contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Frankétienne, gayan pri Nobèl la
Frankétienne, gayan pri Nobèl la
Frankétienne, gayan pri Nobèl la

Frankétienne, gayan pri Nobèl la

Frankétienne se non sèn nonm ki te ofisyèlman pote non Jean-Pierre Basilic Dantor a. Li te fèt nan depatman Artibonite an Ayiti nan dat 12 avril 1936. Papa l, ki pa t rekonèt li lè l te fèt, te, dapre pwòp pawòl li, yon endistriyalis ameriken ki te vin fè biznis an Ayiti, epi manman l te yon peyizan Artibonite. Sa ki fè Frank yon ka menm jan ak gran atis Jamayiken an, Bob Marley, ki te gen yon istwa tipik, anplis lefèt ke toulede mesye yo te fè moun pale de peyi yo aletranje epi yo te make tè yo anndan poutèt atizay yo. Frank te mouri jedi 20 fevriye 2025, nan Delmas, vil kote li te fèt pandan plizyè dizèn ane. Li te pral selebre 89yèm anivèsè nesans li.

Haïti
Haïti
Haïti

Wa Timoun nan

Apre nesans Frankétienne, li pa t viv anpil nan Ravine Sèche (vil kote l te fèt), manman l te kouri kite povrete pwovens Ayisyen an pou l vin rete ak pitit la nan katye Bel-Air nan Pòtoprens, youn nan katye ki pi cho ak pi vivan nan epòk li a. Katye sa a pral make lavi ti Frank, epi li pral make pa kreyasyon li, dinamism li jiska jounen jodi a. Epi anplis, Frankétienne di li te grandi anba banyè libète a ak nan yon lajwa san parèy nan katye sa a kote Pòtoprens te fèt. Nan Bel-Air, li te di nan kè l, po milat li a te fè l tounen yon ti gason blan popilè nan katye trè popilè sa a, ki te gen anpil moun nwa.

Gade tou

Haïti
Haïti
Haïti

Mons Sakre

Frankétienne di li te antre nan literati pa pòt prensipal lekti a. Epi gwo gou sa a pou lekti te vin jwenn li apre yon gwo echèk. Ti Frank, ki te fèk rive soti Ravine Sèche, yon sè nan Legliz Katolik la te mande l non l, epi li pa t konn sa pou l reponn, li te kanpe devan yon chanm. pran refij nan yon silans wont pou defann tèt yo kont efè inyorans sa a. Epizòd sa a pral pouse ti Frank nan direksyon liv jiskaske li renmen yo jiska lafen.
Jodi a, UNESCO fè lwanj Frankétienne, ki fèk kreye yon pri literè an lonè li, pou kreyativite literè li, paske li se youn nan otè ki pi prolific nan epòk li a, ak plis pase 30 travay ekri li yo, yon kò travay konsiderableman divèsifye, ki gen ladan teyat, pwezi, woman ak redaksyon. Pami travay li yo ki pi popilè, ki te kite mak yo sou imajinasyon Ayisyen an, nou ka site Dézafi, Pèlentèt, Foukifoura, L’ultravocal, Les affres d’un défi.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon kreyatè linivè

Lavi Frankétienne te make anpil pa gwo lespri kreyatif li. Mesye a te youn nan pi gwo kreyatè mond yo, yon envanteur eksepsyonèl ki te swiv mak pye pi gran yo nan listwa nan domèn sa a. Li se youn nan kreyatè yon mouvman literè yo rele Spiralist ansanm ak Jean-Claude Charles ak René Philoctète. Men, byen lwen pi lwen pase literati, pou nonm ki te Minis Kilti sou prezidans Nesly François Manigat la, kreyasyon ak lavi se de fas inseparab nan menm pyès monnen an. Se poutèt sa, ansanm ak lavi literè sa a ki byen koud, kote li se alafwa yon powèt, yon romansye, yon otè pyès teyat ak yon eseyis, nou jwenn li tou kòm yon pent, yon chantè ak yon tanbouyè. Avèk tout sa, li sanble enposib pou ou pa kite mak ou sou peyi ou ak epòk ou a.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon moun ki renmen Ayiti

Frank te rete jiska lafen lavi li yon gwo defansè kilti ayisyèn nan, Ministè Kilti ak Kominikasyon Ayiti te monte l nan ran anbasadè pèmanan kilti sa a. Men, Frank pa t limite tèt li sèlman nan kilti. Yon diplome nan École Normale Supérieure nan Inivèsite Leta Ayiti, li te sèvi ak sa kòm yon eskiz pou l envesti nan edikasyon, miyò lè l te kreye yon lekòl nan katye etènèl li a, Bèlè. Frank te demontre kijan li te renmen peyi li nan aksyon sa a. Paske lè ou renmen peyi ou, ou pa vòlè ladan l, men ou plante lekòl nan mitan l pou edikasyon pitit ou yo. Anplis, moun ki renmen peyi l’ defann li epi li fè non li respekte. Frank te gen kouraj pou l sèvi ak atizay li pou libere peyi li anba diktati feròs e ki te koute chè anpil Duvalier ki te sou pouvwa a. Epi lòt gwo prèv lanmou li pou peyi li a se lefèt ke li te rete abite nan peyi sa a jiska lafen, menm si li te gen anpil mwayen pou kontinye lavi li nan nenpòt gwo peyi nan mond lan. Yon fason pou di ke lè ou renmen peyi ou, ou menm pare pou kite tèt ou mouri ladan l. Nou ka sèlman salye kouraj nonm sa a. Pòtoprens se vil ki pi danjere an 2024, dapre kèk ekspè etranje, yon vil konsa, ou kouri kite l si ou gen mwayen. Rete anndan epi mouri, lè ou pote non Frankétienne, se prèv yon lanmou san limit.

Haïti
Haïti
Haïti

Frank, swaf pou grandè

Frankétienne tradui byen bò bèl bagay solèy Ayisyen an. Li te yon nonm ki te konnen li te egal ak rès mond lan epi ki te deside kouri dèyè zetwal yo. Frank te di li t ap tann Pri Nobèl Literati li a, paske li te santi li merite l, epi li te tann tit sa a avèk pasyans depi rezidans li nan Delmas 31, li di li se yon nonm ki te konstwi ase e ki te kite mak li sou epòk li pou sa. Si Bob Dylan, bèl chantè ameriken nan epòk li a, elatriye, te resevwa Pri Nobèl sa a, poukisa pa Frank? Paske tou de te fèt gason epi byen bonè yo te pran posesyon dwa yo pou yo vin kreyatè. Toulede te pran atizay oserye depi yo te jèn. Si Frank se pwodwi yon ti peyi, li te di tèt li, omwen kreyasyon li a egal ak kreyasyon nenpòt Moun. Epi pa mwens.

Malgre tout fo tandans imilyan peyi li a, nonm ekstraòdinè sa a te fè efò pou l vin yon Nonm nan liy imedya zansèt li yo. Pou l yon kontinyasyon ki diy nan gwo fyète Dessalin, Louvertur, Christoph. Epi pou pwolonje nan gwo epòk la figi tankou Louis-Joseph Janvier, Jean Price-Mars, Anténor Firmin oswa Demesvar Delorme. Frank se yon gwo senbòl rebelyon kont vilgè, medyokrite Ayiti nou ye kounye a, Frank te toujou ye. Senbòl yon bèl eskandal, koud nan blesi peyi sa a ki te desann soti nan tèt. Si se sèlman nan sans sa a, nonm sa a, nou dwe konte sou egzanp lavi li lè n ap chèche onore li. Lavi li ak gwo eritaj li te kite dèyè a ta dwe sèvi kòm yon modèl pou tout timoun atravè lemond.

Salon du Livre de Port-au-Prince anonse ouvèti enskripsyon otè pou dezyèm edisyon li
Salon du Livre de Port-au-Prince anonse ouvèti enskripsyon otè pou dezyèm edisyon li

Salon du Livre de Port-au-Prince anonse ouvèti enskripsyon otè pou dezyèm edisyon li

Salon du Livre de Port-au-Prince se yon inisyativ literè òganizasyon kiltirèl Salon du Livre de Port-au-Prince (OCSLP), ki baze sou dezi pou ankouraje kilti ayisyen an an jeneral, ak anfaz patikilye sou literati. Òganizatè yo nan evènman an fèk anonse enskripsyon yo nan otè, ki moun ki pral nimewo 20, ak sa yo ki nan mezon piblikasyon, ki moun ki pral nimewo 5 pou dezyèm edisyon an, ki pral pran plas nan Vandredi Desanm 13 2024, nan lokal yo nan Enstiti franse a. an Ayiti. Dat limit enskripsyon an se Jedi 10 oktòb ane sa a. Tanpri sonje ke premye arive ki satisfè kritè obligatwa yo pral elijib pou patisipe nan dezyèm edisyon evènman an, dapre òganizatè yo. Seleksyon rijid ak restriksyon sa a nan sèlman 20 otè gen pou objaktif pou garanti yon eksperyans anrichisman pou otè yo ak piblik la, kidonk ankouraje echanj natif natal alantou travay yo prezante yo. Otè endepandan ak kay piblikasyon ki enterese enskri otè yo pou patisipe nan dezyèm edisyon sa a nan emisyon an envite pou soumèt aplikasyon yo atravè lyen sa a: https://form.jotform.com/louirardjohn8/salon-du-livre-de-port -au-prince. Pou kay piblikasyon ak distribisyon ki planifye pou yo ekspoze jou evènman an, ou ka enskri lè w klike sou lyen sa a: https://form.jotform.com/242596699603068. Yo mande w kontakte yo nan adrès sa a: salondulivre2023@gmail.com nan ka ta gen difikilte. Fwa Liv Pòtoprens toujou vle rete fidèl ak filozofi li, ki se ofri yon platfòm bay jèn otè yo epi ankouraje richès pwodiksyon literè ayisyen an, nan sipòte nouvo otè ki kontribye nan devlopman li. Evènman sa a se yon kontinyasyon nan premye edisyon an, ki vize pèmèt aparisyon nan yon anviwònman ki favorab nan echanj, kote otè jèn ka rankontre, pataje eksperyans yo epi angaje yo nan dyalòg ak lektè ak pwofesyonèl liv. Dapre òganizatè yo nan evènman an, patisipasyon ou kòm yon otè jèn yo pral esansyèl pou anrichi montre nan epi ofri yon eksperyans divèsifye nan vizitè yo. Envitasyon pou rantre nan inisyativ nòb sa a bay jèn otè ki poko pibliye 5 liv. Ou menm ki konsène, boul la se kounye a nan tribinal ou. Pa ezite fè jou sa a, 13 desanm 2024, yon jou inoubliyab pou tout moun ki renmen liv.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Lansman ofisyèl byè "Ewo": Fyète Ayisyen atravè mond lan

1ye desanm make yon moman eksepsyonèl pou kominote ayisyen an ak renmen byè atravè lemond, ak lansman ofisyèl byè "Ewo" pa antreprenè ayisyen Jhonson Napoléon. Apre siksè "Kola Choucoune", ki deja prezan nan plizyè peyi, tankou Etazini ak Kanada, li se vire nan byè "Ewo" pran mache Ameriken an. Disponib nan plizyè vil nan peyi Etazini, byè sa a enkòpore maryaj pafè ant tradisyon ak inovasyon, ofri konsomatè yo yon eksperyans gou inik. "Ewo" byè se pi plis pase jis yon bwason ki gen alkòl. Se yon plezi ki byen melanje gou natif natal kilti ayisyen an ak yon touche inovasyon. Nan yon peyi kote byè Prestige ak wonm Barbancourt te deja konkeri palè atravè lemond, byè "Ewo" ajoute ak fyète nan lis trezò gou ayisyen an. Jhonson Napoléon, nonm ki dèyè nouvo kreyasyon sa a, kontinye ap vole koulè Ayiti atravè lemond. Angajman li pou pwomouvwa bon jan kalite pwodwi ayisyen ap kontinye ranfòse repitasyon peyi li orijin. Byè "Ewo" se pa sèlman yon bwason, li se yon senbòl kreyativite ayisyen ak pèseverans ki depase fwontyè. Nouvo etap sa a demontre kapasite peyi a pou l fè pati tandans mondyal pou bon jan kalite byè atizanal. "Ewo" byè se pa sèlman yon pwodwi lokal dirijan, men li vle di tou sou sèn entènasyonal la kòm reprezantan yon kilti rich ak dinamik. Fyète ayisyen yo santi pou siksè Jhonson Napoléon ak nonmen k ap grandi nan byè "Ewo" se palpab. Se yon istwa siksè ki depase fwontyè jeyografik yo epi ki enkòpore fòs lespri antreprenè ayisyen an.

Bassin Bleu nan Jakmèl: Retrèt natirèl nan Sidès Ayiti

Nan vil pitorèsk bò lanmè Jakmèl, nan sidès Ayiti, Bassin Bleu se yon vrè refij trankilite nan kè lanati. Dlo ble kristal klè li yo ak fòmasyon wòch enpoze fè li yon sit bèl bagay mayifik, atire vwayajè atravè mond lan pou chèche chape ak dekouvèt. Dlo turkwaz briyan nan Bassin Bleu ofri yon resepsyon pou je yo, envite vizitè yo detann ak revitalize nan anviwònman idilik sa a. Kit naje nan dlo entérésan li yo oswa lounging sou bank vèt Fertile li yo, oasis natirèl sa a bay yon chape akeyi soti nan ajitasyon ak ajitasyon nan lavi chak jou. Antoure pa vejetasyon twopikal Fertile, Bassin Bleu se lakay yo nan divèsite biyolojik eksepsyonèl, ak yon foul moun nan plant inik ak bèt yo dekouvri. Amater randone yo ka s’aventure sou santye sinuye ki sinuye nan forè ki antoure a, ki ofri opinyon espektakilè sou jaden flè primitif sa a. Kòm yon destinasyon touris, Bassin Bleu ofri tou opòtinite devlopman ekonomik pou kominote lokal yo. Lè li ankouraje touris dirab, li kontribye nan kreyasyon travay, devlopman enfrastrikti, ak pwomosyon kilti lokal yo. Anplis, nan ogmante konsyantizasyon nan mitan vizitè yo sou enpòtans ki genyen nan prezève anviwònman natirèl frajil sa a, touris jwe yon wòl esansyèl nan konsèvasyon alontèm li. Bassin Bleu nan Jakmèl se pi plis pase yon atraksyon touris: li se yon vre trezò natirèl yo dwe konsève ak apresye. Avèk bote natirèl sansasyonèl li yo, divèsite biyolojik remakab, ak opòtinite devlopman dirab, kote majik sa a ofri yon eksperyans natif natal pou vwayajè k ap chèche moman trankilite nan kè lanati.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Appolon Guy Alain: Web Designer Referans an Ayiti

Nan mond devlòpman entènèt k ap chanje tout tan an, gen kèk non ki kanpe pou ekspètiz yo, kreyativite yo ak angajman yo pou pataje konesans yo. Pami yo, Appolon Guy Alain briye tankou yon limyè nan endistri web design an Ayiti. Avèk plis pase 70 sit entènèt nan kredi li, sistèm intranet ak anpil lòt pwojè, li rekonèt kòm yon referans enkontournabl nan domèn li. Sa ki fè travay Apolon apa se entèfas atiran li kreye. Sit tankou https://haitiwonderland.com/, https://leadersdedemain.org/, https://shippex.net/, https://telehaiti.ht/, https://www.kelphotographystudio.com/, https : //leparadishaitien.ht/, https://beltike.com/ ak anpil lòt moun, demontre talan eksepsyonèl li pou konbine estetik ak fonksyonalite nan yon fason Harmony. Kle a nan siksè Apolon nan manti nan kapasite li nan rantre atizay ak teknoloji. Anvan li te vin yon syantis enfòmatik akonpli, li te deja yon pent, yon mizisyen pwofesyonèl ak yon designer grafik òdinatè. Divèsite talan sa a ba li kreyativite ekstraòdinè, sa ki pèmèt li imajine entèfas inik ak memorab. Men, Apolon non sèlman kreye sit entènèt remakab, li tou san gad dèyè pataje konesans li ak eksperyans li. An Desanm 2022, li te lanse Coding Club Ayiti, yon inisyativ ki vize pou bay jèn jenerasyon yo opòtinite monn dijital la ofri. Inisyativ sa a ale pi lwen pase fwontyè peyi DAyiti gras ak yon kolaborasyon ak Club Syantifik Etidyan Inivèsite Virtuel Burkina Faso, kidonk pèmèt Appolon pataje konesans li ak jèn ki soti nan Burkina Faso, e byento, lòt peyi Lafrik. Li tou: https://haitiwonderland.com/haiti/personnalite/expert-en-seo-et-uiux-design--decouvrez-le-developpeur-haitien-appolon-guy-alain/65 Pou Appolon, dijital reprezante yon poto esansyèl pou devlopman ekonomik peyi l ’, Appolon se konplètman angaje nan chanjman sa a. Sepandan, Apollo pa repoze sou lorye l ’yo. Li toujou anvi aprann, li kounye a s’ nan domèn tankou robotique ak entèlijans atifisyèl, ap tann pou defi tan kap vini an genyen. Si w ap chèche yon moun pou kreye sit entènèt ou a, Apolon se san dout pi bon chwa a. Pa ezite kontakte li sou paj Facebook oswa Instagram li, oswa vizite sit entènèt pèsonèl li nan https://www.appographic.com. Avèk Appolon Guy Alain, pwojè entènèt ou an se nan men ekspè ak kreyatif, pare pou pote lide ki pi nana ou yo bay lavi. Suiv Appolon sou Facebook : https://www.facebook.com/appolon.guyalain Linkedin : https://www.linkedin.com/in/appolon-guy-alain-298424113 Instagram : https://www.instagram.com/appolonguyalain65 Twitter : https://twitter.com/GuyAppolon Github : https://github.com/Appogithub

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon