyen
Ayiti Liv  se yon platfòm souyiti Liv: Yon Inisyativ Dijital Pou Konsèvasyon Eritaj Literè Ayisyen
Ayiti Liv se yon platfòm souyiti Liv: Yon Inisyativ Dijital Pou Konsèvasyon Eritaj Literè Ayisyen

Ayiti Liv" se yon platfòm souyiti Liv: Yon Inisyativ Dijital Pou Konsèvasyon Eritaj Literè Ayisyen

" Ayiti Liv" yon plaffòm entènèt ki dedye sèlman pou pwomosyon literati ayisyen. Li pral fonksyonèl a pati de 1 Me 2025, epi li pral gen anviwon 300 gwo travay literè ayisyen, ekri pa plis pase 70 otè. Aksè gratis nèt ap bay piblik la pandan faz lansman an.

Jean Venel Casseus, youn nan inisyatè platfòm nan, eksplike ke inisyativ sa a te fèt pou ranpli yon vid enpòtan, e pwojè sa a ap pote pa li menm ansanm ak yon ekip pasyone sou literati ayisyen.

Yon Nesesite

Nan Ayiti, mank de bibliyotèk se toujou yon gwo defi nan sistèm edikatif la. Kilti jèn yo souvan afekte anpil pa mank sa a ki klè. Kriz sekirite a ki frape Pòtoprens, kapital Ayiti a, jwe yon gwo wòl nan degradasyon sistèm edikatif ayisyen an, sa ki fè mank sa a vin pi grav. Fas ak mank sa a, yon gwoup moun byen okouran deside aji pou ofri yon altènatif serye pou moun ki swaf aprann plis sou literati ayisyen. Nan sans sa a, bibliyotèk dijital sa a ki dedye sèlman a ekriven peyi a, se yon bèl akèy.

Gade tou

Poukisa Pwojè Sa a Te Kòmanse?

Ide Ayiti Liv sòti nan konstate sa a ki fèk ap parèt kote bibliyotèk aksesib yo prèske pa egziste nan Ayiti. Jean Venel Casseus eksplike: "Eta ayisyen an pa janm pran vrèman an men kesyon fòmasyon entèlektyèl jèn yo. Nan peyi kote yo kwè nan wòl fondamantal liv nan devlopman endividi a, chak katye gen yon bibliyotèk. Nan Ayiti, kèk depatman pa menm gen yon espas kote moun ka chita li ak reflechi. Sepandan, klib amizman yo plizyè." Fas ak sitiyasyon sa a, ekip Ayiti Liv chwazi sèvi ak zouti dijital pou ofri yon solisyon ki ka aksesib pou tout moun. Platfòm www.ayitiliv.com konsa fèt, avèk objektif pou bay aksè san limit a travay ekriven ayisyen yo, pandan li fè kilti ayisyen plis aksesib e vizib atravè lemond.

Fòs Viv Dèyè Pwojè a

Ayiti Liv soutni pa yon ekip kat moun: Jean Venel Casseus, Kerbson Louis (enjenyè), France Medeley Guillou, ak Sophia Mésius. Yo mete tout efò yo ansanm pou bay lavi a pwojè ambisyè sa a. Objektif yo senp: ofri chak jèn ki gen yon telefòn entèlijan opòtinite pou jwenn richès travay literè ayisyen yo, kèlkeswa kote yo ye. Ekip la ap travay san pran souf, "de jou tankou de nuit," jan Jean Venel Casseus mete aksan sou li, pou asire dirabilite ak aksè platfòm nan.

Wòl Enpòtan Literati nan Kontèks Ayisyen an

Dapre inisyatè Ayiti Liv yo, literati gen yon wòl fondamantal nan devlopman moun ak sosyete a. Li gen de aspè esansyèl: kreyatif ak kritik. Literati pèmèt moun reve nan romans ak pwezi, men li pèmèt tou reflechi sou reyalite pwòp moun nan atravè esè ak travay akademik. Nan yon peyi tankou Ayiti, kote defi sosyal ak ekonomik yo anpil, Ayiti Liv vle ofri yon espas refleksyon ak yon zouti pou fòme sitwayen ki ka panse kritikman ak konstriktivman. "Pli anpil sitwayen nou genyen ki ka panse avèk rigè, ni nan syans ni nan atizay, se plis nap fòme endividi ki gen nanm ak konviksyon pwofon," ajoute Jean Venel Casseus.

