contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Haïti
Haïti
Poukisa tout je ta dwe fikse sou Pò Chinourette: Pi gwo opòtinite ekonomik Ayiti nan 100 ane
Poukisa tout je ta dwe fikse sou Pò Chinourette: Pi gwo opòtinite ekonomik Ayiti nan 100 ane
  • 27 Me 2025
  • | 0

Poukisa tout je ta dwe fikse sou Pò Chinourette: Pi gwo opòtinite ekonomik Ayiti nan 100 ane

Pandan plis pase 200 ane, Ayiti te kanpe nan kafou ant opòtinite ak esklizyon. Premye repiblik nwa nan mond lan te fèt nan yon revolisyon, li te fòje pa odas epi li te dote ak yon jewografi estratejik. Epoutan, akòz yon konbinezon enstabilite politik, entèferans ekstèn, ak move enfrastrikti, Ayiti te lontan rete izole de sistèm ekonomik mondyal yo ki favorize pwosperite.

Men jodi a, sou kòt nò lapè a, ant Fò Libète ak Phaeton, yon nouvo posiblite parèt. Sa a se pa sèlman yon lòt pwojè èd. Sa a se pa yon inogirasyon senbolik. Sa a se tèminal Pò Chinourette la, yon pò kago ki te fonse e ki te planifye ak anpil atansyon e ki te kapab finalman mete Ayiti sou kat jeyografik la ankò, pa kòm yon moun ki resevwa jenewozite, men kòm yon aktè konpetitif nan komès mondyal la.

Pò Chinourette se pi plis pase yon tèminal lojistik. Sa a se yon chanjman estratejik, kalite envestisman nan enfrastrikti ki fèt yon fwa nan yon syèk ki ka kreye djòb, ranfòse endistri yo, desantralize kwasans lan epi transfòme ekonomi yon nasyon antye. Avèk yon kapasite pou manyen jiska 3 milyon TEU pa ane nan lane 2040, sa a se pwojè pò ki pi anbisye nan listwa resan Ayiti. Men, vrè fòs li pa sèlman nan gwosè li, men nan sa li pèmèt yo libere.

Yon pò pou konble diferans jewografik la

Depi endepandans, devlopman ekonomik Ayiti te swiv yon modèl etwat ak santralize. Kapital la, Pòtoprens, absòbe pi gwo pati nan enfrastrikti nasyonal la, envestisman etranje ak kapasite endistriyèl. Pandansetan, nò a, kote listwa revolisyonè, tè fètil ak yon rich eritaj kiltirèl, te rete lajman dekonekte ak kwasans nasyonal la.

Port Chinourette ap chache korije dezekilib sa a. Kote li ye nan depatman Nòdès la pa sèlman pratik, men li fèt espre. Rejyon sa a, ki te konn lakay premye moulen sik ak liy tren Ayiti yo, kounye a byen pozisyone pou dirije yon renesans modèn atravè lojistik endistriyèl. Pò a bay enfrastrikti debaz ke nò a te manke pandan plizyè dizèn ane, sa ki louvri wout pou kwasans agro-biznis, fabrikasyon lejè ak endistri ekspòtasyon yo.

Yon nouvo pòtay pou Karayib la

Ayiti antoure pa youn nan koridò komès maritim ki pi aktif nan mond lan. Chak ane, plizyè milye bato travèse Karayib la, pou transpòte machandiz ant Amerik di Sid, Amerik di Nò, Ewòp ak Afrik de Lwès. Epoutan, malgre pozisyon estratejik li a, Ayiti sèlman kaptire yon ti fraksyon nan trafik sa a, akòz enfrastrikti pò ki pa devlope ase ak enstalasyon ki demode.

Pò Chinourette la chanje tout bagay. Li fèt kòm yon sant transbòdman, yon kote gwo bato ka dechaje machandiz yo, ki answit reanbale epi anbake nan pi piti mache nan rejyon an. Avèk 670 mèt espas amaraj, li ka akomode plizyè gwo bato oswa yon flòt pi piti. Aksè pwofon li nan dlo, pwoksimite li ak wout maritim entènasyonal yo ak gwo opòtinite pou ekspansyon li fè li nan yon pozisyon inik pou vin yon sant lojistik santral nan Karayib la.

Prensipal konsantrasyon an pral se manyen kontenè, men pò a fèt pou jere yon pakèt aktivite kago: depo machandiz an gwo tankou asye ak siman, pwodui agrikòl tankou diri ak sik, machin atravè operasyon roll-on/roll-off, ak gaz atravè tank depo likid an gwo. Tout aktivite sa yo fè pati yon plan direktè fleksib ak etap pa etap, ki pèmèt operatè prive yo envesti epi opere enstalasyon endividyèl nan yon kad otorite inifye.

Yon motè pou anplwa ak kwasans

Sa ki fè pò yo transfòmatè se pa sèlman beton ak trepye yo, se efè domino yo. Pò yo kreye djòb non sèlman pou travayè waf, enjenyè ak ajan sekirite, men tou pou tout yon rezo endistri sipò. Chak nouvo bato ki akoste pote avèk li yon demann pou manje, lojman, transpò, depo ak distribisyon. Avèk tan, sa transfòme an yon chèn ekipman, epi answit an yon ekonomi.

Faz konstriksyon pò Chinourette la poukont li pral jenere plizyè milye djòb a kout tèm nan netwaye tè, nivelman, enstalasyon tank gaz, konstriksyon depo ak jeni sivil. Yon fwa pò a kòmanse fonksyone, li pral sipòte travay alontèm nan depo, ladwàn, antretyen ekipman, sèvis maritim ak manyen kago.

Men, enpak la p ap rete nan perimèt pò a. Konpayi transpò machandiz, sant preparasyon ekspòtasyon, konpayi lojistik, biznis agrikòl, ak konpayi anbalaj pral jwenn nouvo opòtinite. Nan zòn ki ozalantou a, biznis yo, soti nan ti machann rive nan gwo founisè sèvis yo, pral jwenn nouvo kliyan ak revni ki pi previzib.

Efè miltiplikatè a reyèl. Pou chak djòb dirèk ki kreye nan pò a, etid yo montre jiska senk djòb anplis ka parèt nan ekonomi ki antoure a. Nan yon peyi tankou Ayiti, kote chomaj jèn yo wo epi to emigrasyon an ap monte anlè anpil, pwojè sa a ofri yon bagay ki ra: yon rezon pou rete.

Yon analiz rentabilité fonse ak kantifye

Anplis senbolis ak vizyon an, Port Chinourette se yon pwojè biznis pwofitab tou. Estrikti finansye li fèt pou dirabilite ak retou sou envestisman.

Nan premye ane li a, yo espere pò a jenere yon revni 4.8 milyon dola, pandan l ap ogmante operasyon li yo. Nan senkyèm ane a, yo prevwa revni an ap rive nan $13.9 milyon dola, avèk yon koule lajan kach operasyonèl ki ap rive nan $24.4 milyon dola epi yon revni nèt ki ap depase $3.8 milyon dola. Rendiman sou ekite a kòmanse vin pozitif nan twazyèm ane a epi li kontinye ranfòse apre sa. Sa a se yon egzanp ki ra nan yon pwojè enfrastrikti Ayisyen ki ofri alafwa retou sosyal ak viabilité finansyè.

Li enpòtan pou note ke modèl envestisman an divèsifye. Finansman an gen ladan kapital ki soti nan operatè prive, patnè finansye ak dèt estriktire, ki byen distribye ant konpozan kle yo, depo, ekipman, depo gaz ak enfrastrikti sipò. Konsepsyon finansye a mete aksan sou dirabilite alontèm ak retou atiran pou envestisè yo, san li pa konpwomèt misyon ekonomik lokal pwojè a.

Kontinuite kiltirèl ak istorik

Gen yon bagay powetik nan konstriksyon pò ki pi avangad an Ayiti nan nò a.

Se nan rejyon sa a yo te bay mond lan Sitadèl la. Se la Wa Henri Christophe te bati lekòl, izin ak yon vizyon endistriyèl nan kòmansman 19yèm syèk la. Se la yo te etabli rafineri sik, pò ak chemennfè pandan premye ekspansyon ekonomik Ayiti yo. Nan plizyè sans, Nò a te toujou destine pou jwe yon wòl dirijan.

Port Chinourette ap rekonekte ak eritaj sa a, pa poutèt nostalji, men poutèt enpòtans li. Li reprezante yon retou nan pwodiksyon, epi non sèlman nan konsomasyon. Yon nouvo fyète nan anbake machandiz, san tann yo rive. Nan fon li, se yon afimasyon konviksyon ke pi bon chapit Ayiti yo poko vini, epi ke yo ka bati atravè pò, pa sèlman politik.

Enfrastrikti se libète ekonomik

Toupatou nan mond lan, pò yo te sèvi kòm katalis pou transfòmasyon nasyonal. Nan Singapore, yon vilaj lapèch vin tounen yon jeyan komès mondyal. Nan Panama, yon kanal transfòme transpò maritim mondyal la epi ogmante revni nasyonal la. Nan Maròk, pò Tanger-Med la transfòme yon zòn riral an yon jeyan endistriyèl.

Ayiti tann twò lontan pou l pran etap sa a. Avèk Pò Chinourette, peyi a gen yon opòtinite ki ra pou l fè sa, pa lè l kopye lòt moun, men lè l bati sou pwòp fòs li yo: pozisyon jewografik li, fòs travay li, ak rezistans li.

Pò sa a se pa yon kado. Se yon zouti. Epi zouti, nan bon men, chanje tout bagay.

E si lojistik, pa politik, te vrè revolisyon an?

Nou te kwè depi lontan ke chanjman an Ayiti t ap soti nan chanjman politik oswa èd entènasyonal. Men petèt nou te neglije pouvwa silansye lojistik la. Kapasite pou transpòte machandiz, amelyore efikasite, diminye depans epi bay antreprenè aksè a mond lan.

Pò Chinourette ofri sa okenn donasyon etranje pa ta ka janm ofri: kapasite pou l konpetitif. Pou ekspòte. Pou konstwi. Pou reve ekonomikman.

Mache a ap tann. Pwojè a ap dewoule. Se kounye a.

Sèl kesyon ki rete a se: antanke envestisè oubyen vizyonè, èske w pare pou rantre nan nou?

Vizyonè ki dèyè transfòmasyon an

Nan kè inisyativ monimantal sa a gen Fatima Group, yon konpayi envestisman prive ki gen vizyon e ki fonse k ap katalize transfòmasyon sa a. Avèk yon eritaj ki anrasinen an Ayiti depi 1943, Fatima Group te toujou envesti nan sektè ki pi enpòtan nan peyi a, soti nan transpò maritim ak medya rive nan sante ak touris. Jodi a, atravè Port Chinourette, Fatima Group ap itilize plis pase 80 ane lespri antreprenarya ak ekspètiz nan enfrastrikti nan yon pwojè ki ta ka redefini desten ekonomik Ayiti.

Lafwa san fay li nan potansyèl Ayiti ak kapasite li pou tradui estrateji an aksyon fè FatimaGroup non sèlman inisyatè pwojè sa a, men tou achitèk yon nouvo chapit nasyonal.

Plis pase yon pò, se yon eritaj k ap devlope. Epi pou envestisè yo, kit se endividyèl oswa enstitisyonèl, Ayisyen oswa entènasyonal, prive oswa piblik, sa reprezante yon opòtinite inik pou bay avni Ayiti fòm atravè enfrastrikti dirab.

Pataje
Konsènan otè a
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Tradisyon ayisyen yo

Ayiti, pèl Zantiy yo, se yon peyi ki rich nan istwa ak tradisyon. Kilti vibran ak divès li yo reflete atravè jou ferye nasyonal li yo, fèstivite kiltirèl, manje tradisyonèl yo, kwayans relijye, istwa popilè, ak jwèt tradisyonèl yo. An nou plonje nan twal sosyal peyi DAyiti pou nou dekouvri bote tradisyon li yo. b~Fè Nasyonal:~b Fèt nasyonal ann Ayiti se moman fyète ak inite nasyonal paske 1ye janvye, Jou Endepandans lan, komemore viktwa esklav ayisyen yo sou fòs kolonyal franse yo an 1804, sa ki fè Ayiti vin premye peyi endepandan an Ayiti.Amerik Latin ak Karayib la oswa komemorasyon an. Batay Vertières 18 novanm. Batay Vertières se te youn nan dènye gwo batay revolisyon an. Li te fèt nan Vertières, toupre vil Okap. b~Fete Kiltirèl:~b Ayiti se popilè tou pou fèstivite kiltirèl li yo, sitou Kanaval, ki se yon eksplozyon koulè, dans, ak mizik. Evènman atistik ak atizanal, tankou festival Rara, se yon opòtinite pou atis yo montre talan yo. Rara a, yon parad mizik, konbine folklò ak espirityalite, kreye yon eksperyans inik. b~Manje Tradisyonèl:~b Kuizin ayisyen an se yon plezi pou papiyon gou yo. Asyèt tankou griot (kochon fri), diri djon djon (diri ak dyondyon nwa), ak lejand joumou (soup joumou) se yon pati entegral nan tradisyon gastronomik ayisyen an. Gou fonse, epis santi bon ak metòd pou kwit manje eritye nan tradisyon Afriken ak franse fè cuisine ayisyen an inoubliyab. b~Vodou:~b Vodou, souvan mal konprann, se yon relijyon synchretic ki enkòpore eleman nan Katolik, animism Afriken, ak kwayans endijèn. Li jwe yon wòl enpòtan nan lavi chak jou Ayisyen, li enfliyanse mizik, dans, ak rit relijye yo. Vodou se yon ekspresyon pwofon espirityalite ayisyen an. The Tales (Krik Krak, Tim Tim, Bwa Sèch): Istwa popilè ayisyen, ki pase de jenerasyon an jenerasyon, rich nan moralite ak sajès. b~Konbit :~b Konsèp Konbit reprezante solidarite kominote a. Ayisyen mete tèt yo ansanm pou fè travay kominotè, kit se nan domèn agrikòl, kit pou pwojè konstriksyon. Se yon egzanp vivan lespri kolektif ki anvayi sosyete ayisyen an. Gwo pwojè ki pi resan pou jounen jodi a konsène konstriksyon kanal soti nan Rivyè Masak rive nan Wanamint, ki te fèt ant septanm ak desanm 2023. Plizyè milye abitan nan nò peyi a te mobilize tout fòs yo pou bati yon kanal ki te pèmèt yo ranmase dlo. fèt pou irigasyon nan plantasyon yo, nan objektif pou jwenn pi bon rekòt. Malgre mwayen modès yo, yo te motive pa eslogan "KPK" (Kanal la pap kanpe), yon repons dirèk bay Prezidan Dominiken an Luis Abinader ki te avèti yo e ki te fè tout sa ki nan pouvwa li pou sispann konstriksyon kanal la. Chanèl sa a reprezante gwo solidarite ayisyen yo e li reyafime fyète nasyonal la. Malgre defi ekonomik yo, pèp nò Ayiti te demontre yon detèminasyon eksepsyonèl pou travay ansanm pou yon objektif komen. Eslogan “Kanal la pap kanpe” enkòpore detèminasyon yo an fas a presyon ekstèn yo e li montre volonte yo san konsyans pou kontinye konstriksyon kanal la. b~Jwèt Tradisyonèl:~b Jwèt tradisyonèl yo se yon pati esansyèl nan lavi chak jou an Ayiti. Jwèt tankou lido, sote kòd, Yoyo, Ralba, Marèl, TiTaTo, Kay, lago kache, Monte kap, teke mab, woule sèk, twa fwa se manbo, ak domino mete moun ansanm, ankouraje kamaradri ak plezi. Tradisyon ayisyen yo se yon melanj Harmony espirityalite, kominote, ak divèsite kiltirèl. Chak aspè, soti nan fèt nasyonal yo rive nan jwèt tradisyonèl yo, ede mare tapi kiltirèl rich ki fè Ayiti fyè. Tradisyon sa yo se kè nasyon an k ap bat, yon eritaj presye ki kontinye ap pase de jenerasyon an jenerasyon.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.