contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Poukisa tout je ta dwe fikse sou Pò Chinourette: Pi gwo opòtinite ekonomik Ayiti nan 100 ane
Poukisa tout je ta dwe fikse sou Pò Chinourette: Pi gwo opòtinite ekonomik Ayiti nan 100 ane
Poukisa tout je ta dwe fikse sou Pò Chinourette: Pi gwo opòtinite ekonomik Ayiti nan 100 ane

Poukisa tout je ta dwe fikse sou Pò Chinourette: Pi gwo opòtinite ekonomik Ayiti nan 100 ane

Pandan plis pase 200 ane, Ayiti te kanpe nan kafou ant opòtinite ak esklizyon. Premye repiblik nwa nan mond lan te fèt nan yon revolisyon, li te fòje pa odas epi li te dote ak yon jewografi estratejik. Epoutan, akòz yon konbinezon enstabilite politik, entèferans ekstèn, ak move enfrastrikti, Ayiti te lontan rete izole de sistèm ekonomik mondyal yo ki favorize pwosperite.

Men jodi a, sou kòt nò lapè a, ant Fò Libète ak Phaeton, yon nouvo posiblite parèt. Sa a se pa sèlman yon lòt pwojè èd. Sa a se pa yon inogirasyon senbolik. Sa a se tèminal Pò Chinourette la, yon pò kago ki te fonse e ki te planifye ak anpil atansyon e ki te kapab finalman mete Ayiti sou kat jeyografik la ankò, pa kòm yon moun ki resevwa jenewozite, men kòm yon aktè konpetitif nan komès mondyal la.

Pò Chinourette se pi plis pase yon tèminal lojistik. Sa a se yon chanjman estratejik, kalite envestisman nan enfrastrikti ki fèt yon fwa nan yon syèk ki ka kreye djòb, ranfòse endistri yo, desantralize kwasans lan epi transfòme ekonomi yon nasyon antye. Avèk yon kapasite pou manyen jiska 3 milyon TEU pa ane nan lane 2040, sa a se pwojè pò ki pi anbisye nan listwa resan Ayiti. Men, vrè fòs li pa sèlman nan gwosè li, men nan sa li pèmèt yo libere.

Yon pò pou konble diferans jewografik la

Depi endepandans, devlopman ekonomik Ayiti te swiv yon modèl etwat ak santralize. Kapital la, Pòtoprens, absòbe pi gwo pati nan enfrastrikti nasyonal la, envestisman etranje ak kapasite endistriyèl. Pandansetan, nò a, kote listwa revolisyonè, tè fètil ak yon rich eritaj kiltirèl, te rete lajman dekonekte ak kwasans nasyonal la.

Port Chinourette ap chache korije dezekilib sa a. Kote li ye nan depatman Nòdès la pa sèlman pratik, men li fèt espre. Rejyon sa a, ki te konn lakay premye moulen sik ak liy tren Ayiti yo, kounye a byen pozisyone pou dirije yon renesans modèn atravè lojistik endistriyèl. Pò a bay enfrastrikti debaz ke nò a te manke pandan plizyè dizèn ane, sa ki louvri wout pou kwasans agro-biznis, fabrikasyon lejè ak endistri ekspòtasyon yo.

Yon nouvo pòtay pou Karayib la

Ayiti antoure pa youn nan koridò komès maritim ki pi aktif nan mond lan. Chak ane, plizyè milye bato travèse Karayib la, pou transpòte machandiz ant Amerik di Sid, Amerik di Nò, Ewòp ak Afrik de Lwès. Epoutan, malgre pozisyon estratejik li a, Ayiti sèlman kaptire yon ti fraksyon nan trafik sa a, akòz enfrastrikti pò ki pa devlope ase ak enstalasyon ki demode.

Pò Chinourette la chanje tout bagay. Li fèt kòm yon sant transbòdman, yon kote gwo bato ka dechaje machandiz yo, ki answit reanbale epi anbake nan pi piti mache nan rejyon an. Avèk 670 mèt espas amaraj, li ka akomode plizyè gwo bato oswa yon flòt pi piti. Aksè pwofon li nan dlo, pwoksimite li ak wout maritim entènasyonal yo ak gwo opòtinite pou ekspansyon li fè li nan yon pozisyon inik pou vin yon sant lojistik santral nan Karayib la.

Prensipal konsantrasyon an pral se manyen kontenè, men pò a fèt pou jere yon pakèt aktivite kago: depo machandiz an gwo tankou asye ak siman, pwodui agrikòl tankou diri ak sik, machin atravè operasyon roll-on/roll-off, ak gaz atravè tank depo likid an gwo. Tout aktivite sa yo fè pati yon plan direktè fleksib ak etap pa etap, ki pèmèt operatè prive yo envesti epi opere enstalasyon endividyèl nan yon kad otorite inifye.

Yon motè pou anplwa ak kwasans

Sa ki fè pò yo transfòmatè se pa sèlman beton ak trepye yo, se efè domino yo. Pò yo kreye djòb non sèlman pou travayè waf, enjenyè ak ajan sekirite, men tou pou tout yon rezo endistri sipò. Chak nouvo bato ki akoste pote avèk li yon demann pou manje, lojman, transpò, depo ak distribisyon. Avèk tan, sa transfòme an yon chèn ekipman, epi answit an yon ekonomi.

Faz konstriksyon pò Chinourette la poukont li pral jenere plizyè milye djòb a kout tèm nan netwaye tè, nivelman, enstalasyon tank gaz, konstriksyon depo ak jeni sivil. Yon fwa pò a kòmanse fonksyone, li pral sipòte travay alontèm nan depo, ladwàn, antretyen ekipman, sèvis maritim ak manyen kago.

Men, enpak la p ap rete nan perimèt pò a. Konpayi transpò machandiz, sant preparasyon ekspòtasyon, konpayi lojistik, biznis agrikòl, ak konpayi anbalaj pral jwenn nouvo opòtinite. Nan zòn ki ozalantou a, biznis yo, soti nan ti machann rive nan gwo founisè sèvis yo, pral jwenn nouvo kliyan ak revni ki pi previzib.

Efè miltiplikatè a reyèl. Pou chak djòb dirèk ki kreye nan pò a, etid yo montre jiska senk djòb anplis ka parèt nan ekonomi ki antoure a. Nan yon peyi tankou Ayiti, kote chomaj jèn yo wo epi to emigrasyon an ap monte anlè anpil, pwojè sa a ofri yon bagay ki ra: yon rezon pou rete.

Yon analiz rentabilité fonse ak kantifye

Anplis senbolis ak vizyon an, Port Chinourette se yon pwojè biznis pwofitab tou. Estrikti finansye li fèt pou dirabilite ak retou sou envestisman.

Nan premye ane li a, yo espere pò a jenere yon revni 4.8 milyon dola, pandan l ap ogmante operasyon li yo. Nan senkyèm ane a, yo prevwa revni an ap rive nan $13.9 milyon dola, avèk yon koule lajan kach operasyonèl ki ap rive nan $24.4 milyon dola epi yon revni nèt ki ap depase $3.8 milyon dola. Rendiman sou ekite a kòmanse vin pozitif nan twazyèm ane a epi li kontinye ranfòse apre sa. Sa a se yon egzanp ki ra nan yon pwojè enfrastrikti Ayisyen ki ofri alafwa retou sosyal ak viabilité finansyè.

Li enpòtan pou note ke modèl envestisman an divèsifye. Finansman an gen ladan kapital ki soti nan operatè prive, patnè finansye ak dèt estriktire, ki byen distribye ant konpozan kle yo, depo, ekipman, depo gaz ak enfrastrikti sipò. Konsepsyon finansye a mete aksan sou dirabilite alontèm ak retou atiran pou envestisè yo, san li pa konpwomèt misyon ekonomik lokal pwojè a.

Kontinuite kiltirèl ak istorik

Gen yon bagay powetik nan konstriksyon pò ki pi avangad an Ayiti nan nò a.

Se nan rejyon sa a yo te bay mond lan Sitadèl la. Se la Wa Henri Christophe te bati lekòl, izin ak yon vizyon endistriyèl nan kòmansman 19yèm syèk la. Se la yo te etabli rafineri sik, pò ak chemennfè pandan premye ekspansyon ekonomik Ayiti yo. Nan plizyè sans, Nò a te toujou destine pou jwe yon wòl dirijan.

Port Chinourette ap rekonekte ak eritaj sa a, pa poutèt nostalji, men poutèt enpòtans li. Li reprezante yon retou nan pwodiksyon, epi non sèlman nan konsomasyon. Yon nouvo fyète nan anbake machandiz, san tann yo rive. Nan fon li, se yon afimasyon konviksyon ke pi bon chapit Ayiti yo poko vini, epi ke yo ka bati atravè pò, pa sèlman politik.

Enfrastrikti se libète ekonomik

Toupatou nan mond lan, pò yo te sèvi kòm katalis pou transfòmasyon nasyonal. Nan Singapore, yon vilaj lapèch vin tounen yon jeyan komès mondyal. Nan Panama, yon kanal transfòme transpò maritim mondyal la epi ogmante revni nasyonal la. Nan Maròk, pò Tanger-Med la transfòme yon zòn riral an yon jeyan endistriyèl.

Ayiti tann twò lontan pou l pran etap sa a. Avèk Pò Chinourette, peyi a gen yon opòtinite ki ra pou l fè sa, pa lè l kopye lòt moun, men lè l bati sou pwòp fòs li yo: pozisyon jewografik li, fòs travay li, ak rezistans li.

Pò sa a se pa yon kado. Se yon zouti. Epi zouti, nan bon men, chanje tout bagay.

E si lojistik, pa politik, te vrè revolisyon an?

Nou te kwè depi lontan ke chanjman an Ayiti t ap soti nan chanjman politik oswa èd entènasyonal. Men petèt nou te neglije pouvwa silansye lojistik la. Kapasite pou transpòte machandiz, amelyore efikasite, diminye depans epi bay antreprenè aksè a mond lan.

Pò Chinourette ofri sa okenn donasyon etranje pa ta ka janm ofri: kapasite pou l konpetitif. Pou ekspòte. Pou konstwi. Pou reve ekonomikman.

Mache a ap tann. Pwojè a ap dewoule. Se kounye a.

Sèl kesyon ki rete a se: antanke envestisè oubyen vizyonè, èske w pare pou rantre nan nou?

Vizyonè ki dèyè transfòmasyon an

Nan kè inisyativ monimantal sa a gen Fatima Group, yon konpayi envestisman prive ki gen vizyon e ki fonse k ap katalize transfòmasyon sa a. Avèk yon eritaj ki anrasinen an Ayiti depi 1943, Fatima Group te toujou envesti nan sektè ki pi enpòtan nan peyi a, soti nan transpò maritim ak medya rive nan sante ak touris. Jodi a, atravè Port Chinourette, Fatima Group ap itilize plis pase 80 ane lespri antreprenarya ak ekspètiz nan enfrastrikti nan yon pwojè ki ta ka redefini desten ekonomik Ayiti.

Lafwa san fay li nan potansyèl Ayiti ak kapasite li pou tradui estrateji an aksyon fè FatimaGroup non sèlman inisyatè pwojè sa a, men tou achitèk yon nouvo chapit nasyonal.

Plis pase yon pò, se yon eritaj k ap devlope. Epi pou envestisè yo, kit se endividyèl oswa enstitisyonèl, Ayisyen oswa entènasyonal, prive oswa piblik, sa reprezante yon opòtinite inik pou bay avni Ayiti fòm atravè enfrastrikti dirab.

Pataje
Konsènan otè a
Toutpuissant Jefferson
Toutpuissant Jefferson
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Ayiti: Yon Poto mitan nan endepandans nan mond lan ke yo manke konnen

Ayiti, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan, te jwe yon wòl eksepsyonèl nan demand endepandans lòt nasyon yo. Byenke lòt evènman istorik te pase souvan, kontribisyon Ayiti te bay nan liberasyon lòt peyi yo te enpòtan e li merite pou yo mete aksan sou. b~Revolisyon ayisyen an~b Nan fen 19yèm syèk la, Ayiti te jete chenn esklavaj yo e li te reyalize sa ki enposib lè li te libere tèt li anba dominasyon kolonyal franse a. Nan 1804, peyi a te pwoklame endepandans li, ki te inogirasyon nan yon nouvo epòk pou pèp oprime atravè mond lan. b~Enspirasyon pou Amerik Latin nan~b Revolisyon ayisyen an te yon gwo sous enspirasyon pou mouvman endepandans yo nan Amerik Latin nan. Figi ikonik tankou Simón Bolívar ak Francisco de Miranda te rekonèt kouraj ak detèminasyon ayisyen yo kòm yon fòs pou pwòp lit yo. Nan sipò materyèl ak ideyolojik mouvman sa yo, Ayiti kontribye nan aparisyon plizyè nasyon endepandan nan Amerik di Sid. b~Enfliyans an Afrik~b Pi lwen pase Amerik yo, Ayiti te jwe yon wòl enpòtan tou nan demand endepandans Lafrik. Lidè Afriken yo te kite yon eritaj ki te enspire tout jenerasyon konbatan pou libète sou kontinan Afriken an. Lide ke moun oprime yo te kapab leve kont opresè yo te jwenn yon eko pwisan nan lit yo pou endepandans ann Afrik. b~Sipò pou Mouvman Liberasyon~b Pandan tout listwa li, Ayiti te bay yon gwo sipò pou mouvman liberasyon atravè lemond. Keseswa atravè deplwaman twoup yo, resous finansye oswa diplomasi aktif, peyi a demontre solidarite li ak moun k ap goumen pou otonomi yo. Kontribisyon Ayiti te souvan diskrè men enpòtan anpil. Ayiti, kòm pyonye endepandans ak libète, kite yon enpak dirab sou sèn mondyal la. Eritaj li a rezone atravè kontinan, raple mond lan ke demand la pou libète se inivèsèl. Lè nou rekonèt ak selebre wòl Ayiti nan endepandans lòt nasyon yo, nou non sèlman onore istwa li, men nou pran angajman tou pou ankouraje yon avni kote tout moun gen opòtinite pou fòme desten yo.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Viv nan pwoz ak pwezi: yon evènman ete enkoni nan Pòtoprens.

Viv nan pwoz ak pwezi se yon evènman atistik ak kiltirèl òganizasyon kiltirèl Salon de Livre de Port-au-Prince (OCSLPAP) ki te òganize nan objektif pou rasanble jèn atis ki soti nan kapital ayisyen an pou montre yo bay yon gwo odyans. Edisyon sa a pral dewoule samdi 27 jiyè 2024 nan sant kiltirèl pyépoudré, ki chita nan nimewo 332 sou Route de Bourne. Ane sa a òganizatè yo anonse misyon yo se rasanble talan ki soti nan divès kategori atistik, toujou nan objektif pou ede yo vin abitye youn ak lòt, epi ede kreye yon lyen solid ant yo ak piblik ayisyen an. Kategori òganizatè yo vize pou dezyèm edisyon sa a se jèn powèt, slammers, komedyen, rapè, dansè, chantè, pent, ak ekriven ki deja pibliye omwen yon travay. Viv nan pwoz ak pwezi pral yon opòtinite tou pou ankouraje jenès ayisyen reflechi. Premye pati nan evènman an pral konsakre nan yon diskisyon sou yon tèks ekriven ayisyen an pi popilè Louis Philippe Dalembert, ki gen tit The Other Face of the Sea po imigran an. Se yon liv ki pale aklè ak reyalite pèp ayisyen an jodi a. Yo te deja anonse premye pati sa a ap modere pa jounalis ak kritik literè Carl Pierrecq ki travay pou ekriven ti istwa a, e Pierre Marie, yon jèn etidyan sosyoloji nan Fakilte Syans Imen (FASCH) ap bay modération. . Apre yon premye edisyon ki gen anpil siksè ki te dewoule nan mwa me 2023 nan lokal bibliyotèk minisipal Delmas, òganizatè k ap viv nan pwoz ak pwezi yo di yo detèmine e yo te fè pwomès pou ane sa a pou yo delivre bay piblik la pòto. -princien, yon evènman kiltirèl nan echèl eksepsyonèl pou dezyèm pwomnad la. Yon lòt fwa ankò, sa a pral opòtinite pafè pou selebre gwo richès kilti ayisyen an atravè ògàn jèn talan nou yo. Etandone kontèks difisil, ki manifeste nan sitiyasyon ensekirite prèske chak jou ki domine depi kèk tan, nan yon bon pati nan Pòtoprens, anons evènman sa a vini kòm yon nouvo souf oksijèn, gaye nan tout poumon yo. nan vil la. Se yon lòt opòtinite ankò pou nou raple atravè fèt atistik sa a menm nan moman gwo twoub, atizay ap rete yon limyè endispansab, paske menm nan moman kriz, lèt la ak atis la (chanèl difizyon li) ap tounen refij, sous nan. rekonfò ak apeze pou tout nanm moun.

Beven pote Ayiti nan mitan elit slam mondyal la

Jedi 14 novanm 2024 sa a, jèn slammer Youven Beaubrun, Beven sou non sèn li, kalifye Ayiti, pou premye fwa nan listwa li, pou final koup du mond Slam la. Konpetisyon sa a, ki rasanble pi bon slammers yo sou planèt la, te dewoule sou tè Afriken, pi jisteman nan Togo. Nan yon peyi ki kenbe nan gòj, yon peyi k ap mouri depi nan kòmansman rive nan bout, anba eksplwa danjere yon sèten pati ame ak jèn li, pèfòmans ekstraòdinè Beven nan konpetisyon sa a fè yon rezonans ak eko nan tout chante nan peyi a, nan. swaf dlo a pou bote. Beven se senbòl yon jèn ki refize bay nan dezòd ki antoure figi manman li. Atizay, slam ke yo te domèn espesyalizasyon li yo, yo itilize nan pi bon fason posib pou enspire espwa. E kontinye kwè ke yon peyi ki te fè 1804 pa kapab peye liks pou l ap koule tèlman fò devan istwa imen. "Se ak fyète ke mwen avanse nan konpetisyon sa a. Sitou ak kriz la k ap pase nan peyi a nan moman sa a. Kalifikasyon mwen pou final la se yon siy etènèl nan espwa, ki konfime lefèt ke tout bagay nan peyi sa a pa pral fini nan lanmò, "te slammer a te di nou anvan ou ale nan konpetisyon nan final la. Final la te dewoule samdi 16 novanm 2024, kote Beven te gen chans pou l byen reprezante peyi ki te kraze l la nan papòt yon viktwa mondyal, yon viktwa ki si li te fèt, li t ap inisyal nan non tout yon pèp. , nan kous la absoli nan fè fas a yon gwo dezòd ki sèlman rèv nan toufe li. Malgre li pa rive ranpòte koup sa a (ki fini an sizyèm plas nan klasman jeneral la), chanpyon slam ayisyen an te gen tan enspire tout yon peyi pandan gwo vwayaj li nan konpetisyon sa a. Se sèlman yon ranvwa, pwochen fwa viktwa pral reyalize pou asire w.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon