contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Haïti
Haïti
Sandra Dessalines, kreye pou temwaye libète liHaïti
Sandra Dessalines, kreye pou temwaye libète li
Haïti
  • 03 Avril 2025
  • | 0

Sandra Dessalines, kreye pou temwaye libète li

Sandra Dessalines se yon pent, eskilpè ak atis plastik ayisyèn ki aprann pou kont li. Li fèt nan Pòtoprens, men li grandi nan komin Kafou. Jodi a, li se yon anbasadè ki bay kilti ayisyen yon nouvo lavi atravè atizay li toupatou nan mond lan, espesyalman an Frans kote li ap viv depi plis pase yon deseni.

Yon chemen onorab

Sandra Dessalines te fè etid kòm yon enjenyè agronòm nan Inivèsite Quisqueya nan Pòtoprens, epi li kontinye etid li nan INSA nan Toulouse, Lafrans. Antre ofisyèl li nan mond lan atizay sòti apre tranbleman de tè devastatè ki frape peyi li Ayiti 12 janvye 2010. Evènman sa a pouse li vin atis, sa ki mennen li jwenn nivo li ye jodi a.

Nan tèm rekonesans, Sandra Dessalines pa bezwen fè plis renome, stil orijinal li, ki enspire pa peyi natal li Ayiti, ap vin pi popilè devan òganizatè gwo evènman atizay nan Pari. Nan mwa oktòb 2024, li menm te resevwa pri piblik nan Lmh Concept Evènman Atizay ak Design pou 10 ane egzistans yo nan Pari. Pri sa a montre orijinalite travay li ak kapasite li pou touche kè moun atravè kreyasyon li.

HaïtiHaïti

Yon pasyone

Sandra Dessalines se yon rakontè vizyèl, li eksprime tèt li atravè travay li pou kaptire esans idantite li ak rasin ayisyen li. "Atravè penti ak enstalasyon mwen, mwen vize kaptire esans idantite mwen, rasin ayisyen mwen, ak istwa ki fòme pèp mwen." Apwoch atistik sa a se yon refleksyon pwofon sou memwa, istwa, ak emosyon, yon fason pou Sandra egziste nan yon mond kote vwa fanm yo, espesyalman vwa fanm nwa, souvan nan marg. Atravè travay atistik li, Sandra montre ke Ayiti toujou gen anpil pou etone ak enspire rès mond lan ak richès kiltirèl li.

HaïtiHaïti

Yon prezans konstan

Depi lè li te timoun, atizay te vin yon refij pou Sandra, yon mwayen pou li eksprime emosyon li san baryè. Chemen atistik li mennen li natirèlman nan eskilpti, yon langaj inivèsèl. "Eskilpti te vin tounen yon langaj inivèsèl pou mwen, yon mwayen pou eksprime emosyon mwen, lit mwen ak espwa mwen san baryè." Eskilpti vin tounen yon aksyon rezistans, yon temwayaj ak yon selebrasyon de eritaj ayisyen li, yon fason pou rann omaj a istwa li epi reklame libète li. Sepandan, chemen an pa t toujou fasil pou yon fanm nwa ayisyèn nan yon domèn ki domine pa gason. Sandra fè fas ak obstak chak jou, sitou gade oksidantal ki souvan redwi atizay fanm nwa yo a yon "estetik ekzotik". "Se pou yon fanm nwa nan mond lan atizay, sa vle di ou toujou bezwen pwouve lejitimite ou." Kòm yon ayisyèn, li konbat tou kont marginalizasyon kilti li, ki souvan wè nan prizm nan stereotip rediktif. Defi sa yo se sèlman ranfòse detèminasyon li pou kontinye travay atistik li ak fòs ak konviksyon.

HaïtiHaïti

Sous enspirasyon

Pami enspirasyon li, Sandra site figi tankou eskilpè franse Rémy Trottereau, ki rezistans li ak angajman pèsonèl li te fè yon enpresyon espesyal sou li. "Mwen pran enspirasyon nan plizyè figi, espesyalman eskilpè franse Rémy Trottereau pou rezistans li ak angajman pèsonèl li nan atizay li." Li pale tou de enèji krude Marc Petit ak travay san tan Ousmane Saw, ki te konnen tradwi nanm mond nwa a. Enfliyans sa yo alimante travay li epi pèmèt li bay vwa pou konviksyon pwofon li.

HaïtiHaïti

Zouti kreyasyon

Materyèl li itilize nan kreyasyon li yo tou reflete idantite kiltirèl li. Sandra travay prensipalman ak penti lwil, men li pa pè pou eksperimante ak materyèl melanje, entegre twal, papye ak eleman òganik. "Mwen renmen tou eksperimante ak materyèl melanje, pafwa entegre twal, papye ak eleman òganik ki raple richès kilti ayisyen." Chèche materyèl sa a reflete yon dezi pou rasin atizay li nan reyalite pèp li ak ankre travay li nan fondasyon kilti li.

HaïtiHaïti

Idantite ak istwa Ayiti nan kè atizay li

Travay atis la eksplore tèm pwisan ki gen rapò ak istwa Ayiti, idantite nwa ak kondisyon fanm yo. Sandra tou abòde sijè tankou ekzil, rezistans ak espirityalite vodou, ki se yon pati entegral nan kilti ayisyen. "Travay mwen eksplore tèm ki gen rapò ak istwa Ayiti, idantite nwa, memwa kolektif ak kondisyon fanm yo." Chak eskilpti vin tounen yon fragman istwa, yon envitasyon pou reflechi sou pase nou pandan n ap imajine yon avni ki pi jis. Kòm yon desandan dirèk Jean-Jacques Dessalines (pè papa nasyon ayisyèn), istwa peyi li okipe yon plas santral nan pwosesis kreyatif li. Legay revolisyon ayisyèn lan, pote pa zansèt li, se yon sous fòs ak responsablite atistik pou li. "Se yon gwo onè pou mwen, kòm desandan Dessalines, pote nan mwen eritaj yon revolisyonè ki te chanje kou istwa." Sandra santi li gen devwa kenbe istwa sa a vivan atravè atizay li epi raple mond lan de diyite ak fòs pèp ayisyen an.

Rankontre Edison Juste: Yon chantè eksepsyonèl

Pi lwen pase dezòd la, nan kè dezolasyon an, gen vwa ki rezone. Moun ki pote silans, ki dekri reyalite makab lavi chak jou a an mil moso, konsa yo defye mal pou bay lavi yon sans epi fè chak jou yon kote espwa koule tankou yon rivyè siwo myèl. Vwa Edison Juste a se youn nan yo: li chante espwa, lanmou, tout pandan l ap fè lwanj pou Bondye. Se nan Carrefour, sa gen 27 an, ke solèy jèn chantè a te leve nan yon fanmi kat timoun. Edison Juste se pi jèn nan. Ant diplomat, avoka ak antreprenè li ye a, chante rete pi gwo pasyon li pou jèn gason marye sa a. Tankou anpil chantè Ayisyen, Edison Juste te fè premye pa li byen bonè nan yon koral – Yahvé Shama – ansanm ak timoun menm laj avè l. Li ta pita vin lidè prensipal la la. Se ane 2010. Lè yo te mande l kisa l te fè pou premye vrè rankont li ak mizik, li te reponn: Se te an 2013 mwen te vrèman kòmanse chante. Se te pandan yon konpetisyon ke Styl Doz te òganize nan Legliz Evanjelik Gras la ~q, temwaye manm aktif gwoup YES la (Yon Enstriman Sen), ki eksprime rekonesans li tou anvè chantè Joseph Rhousteau, ki te enspire l epi antrene l pandan plizyè ane. Edison Juste distenge pa sèlman pou style li, men tou pou adaptabilite li. Kapasite li pou fè nòt yo vibre avèk yon franchiz k ap touche kè a sanble san limit. Sepandan, li gen preferans li yo: q~Pa gen yon sèl stil ki karakterize mwen. Mwen wè tèt mwen kòm yon likid: Mwen pran fòm veso a. Menm si Worship, Compass ak Jazz~q toujou ap boulvèse m, li konfye m. Jodi a, natif natal Carrefour la ka vante tèt li ak yon repètwa mizikal rich ak varye. Soti nan 2010 rive 2025, li te grandi nan matirite ak notoryete: senk konkou ranpòte, premye chante li anrejistre an 2018, rantre nan gwoup YES, patisipasyon li nan dezyèm albòm Se pou m beni a, yon kolaborasyon ak Amos César nan yon komedi mizikal, ak kontribisyon li nan albòm Anprent pa mèt Berwin Sydney. Pou li, vwayaj sa a deja yon gwo sous enspirasyon. Edison Juste pa janm fè san prezans Bondye, kit se nan pwosesis kreyatif la kit se pandan pèfòmans li sou sèn nan: “Sa ki enfliyanse m epi motive m plis se toujou prezans Elohim, ak anvi piblik la pou savoure epi antre nan apresyasyon travay mwen an,” li di.

HaïtiHaïti

Sitiyasyon aktyèl Ayiti ak yon mesaj espwa

Sitiyasyon aktyèl Ayiti se pou Sandra yon sous doulè, men tou yon sous espwa. Malgre kriz pwofon peyi a ap pase, li wè yon jèn angaje ki refize soumèt. "Ayiti ap pase nan yon gwo kriz politik ak imanitè, men mwen wè tou yon jèn kanpe dwat, atis, entelektyèl ki refize bay vag." Atravè atizay li, Sandra temwaye rezistans sa a ak fòs sa a ki karakterize pèp ayisyen an.
Finalman, pou jèn ayisyen ki reve swiv tras li, Sandra bay yon mesaj espwa ak detèminasyon: "Mwen ta di yo pou yo pa janm kite okenn moun di atizay yo pa gen okenn valè." Li ankouraje yo kreye san pè, rakonte pwòp istwa yo, epi konprann ke atizay gen pouvwa pou chanje mantalite. Pou Sandra, libète zansèt yo te konkeri avèk fòs, kounye a se nou menm ki dwe pwoteje l atravè kreyasyon. "Zansèt nou yo te konkeri libète yo avèk fòs, kounye a se travay nou pou pwoteje l atravè kreyasyon." Nan chak moso li kreye, Sandra Dessalines reklame libète li, libète pou li se yon atis ki sèvi ak istwa li, pèp li ak konviksyon pwofon li. Pou li, eskilpti se pa sèlman yon aksyon kreyasyon, men yon temwayaj pwisan de lit ak rezistans ki klèman defini tè a Ayiti.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Planifye vwayaj ou an Ayiti

Ayiti, pèl zantiy yo sitiye nan lwès zile Ispanyola, ofri yon konbinezon kaptivan nan bote natirèl ak istwa rich. Pou yon vwayaj inoubliyab, swiv konsèy sa yo ki gen bon konprann pou planifye sejou ou. b~Rechèch anvan~b Anvan ou kòmanse vwayaj ou a, plonje tèt ou nan kilti rich Ayiti a, istwa kaptivan, cuisine bon gou ak pi gwo atraksyon. Imèsyon anvan sa a pral pèmèt ou fè pi plis nan sejou ou a epi konekte pi fasil ak moun nan lokalite. b~Tan ideyal pou vwayaje~b Klima dou Ayiti pandan tout ane a fè li yon destinasyon touris atiran nenpòt ki lè. Chwa peryòd ou pral depann de preferans ou. Si w pasyone pou fèstivite kiltirèl, pa rate kanaval ayisyen an nan mwa fevriye, yon selebrasyon vibran ki mennen nan karèm. Pou rayisab nan plaj paradi tankou Labadee, La Côte des Arcadins, ak lòt moun, ete ofri yon melanj pafè nan solèy ak tan plezi nan dlo kristal klè. Si espirityalite atire w, 15 Out make fèt Sipozisyon an, yon selebrasyon relijye ki make Vyèj Mari monte nan syèl la. Epi tou 1ye ak 2 novanm yo dedye a Jou Mouri a. Fanmi yo ale nan simityè a pou onore ak dekore tonm moun ki mouri yo, sa ki kreye yon atmosfè ki chaje ak memwa ak tradisyon. Amater istwa yo ka chwazi pou vizite jou fèt nasyonal tankou Jou Endepandans Nasyonal le 1ye janvye, Jou Drapo a 18 me, ak lòt evènman enpòtan. b~Chwa akomodasyon~b Ayiti ofri yon seri opsyon akomodasyon, soti nan otèl deliks ak B&B ki zanmitay fanmi yo. Adapte chwa w yo selon bidjè w ak preferans ou yo, favorize aranjman lokal yo pou yon eksperyans ki pi natif natal. b~Sit Touris ki pa ka rate~b Pami bèl pyè koute chè pou eksplore, dekouvri Majestic Citadelle Laferrière, ki nan lis UNESCO kòm eritaj mondyal la, Palè Sans Souci, Pak Nasyonal La Visite, Katedral Milot, Fort Jacques, Ewo Vertières, Bassin Bleu, Saut- Cascade Mathurine, Cave Marie-Jeanne, Kenscoff ak Furcy, ansanm ak Cascade Saut d’Eau. Eksplore tou richès atistik Ayiti atravè mache atizan li yo. b~Manje manje lokal~b Kuizin ayisyen an se yon senfoni gou ekzotik. Asire ou ke ou pran echantiyon asyèt lokal tankou griot ak diri pwa kolan nan mache lokal yo pou yon eksperyans gastronomik natif natal. b~Kilti lokal~b Kilti ayisyen an, enfliyanse pa yon istwa rich, divès ak vibran. Respekte koutim lokal yo, ouvè ak dispoze pou aprann. Chalè ak Ospitalite Ayisyen yo ajoute yon dimansyon inik nan eksperyans ou. b~Mwayen transpò~b Opt pou mwayen modèn transpò tè tankou Capital Coach Line, Transport Chic, Sans-Souci Tours, Le Transporteur, Grand Nord. Pou eksploratè ayeryen, fasilman rezève vòl ou ak Sunrise Airways. Lwe machin tou se yon opsyon pou moun kap chèche yon eksperyans plis prive. b~Lang ak Kominikasyon~b Malgre ke kreyòl ayisyen se lang prensipal la, fransè yo itilize anpil tou. Aprann kèk fraz debaz an kreyòl pou fasilite echanj epi anrichi eksperyans ou. Lè w byen planifye vwayaj ou ann Ayiti, ou louvri tèt ou pou w dekouvri bote natirèl, richès kiltirèl, ak Ospitalite cho bèl bijou Karayib sa a. Prepare w pou w viv yon avanti inik ak memorab ann Ayiti.

Ayiti: resorts bò lanmè

Ayiti, souvan rekonèt pou istwa rich li, kilti pwosede ki vibwan ak peyizaj montay, se tou beni ak yon litoral sansasyonèl liy ak plaj pitorèsk. Resort plaj ayisyen yo ofri yon eksperyans inik kote sab blan rankontre dlo kristal klè nan Lanmè Karayib la. Destinasyon plaj sa yo ap parèt kòm bèl pyè koute chè, pare pou vwayajè ki grangou pou solèy ak avanti dekouvri. Yon Istwa Rich ak Kiltirèl Estasyon Ayiti yo pa sèlman ofri peyizaj mayifik; yo tou antre nan istwa ak kilti rich. Vizitè yo ka eksplore sit istorik tankou Citadelle Laferrière, yon gwo fò ki te bati nan kòmansman 19yèm syèk la, oswa Palais Sans-Souci, yon ansyen rezidans wayal ki date depi nan epòk kolonyal la. Anplis de sa, mizik ayisyen, dans ak cuisine pote yon touche vivan ak kolore nan eksperyans lanmè a, bay vizitè yo yon insight natif natal nan kilti lokal yo. Plaj ki nan Syèl la Plaj Ayiti yo se kèk nan pi bèl nan Karayib la, ki ofri mil sab blan primitif entoure pa dlo turkwaz briyan. Destinasyon tankou Jacmel, Labadee ak Île-à-Vache ofri retrè trankil kote vizitè yo ka detann nan solèy twopikal la oswa apresye yon pakèt aktivite dlo, tankou plonje, navige ak bato. Kit ou ap chèche eksitasyon oswa trankilite, plaj Ayiti yo ofri yon bagay pou tout moun. Yon Ekotouris Emerging Ayiti ap vin tounen yon destinasyon popilè tou pou moun ki renmen ekotouris. Avèk divèsite biyolojik inik li yo ak peyizaj intact, peyi a ofri opòtinite inik pou obsèvasyon zwazo, randone nan forè ak dekouvri sit natirèl espektakilè tankou kaskad dlo Saut-d’Eau ak twou wòch. Vwayajè ki gen konsyans anviwònman an pral jwenn ann Ayiti yon balans pafè ant avanti ak konsèvasyon lanati. Resorts Ayiti yo ofri pi plis pase plaj espektakilè. Yo ofri imèsyon nan yon kilti vibran, istwa kaptivan ak lanati konsève. Lè yo chwazi vizite Ayiti, vwayajè yo gen opòtinite pou yo dekouvri yon bijou nan Karayib la, pandan y ap kontribye nan devlopman ekonomik ak byennèt peyi ekstraòdinè sa a.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.