contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Haïti
Haïti
LESPWA: Lè ekri a tounen yon limyè pou jenès ayisyen
LESPWA: Lè ekri a tounen yon limyè pou jenès ayisyen
  • 24 Fevriye 2025
  • | 0

LESPWA: Lè ekri a tounen yon limyè pou jenès ayisyen

Nan yon peyi kote difikilte chak jou yo souvan parèt enfranchisabl, jenès ayisyen bezwen sous enspirasyon pou avanse pou pi devan. Konpetisyon ekri LESPWA, Oriol ANTOINE, fotograf ak aktivis kiltirèl inisye, ofri jèn yo yon opòtinite inik pou eksprime tèt yo atravè mo epi pataje yon mesaj ankourajman ak rezistans.

Yon inisyativ ki gen sans

LESPWA baze sou lide ke ekri gen pouvwa pou geri ak enspire. Objektif konpetisyon an se senp: envite jèn yo ekri yon lèt ki adrese yon zanmi pou ankouraje yo rete espwa devan eprèv lavi yo. Pwojè sa a vize kreye yon chèn solidarite atravè mo e pou raple moun ke, menm nan advèsite, toujou gen yon ti lespwa.

Poukisa rantre nan avanti literè sa a?

Patisipe nan konpetisyon LESPWA se pi plis pase ekri yon tèks. Se yon envitasyon pou:

- Eksprime panse ou ak emosyon ou lib.
- Gaye yon mesaj ankourajman ak pèseverans.
- Mete aksan sou richès kiltirèl ak lengwistik ayisyen an.
- Benefisye de rekonesans ak rekonpans pou talan literè ou.

Kondisyon patisipasyon

Konpetisyon an ouvri pou jèn ayisyen ki gen laj 16 a 30 an, e tèks yo dwe satisfè kritè sa yo:

- Tèm: Ekri yon lèt enspire bay yon zanmi ki gen difikilte.
- Lang yo aksepte: franse ak kreyòl ayisyen.
- Longè tèks: Ant 1,000 ak 1,500 mo.
- Fòma obligatwa:
- Polis: Times New Roman, gwosè 12.
- Longè: 1 a 2 paj maksimòm.

Tèks yo dwe soumèt anvan 28 fevriye 2025, atravè:
- Imèl: antoinoriol@gmail.com
- WhatsApp: + (509) 4726 07 38

Rekonpans pou ankouraje talan

Pou ankouraje kreyativite ak ekspresyon ekri, twa ganyan yo pral distenge:
- 1er plas : 10,000 goud + liv.
- 2èm plas : 6,500 goud + liv.
- 3yèm plas: Liv.

Oriol ANTOINEOriol ANTOINE

Kiyès ki dèyè konpetisyon LESPWA?

Dèyè inisyativ sa a se Oriol ANTOINE, fotograf pasyone ak aktivis kiltirèl. Konvenki ke jenès ayisyen se yon fòs ki kapab simonte difikilte, li mete kanpe LESPWA pou simaye yon mesaj espwa ak solidarite atravè literati.

Antre nan mouvman LESPWA!

Ekri se yon zam pwisan ki pèmèt ou transfòme difikilte yo an opòtinite. Si ou vle pataje vwa ou epi fè pati yon pwojè enspire, pa rate opòtinite inik sa a!

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Haïti et son Rôle Pionnier dans l’Abolition de l’Esclavage Mondial

Pandan plizyè syèk, enstitisyon esklavaj la fè nwa istwa imen, kite dèyè yon eritaj doulè, opresyon ak lit pou libète. Sepandan, nan istwa fè nwa sa a, yon nasyon kanpe pou kouraj li ak detèminasyon li pou kraze chenn opresyon yo: Ayiti. Sitiye nan Karayib la, Ayiti te jwe yon wòl pyonye nan abolisyon esklavaj la, mete fondasyon pou batay pou libète ak egalite atravè lemond. Istwa esklavaj ann Ayiti remonte depi lè Ewopeyen yo te rive sou zile a, yo te rele Sendomeng, nan 15yèm syèk la. Kolon franse yo te byen vit te etabli yon ekonomi ki baze sou pwodiksyon sik ak kafe, yo te eksplwate anpil milyon esklav Afriken yo te depòte yo pou yo travay nan plantasyon yo. Sepandan, sistèm brital sa a te lakòz yon gwo rezistans nan men esklav, ki gen batay pou libète finalman mennen nan youn nan revolisyon ki pi enpòtan nan listwa. An 1791, anba lidèchip figi emblématiques tankou Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines ak Henri Christophe, esklav ayisyen leve kont moun k ap opresè yo nan yon rebelyon san parèy. Revòlt sa a te lakòz yon lagè endepandans ki te dire plis pase yon deseni, men finalman te lakòz pwoklamasyon endepandans Ayiti an 1804, ki te fè peyi sa a premye nasyon apre kolonyal ki te dirije pa moun ki soti nan esklavaj. Enpak Revolisyon Ayisyen an sou abolisyon esklavaj atravè lemond pa ka egzajere. Lè yo kase chenn opresyon yo e yo pwoklame endepandans yo, ayisyen yo voye yon mesaj pwisan bay tout pèp opresyon yo atravè lemond: libète posib, e li vo lapèn. Egzanp Ayiti te enspire lòt mouvman pou abolisyon esklavaj nan Amerik yo ak pi lwen, konsa ede souke fondasyon enstitisyon esklavaj la. Patisipasyon Ayiti nan batay kont esklavaj pa t sèlman sou teritwa li; li te pwolonje tou nan aksyon ekstèn kote gason ayisyen yo te voye oswa patisipe aktivman nan mouvman pou abolisyon esklavaj nan lòt rejyon nan mond lan. Pa egzanp, Prezidan ayisyen an, Alexandre Pétion, te sipòte Simón Bolívar, lidè revolisyon Sid Ameriken an, nan bay li zam, lajan e menm gason, ki te kontribye nan liberasyon plizyè peyi nan Amerik Latin nan dominasyon kolonyal. Ayiti te bay sipò tou pou mouvman endepandans yo nan Amerik Santral. Konbatan ayisyen, ki te dirije pa Jeneral Jean-Pierre Boyer, te ede patriyòt Venezyelyen yo goumen kont dominasyon Panyòl, kontribye nan liberasyon rejyon sa a. Gouvènman ayisyen an te sipòte finansyèman ak diplomatikman mouvman pou abolisyon esklavaj la nan peyi tankou Venezyela, Kolonbi ak Meksik, sa ki te kontribiye pou elimine gradyèl enstitisyon sa a nan tout rejyon an. Malgre ke Ayiti pa t patisipe dirèkteman nan Gè Sivil Ameriken an, anpil ayisyen ak desandan ayisyen te jwe yon wòl enpòtan nan mouvman abolisyonis Ozetazini. Figi ki te gen orijin ayisyen oswa ki te gen zansèt ayisyen, se te vwa enpòtan nan batay kont esklavaj ak pou dwa egal nan peyi Etazini. Eritaj Revolisyon Ayisyen an rete yon senbòl rezistans ak kouraj pou jenerasyon kap vini yo. Jodi a, pandan lemonn kontinye ap lite kont enjistis ak opresyon sou plizyè fòm, istwa Ayiti fè nou sonje batay pou libète a se yon batay inivèsèl, yon batay ki depase fwontyè ak tan. Patisipasyon Ayiti nan abolisyon esklavaj atravè mond lan rete yon chapit enpòtan nan listwa limanite. Atravè kouraj yo ak detèminasyon yo, Ayisyen te prepare wout pou yon avni kote libète ak egalite se dwa inaliénab pou tout moun.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.