Anbisyon Pou Lavenir

Ekip Ayiti Liv gen gwo espwa pou avni bibliyotèk dijital sa a. Pi gwo swè yo se pou pwojè sa a depase efò yo menm epi vin tounen yon veritab patrimwàn kiltirèl, aksesib pou tout jenerasyon kap vini yo. Yo swete ke platfòm nan pa sèlman yon zouti lekti, men li vin tounen yon vrè motè pou transfòmasyon entèlektyèl ak sosyal nan Ayiti.

Ayiti Liv, plis pase yon bibliyotèk dijital senp, se yon espwa pou kilti ayisyen an. Atraver inisyativ sa a, ekip la vle reenvante aksè a literati ak panse kritik, ofri jèn ayisyen yon pòtay pou konprann pi byen idantite yo ak lavni yo.

Nan yon peyi kote aksè a liv ap vin pi limite, kote menm Bibliyotèk Nasyonal Ayiti pa plis nan men otorite ayisyen, e kote plis jèn gen aksè a telefòn entèlijan, enpòtans bibliyotèk dijital sa a pa bezwen okenn demonstrasyon.




mete tout efò yo ansanm pou bay lavi a pwojè ambisyè sa a. Objektif yo senp: ofri chak jèn ki gen yon telefòn entèlijan opòtinite pou jwenn richès travay literè ayisyen yo, kèlkeswa kote yo ye. Ekip la ap travay san pran souf, "de jou tankou de nuit," jan Jean Venel Casseus mete aksan sou li, pou asire dirabilite ak aksè platfòm nan.

Wòl Enpòtan Literati nan Kontèks Ayisyen an

Dapre inisyatè Ayiti Liv yo, literati gen yon wòl fondamantal nan devlopman moun ak sosyete a. Li gen de aspè esansyèl: kreyatif ak kritik. Literati pèmèt moun reve nan romans ak pwezi, men li pèmèt tou reflechi sou reyalite pwòp moun nan atravè esè ak travay akademik. Nan yon peyi tankou Ayiti, kote defi sosyal ak ekonomik yo anpil, Ayiti Liv vle ofri yon espas refleksyon ak yon zouti pou fòme sitwayen ki ka panse kritikman ak konstriktivman. "Pli anpil sitwayen nou genyen ki ka panse avèk rigè, ni nan syans ni nan atizay, se plis nap fòme endividi ki gen nanm ak konviksyon pwofon," ajoute Jean Venel Casseus.

Anbisyon Pou Lavenir

Ekip Ayiti Liv gen gwo espwa pou avni bibliyotèk dijital sa a. Pi gwo swè yo se pou pwojè sa a depase efò yo menm epi vin tounen yon veritab patrimwàn kiltirèl, aksesib pou tout jenerasyon kap vini yo. Yo swete ke platfòm nan pa sèlman yon zouti lekti, men li vin tounen yon vrè motè pou transfòmasyon entèlektyèl ak sosyal nan Ayiti.

Ayiti Liv, plis pase yon bibliyotèk dijital senp, se yon espwa pou kilti ayisyen an. Atraver inisyativ sa a, ekip la vle reenvante aksè a literati ak panse kritik, ofri jèn ayisyen yon pòtay pou konprann pi byen idantite yo ak lavni yo.

Nan yon peyi kote aksè a liv ap vin pi limite, kote menm Bibliyotèk Nasyonal Ayiti pa plis nan men otorite ayisyen, e kote plis jèn gen aksè a telefòn entèlijan, enpòtans bibliyotèk dijital sa a pa bezwen okenn demonstrasyon.

Club la literè ak filozofik nan Galette-Chambon revele dezyèm edisyon li yo: yon vwayaj nan kè a nan liv
Club la literè ak filozofik nan Galette-Chambon revele dezyèm edisyon li yo: yon vwayaj nan kè a nan liv

Club la literè ak filozofik nan Galette-Chambon revele dezyèm edisyon li yo: yon vwayaj nan kè a nan liv

Nan yon atmosfè nan bagay moun fou, nan oditoryòm Saint Jean Marie Vianney de Galette-Chambon a, kote ri yo te pete, mizik la retounen, ak talan yo te dismented, te kòmanse dezyèm edisyon an nan konpetisyon an lekti, alantou tèm nan "Ann Li Pou. n Chanje Peyi n ». Inisyativ sa a, ki te òganize pa klib literè ak filozofik nan Galette Chambon (Clpgach) nan Vandredi 06 Oktòb 2024, te make pa yon pasyon debòde nan piblik la. Espektatè yo te vini pou plizyè rezon: pou sipòte aplikan yo epi viv prezantasyon yo. Travay yo, kòm "konsa te pale de tonton an", "vokasyon an nan elit la" nan Jean Price Mas, "Dis Gason Nwa yo" nan Etzer Vilary ak "kouraj nan ap viv an Ayiti nan 21yèm syèk la" nan Hérold Toussaint, Prezante agiman inovatè ki lye ak kontèks sosyete a. Yo mare ak tradisyon, kilti ayisyen, sosyoloji ak antwopoloji. Liv sa yo bay aplikan yo pou yon peryòd de 15 jou. Retounen, yo vini ak rezime yo, epi, apre chak prezantasyon, nan vire, revele nouvo pèspektiv sou boule kesyon ak tèm delika soti nan travay, pandan y ap pran an kont konsèp yo te aprann nan pale piblik. Nan tèren sa a kote verve a ak konfli a vèb kòm byen ke lojik, kondanasyon, presizyon ak klè, li se yon kesyon de "di tout nan yon kèk mo". Jijman yo baze sou twa kritè: metodoloji a konsènan sibstans lan ak fòm travay la; Elokans la ki konsène diskou vèbal ak ki pa vèbal (jesyon mikwo, bon pwononsyasyon, elatriye); E finalman, yon kritè esansyèl: Konprann. Sa a se evalye si aplikan an te kontwole travay la. Kesyon yo ka mande san yo pa inyore kontèks la nan ki li viv. Anplis de sa, asistan gen opòtinite pou yo vote pou aplikan an ki séduire yo pi plis la. Vòt sa a koute chè nan yon nivo ki pi wo. Remake byen ke ka vòt sa a dwe fè pa sèlman figi -a -face, men tou sou entènèt sou paj Facebook nou an clpgach. Anplis de sa, piblik la te toujou chanje byen nan vwayaj sa a nan linivè a nan otè rejyonal yo. Lèt la mare ankadreman an epi fè vital repètwa a anpil nan konpetisyon an vital, te fè leve nan travay impactful tankou "pri a nan iresponsabilite" nan Montuma Murat, "retounen nan responsablite sitwayen" ekri pa Jean Jacquesson Thelucier ak "kouraj yo viv An Ayiti nan 21yèm syèk la "Pwofesè Hérold Toussaint, nan non yon kèk. Malgre ke yo te mouri, kèk ekriven toujou ap viv nan kè a nan sitiyasyon nou yo nan pòsyon tè yo. Pami yo, li nesesè site: "vokasyon an nan elit la" nan Doktè Jean Price Mas, "Dis Gason Nwa yo" nan Etzer Villaire ak "Gouvènè a nan lawouze" pa Jacques Roumain, osi byen ke anpil lòt moun. Pou evènman sa a literè yo dwe deplase ak satisfè atant pou dezyèm edisyon sa a, anpil sakrifis yo nesesè sou pati nan anplwaye a kòm byen ke piblik la ki pa janm kite nou pou kont li. Nan sans sa a, nou ta renmen remèsye yo epi rele tout moun ki vle sipòte evènman sa a. Vreman vre, si konpetisyon sa a se yon solisyon yo te jwenn avanse ansanm nan direksyon pou yon objektif komen, siksè li depann sou angajman tout moun. Apeprè de zan de sa, klima a sekirite nan zòn nan pa te fezab nan fini an nan konpetisyon an. Malgre ke li pa ankò ideyal jodi a, li se tan yo triyonf sou obscurantism ak goumen diktati a nan anbyen inyorans.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Pitye ​​oswa travay yon vye nanm kraze anba pwa yon egzistans ki gou tankou absent

Mo kriz la gen yon kantite enfini siyifikasyon. Pa gen entansyon revele yo tout apremidi sa a. Sepandan, gen kèk klarifikasyon ki nesesè. Yon timoun paran yo pa gen ase kòb nwèl sa a pou achte l yon poupe Little Black Mermaid lanse yon kolè epi fèmen tèt li nan chanm li san li pa manyen manje l pou jounen an. Yon ti gason yon vwazen te anpwazonnen chen toudenkou pou l te tire revanj oswa apre li te pran laraj, li te pèdi yon zanmi fidèl lannwit lan, antre nan kriz. Finalman, yon sosyete nan priz tout kalite chanjman epi ki gen lidè yo san kolòn vètebral, petèt pwolonje nan yon gwo kriz. Nan premye ka a, jenn fi a boude atire atansyon a nan paran li yo nan lòd yo santi yo apresye pa timoun laj li nan lekòl la oswa nan katye a. Jodi a, anviwon trant minit negosyasyon yo kapab ase pou jwenn yon solisyon dirab. Nan tan mwen an, kèk kou byen file nan senti a ta mete yon fen nan kapris sa a. Men, limanite ap evolye, yo di. Nan dezyèm ka a, ti gason sa a ka souri ankò apre kèk semèn. Li bezwen yon ti atansyon epi, pwobableman, yon lòt chen. Kòm Stendhal ta di, sèlman pasyon triyonf sou pasyon. Nan dènye ka a, sosyete sa a dirije pa inepts se souke nan nwayo li yo. Enstitisyon li yo ka dezentegre youn pa youn. Fòs vivan yo fonn nan pa gen tan. Sitiyasyon sa a kreye yon tsunami sosyete ki detwi tout lavi nan kominote sa a. Se vre wi yon kriz. Kriz la nan pwen de vi sa a konstitye yon sitiyasyon alarmant, dezespere nan egzistans la nan yon kominote kote pa gen anyen k ap mache byen. Dezòd ap gouvènen siprèm la. Sans nan lavi a disparèt. Moun nan ka pran priyorite sou kominote a. Tout moun ap eseye rezoud pwoblèm yo san yo pa enkyete sou lòt moun. Vwazen ki pi pre a rlege ane limyè lwen. Ki jan yo ale nan kreyasyon? Ki jan nou ka kontinye vin ansent lòt? Ki jan atis la ka absòbe gwo dekourajman kolektif sa a kòm yon sous motivasyon? Se kesyon sa yo mwen bezwen reponn. Yon atis wè ak santi sa mòtèl òdinè pa ka menm imajine nan yon lavi de mil ane. Li kreye pou denonse, lè konsyans li kòm yon moun ap revòlte. Li egzalte ewo yo oswa peyi a selon santiman li. Li chante nan bote nan yon fanm irézistibl, kaptivan oswa lèd resplende. Li ka sèvi ak dezolasyon ki antoure a tou pou l bay lavi yon sans. Kreye nan literati tankou nan boza an jeneral pa depann de sitiyasyon an. Zak kreyasyon an depann de dispozisyon kreyatè a. Evènman yo paralize kèk ak galvanize lòt. Kreye se agreyab. Se poutèt sa tout moun jwi selon fantasy yo. Ekri ouvri pòt pou chanje. Ekriven an pran yon gade diferan nan mond lan. Lè li mete tèt li nan reyalite li anbeli li, fè li pi bon oswa efreyan selon mesaj li gen entansyon pataje. An tou, avèk li lavi pa janm estatik. Ekri se mete mond lan nan yon bokal pou eksplore linivè a. Atis la reflechi sou travay li nan tout move tan. Oswald Durand te kontan wè bèl kò Choucoune nan obsèvatwa sekrè li a. Musset, nan lòt men an, te nan doulè ekri sou lannwit Oktòb li. Kanta Dany Laferrière, nan ekzil, li dekri laterè diktati Divalye a ak neglijans jèn fi nan katye li a nan monn vyolan e danjere sa a. Alafen, ekriven an ap viv nan yon sosyete ak valè ke li pataje oswa ou pa. Yo kondisyone egzistans li oswa yo pa gen okenn enfliyans sou li. Nan plizyè fason, mond lan ki antoure sèvi kòm laboratwa li. Li fè eksperyans li yo la. Li pran yon nouvo gade nan mond lan, chire, dezagre, melankoli, vyolan, plen ak anmè depann sou atitid li. Pitié se travay yon vye nanm kraze anba pwa yon egzistans ki gou absent. Jenn Mike Bernard Michel ap viv sou ekspeditif ak manti. Men lavi yo tonbe sou li ak vyolans endèskriptibl. Malè anbrase l lajounen kou lannwit. Se poutèt sa nou ta dwe abandone? Musset te renmen di: “nonm se yon apranti, doulè se mèt li. E pesonn pa konnen tèt li jiskaske li fin soufri. » Atis la dwe pwodui anba tout syèl. Sa a se vokasyon li. Moun enkonpetan ki sou pouvwa a, bandi legal oswa otowout, gwo pri lavi a, chomaj, kè kase se tout bagay ki sousi pou li. Si se vre ke yon vant grangou pa gen zòrèy, reyalite a rete ke li kenbe sèvo a alèt. Non, li ankouraje l ’nan pwen nan kreye travay intemporel. Mesye Mercy, ou gen yon avni briyan devan ou. Travay Jean Rony Charles, liv la disponib nan Éditions Repérage.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon