contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Fèt tradisyonèl sa yo an Ayiti ke ou dwe viv omwen yon fwa
Fèt tradisyonèl sa yo an Ayiti ke ou dwe viv omwen yon fwa
Fèt tradisyonèl sa yo an Ayiti ke ou dwe viv omwen yon fwa

Fèt tradisyonèl sa yo an Ayiti ke ou dwe viv omwen yon fwa

Ayiti, yon zile kilti ak istwa, se pi plis pase yon destinasyon plaj. Li vibre nan ritm tradisyon li yo, mizik li yo, dans li yo e sitou fèt tradisyonèl li yo. Si w ap chèche yon eksperyans otantik, evènman sa yo se opòtinite pafè a pou fouye nan nanm yon pèp fyè, chalereu ak kreyatif. Men yon seleksyon fèt tradisyonèl Ayisyen ke tout vwayajè ta dwe vizite omwen yon fwa.

1. Kanaval Nasyonal la Yon eksplozyon koulè ak ritm

Fevriye oubyen Mas (anvan Karèm)

Kanaval se petèt selebrasyon ki pi popilè an Ayiti. Li atire plizyè milye moun chak ane, ni lokal ni etranje. Se yon moman kote lari gwo vil yo sitou Pòtoprens, Jakmèl ak Kap-Ayisyen transfòme an sèn vivan: cha, gwoup mizikal (se popilè "bann a pye" a), dansè an kostim ak yon atmosfè elektrik.

Poukisa ou ta dwe ale:

Yon imèsyon total nan kilti Ayisyèn nan.
- Pèfòmans atistik inik.
- Yon atmosfè fèstivite san parèy nan Karayib la.

2. Kanaval Jakmèl la Atizay nan sèvis tradisyon

De semèn anvan Madi Gra

Mwens komèsyal pase sa ki nan kapital la, Kanaval Jakmèl la se yon bijou kiltirèl. Li te ye pou mask papye maché li yo, vil la ofri yon kanaval atistik ak senbolik. Kreyati fantastik, sèn satirik ak kostim tradisyonèl rakonte listwa ak mit Ayiti.

Poukisa ou ta dwe ale:

- Yon eksperyans pi entim ak kiltirèl.
- Œuvres atistik vivan nan lari yo.
- Yon ekselan eskiz pou vizite Jakmèl, yon vil atis.

3. Fèt Sen-Jak ak Sen Filip nan Plaine-du-Nord

24-25 Jiyè

Se youn nan fèt ki pi enpòtan an Ayiti. Chak ane, plizyè milye pelegren vwayaje nan Plaine-du-Nord, nan nò peyi a, pou selebre Sen Jak, ki senkretize ak lwa Ogou a (divinite vodou lagè ak dife). Ant mès katolik, rituèl vodou ak pwosesyon kolore, selebrasyon sa a ilistre richès espirityèl Ayiti a parfe.

Poukisa ou ta dwe ale:

- Yon fizyon enpresyonan ant Katolik ak vodou.
- Yon atmosfè mistik ak solanèl.
- Yon tradisyon inik nan mond lan.

Guédés: Lè Ayiti selebre zansèt li yo ak koulè ak ferveur
Guédés: Lè Ayiti selebre zansèt li yo ak koulè ak ferveur

