contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Haïti
Haïti
Csimon Publishing fè yon nouvo pa pou jèn otè Ayisyen yoHaïti
Csimon Publishing fè yon nouvo pa pou jèn otè Ayisyen yo
Haïti
  • 25 Mas 2025
  • | 1

Csimon Publishing fè yon nouvo pa pou jèn otè Ayisyen yo

Lajwa a, Csimon Publishing, ki dirije pa Dr. Cherlin Simon, ap anonse ak anpil eksitasyon kreyasyon yon filyal Csimon Publishing ann Ayiti. An reyalite, yon ekip jesyon, ki vize pou ranfòse apwòch li anvè jèn otè Ayisyen yo, te mete sou pye pa konpayi manman an, ki nan eta Virginia, Etazini. Objektif inisyativ sa a se pou sipòte pi byen otè li yo, espesyalman jèn yo, epi ofri yo asistans serye pou ankouraje kreyativite yo epi ede yo devlope. Komite a la pou pi byen kowòdone aksyon kay piblikasyon an pou benefis yo. Sa a aliman ak vizyon Csimon Publishing nan patisipe aktivman nan leve kilti literè Ayisyen sou yon echèl mondyal, pandan y ap mete talan Ayisyen an avan epi kreye yon pon ant Ayiti ak rès mond lan ki konstitye kilti mondyal la. Li enpòtan pou sonje ke pami plis pase 150 liv ke Csimon deja pibliye, pifò se travay otè Ayisyen k ap viv an Ayiti.

HaïtiHaïti

Yon komite jesyon dinamik ak angaje

Nouvo ekip jesyon Csimon Publishing lan konpoze de pwofesyonèl ki soti nan diferan domèn, tout moun motive pa volonte pou pwomote literati Ayisyen an. Pèsonalite sa yo pral pote ekspètiz yo pou ede nouvo talan leve epi ranfòse vizibilite kay piblikasyon an an Ayiti. Komite a gen ladan Yves Marie Gustave, yon figi byen konnen nan mond kilti Ayisyen an e ki responsab relasyon piblik. Kòm fondatè ak direktè atistik nan konpayi teyat Les Ateliers Écriture, li pral sèvi ak eksperyans li pou ankouraje kilti Ayisyen an ak distribisyon liv yo pibliye pa Csimon Publishing. Apre sa, nou gen Joassaint Gelin, yon jèn jounalis nan Island TV ak Radio Le Témoin Ayiti, fotograf ak enfliyanse. Kòm anbasadè Csimon Publishing, li pral itilize kapasite li pou fè pwomosyon mak Csimon Publishing a bay abonnés li yo. Nan komite a gen Pacome Emanuel, kowòdonatè jeneral Salon du Livre de Port-au-Prince, ki pote eksperyans li nan òganizasyon evènman literè enpòtan an Ayiti. Moïse François ansanm ak M. Cajuste Makeson, ansyen pwofesè ak responsab koreksyon nan Csimon Publishing, kòm kowòdonatè. Tout manm komite sa a travay anba sipèvizyon kay manman Csimon Publishing, ki chita nan Virginia, Etazini, pou asire yon jesyon kowòdone ak yon estrateji efikas pou pwomote kilti literè Ayisyen an sou yon echèl mondyal.

HaïtiHaïti

Yon aksyon patriyotik ak angajman kiltirèl

Nan yon kontèks kote anpil konpayi etranje ap retrè nan Ayiti, Csimon Publishing kanpe deyò kòm yon eksepsyon, paske li rete fidèl ak angajman li anvè kilti literè Ayisyen an. Anplis de sa, olye ke yo sèvi sa a depi byen lwen, yo ap fè efò pou etabli yon prezans fizik nan peyi a. Inisyativ pou ranfòse prezans edisyon sou tèritwa lokal la se yon demonstrasyon patriyotism ak espwa pou jèn Ayisyen yo. Gras a jès sa a, Csimon Publishing ofri jèn talan yo yon espas pou pataje kreyasyon yo. Sa a, pita, ap mennen nan refleksyon ki vize nan konsyans sou defi peyi a.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Barany BERJUSTE

Moi auteur de plusieurs ouvrages chez Csimon Publishing, je tiens à remercier la maison d'édition pour les différentes opportunités qu'elle m'a offert. Et beaucoup plus maintenant si elle a un siège résident en Haïti, qui résoudra les difficultés de transport les ouvrages édité pour la destination d'Haïti.
Je souhaite bon succès et un parcours exceptionnel à la maison d'édition.

26 Mas 2025 | 08:21:37 AM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval, yon jès Inivèsite Leta Ayiti, pou konsève memwa Pwofesè Dorval.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval la se yon inisyativ gwo entansite entelektyèl, ke Inivèsite Leta d Ayiti (UEH), pran atravè lidèchip rektora li a, an akò ak dirijan Fakilte Dwa ak Syans ekonomik (FDSE). Objektif prensipal inisyativ la se pou onore ak perpétuer memwa vanyan ak briyan Pwofesè Monferrier Dorval, ki te asasinen nan sikonstans twoub sa gen plis pase twazan. E nan objektif pou fè yon kontribisyon syantifik nan gwo deba ki ap travèse sosyete ayisyen an depi anviwon dizan sou bezwen chanje oswa ou pa, konstitisyon 29 mas 1987 la te amande 11 me 2011 la. eseye aplike li de preferans. Si li ta dwe chanje, si chanjman sa a ta dwe radikal, sinon kisa li ta dwe genyen an tèm de chanjman nan yon nouvo lwa paran pou yon pi bon òganizasyon enstitisyon an Ayiti. Se pwofesè Henri Marge ki prezide chèz la syantifikman. Dorléans, (aktyèl chèf AFPEC), epi li se vis-prezidan dwayen fakilte lwa ak syans ekonomik yo, Me Eugène Pierre Louis. Prezidan an pran fòm yon seri konferans ak deba (15 an total), ki dewoule nan lokal biwo pwoteksyon sitwayen OPC, sou non Mèkredi Prezidan Dorval Monferrier. Se nan sans sa a pou senkyèm edisyon Chair Wednesday (ki te dewoule mèkredi 9 oktòb 2024 la nan OPC, an prezans pwotèktè sitwayen an, Me Renan Hédouville), atansyon te plase sou edikasyon nan deba ki antoure. devlopman posib yon nouvo konstitisyon pou Ayiti. 5yèm rankont sa a te dewoule sou tèm: "Edikasyon, Ansèyman, Rechèch, Syans ak Teknoloji". Konferans la te modere pa twa gran nan kominote entelektyèl ayisyen an, ki gen ladan de pwofesè eminan nan UEH a, nan ka sa a, Pwofesè Odonel Pierre Louis, direktè akademik nan École Normale Supérieure (ENS); vis-rektè UEH a, Pwofesè Jacques Blaise. Entèvansyon yo te swiv pa direktè enstiti nasyonal fòmasyon pwofesyonèl (INFP) Mesye Dikel Delvariste.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.