Guédés: Lè Ayiti selebre zansèt li yo ak koulè ak ferveur

Chak 1ye ak 2 Novanm, Ayiti vin vivan nan koulè nwa ak koulè wouj violèt pou selebre Guédés yo, espri yo venere nan relijyon Vodou a, senbòl yon lyen pwisan ant vivan ak mò. Fasinan, endommabl ak pwovokan, Guédés yo fòme yon fanmi vre nan panteon Vodou ayisyen an, kote yo respekte wòl yo kòm gid espirityèl moun ki mouri a nan apre lavi a. Ki te dirije pa figi anblèm tankou lejand Baron Samedi ak konpayon li Grann Brigitte, Guédés yo enkòpore paradoks yo nan lavi ak lanmò. Chak Baron gen yon pèsonalite inik: Baron Cimetière, Baron Kriminel, ak Baron La Croix se gadyen nanm ki moute desann sou fwontyè mond mò yo. Ansanm, yo fòme yon prezans pwisan ak yon ti jan pè, men pwofondman rasin nan kilti ayisyen an. Guédés pa tankou lòt espri vodou; yo demontre kouraj yo nan yon fason espektakilè. Abitye ak lanmò, yo pa pè anyen e yo pwovokan: yo manje vè, piman kri, ak rad pati sansib yo ak wonm ak pwav. Jès sa yo make endiferans yo an danje epi fè nou sonje ke yo te deja fè eksperyans lavi sou tè a. Se konsa, yo se psikoponp - èt sa yo ki mennen nanm yo nan moun ki mouri yo - ak aji kòm pon ant mond lan nan vivan yo ak sa yo ki nan mò yo. Gen kèk Guédés, tankou Guédé Nibo, mete rad nwa, koulè wouj violèt ak blan, yo chak ak karakteristik inik. Yo anpil e yo varye: Guédé Fouillé, Guédé Loraj, Papa Guédé, ak anpil lòt. Se espri sa yo ki, chak ane, raple Ayisyen enpòtans pou sonje moun ki mouri a epi onore yo. Kil Guedes yo pa sèlman relijye; li tou kiltirèl ak istorik. Dapre tradisyon, teritwa espirityèl yo, oswa "Fètomè" - surnome "Tè san chapo" - se yon kote nanm zansèt yo abite. Dapre istwa yo, orijin kil sa a tounen sou plato Abomey, ansyen kapital wayòm Dahomey, ann Afrik, kote lanmò ak lavi ansanm nan yon fòm senbyotik. Selebrasyon sa a ann Ayiti menm jwenn eko nan istwa ansyen. Women yo te onore mò yo tou ak "Fete Lemuria", ki te fèt nan mwa fevriye, pou anpeche lespri yo ak retabli lapè ant mond vivan yo ak mond moun ki mouri yo. Pou Ayisyen, onore Guédés yo vle di aksepte lanmò kòm yon pati nan lavi epi selebre lyen envizib ki ini nou ak moun ki kite nou yo. Se tou yon fason pou reziste, paske lavi, malgre defi li yo, dwe selebre nan tout konpleksite li ak pwofondè.

4. Fèt Gédé a Adorasyon Zansèt yo

1ye ak 2 novanm (Jou Tout Sen ak Jou Tout Mò)

Pandan fèt Gédé a, Ayiti rann omaj bay mò li yo. Men isit la, komemorasyon an se yon fèt, li fè bwi e li gen koulè. Nan simityè, Ayisyen yo danse, chante epi priye pou lespri moun ki mouri yo. Vodou a trè prezan, avèk rituèl ak ofrann bay espri Gédé yo, senbòl lanmò ak rezirèksyon.

Poukisa ou ta dwe ale:

- Yon lòt fason pou viv relasyon an ak lanmò.
- Yon evènman pwofondman espirityèl ak kiltirèl.
- Yon atmosfè kote lavi selebre moun ki mouri yo.

5. Fèt Notre Dame du Secours permanent nan Coteaux

27 jen

Nan Coteaux, nan sid Ayiti, selebrasyon Maryèn sa a atire anpil pelren. Li konbine lafwa katolik ak espirityalite popilè, avèk mès, pwosesyon ak chante relijye. Kote a, ki chita ant lanmè ak mòn yo, ofri yon bèl peyizaj, ki ranfòse dimansyon sakre evènman an.

Poukisa ou ta dwe ale:

- Yon pelerinaj ranpli ak fèvè.
- Yon rejyon mayifik pou dekouvri.
- Yon tradisyon relijye respekte pandan plizyè jenerasyon.

Poukisa yo selebre jou ferye sa yo an Ayiti?

Patisipe nan selebrasyon sa yo se pi plis pase jis ale nan yon fèt. Se viv Ayiti anndan l, konprann idantite li, rezilyans li, lafwa li, jwa li genyen pou l viv. Fèt tradisyonèl Ayisyen yo se moman inik kote atizay, espirityalite ak kominote reyini ansanm.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon