contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Haïti
Haïti
PAQÉMO, lè mizik ouvè pòt pou demen ann Ayiti
PAQÉMO, lè mizik ouvè pòt pou demen ann Ayiti
PAQÉMO, lè mizik ouvè pòt pou demen ann Ayiti
  • 30 Me 2025
  • | 0

PAQÉMO, lè mizik ouvè pòt pou demen ann Ayiti

Ann Ayiti, kote difikilte ekonomik ak sosyal konn anpeche aksè a edikasyon ak kilti, gen yon pwojè inovatè ki pote yon sous espwa. PAQÉMO, ki vle di "Pwojè Atistik Katye ak Edikatif Mizikal an Òkès", se yon inisyativ ki te lanse an 2022 pa Asosyasyon Mizikal ak Edikatif ak Vokasyon Sosyal (AMEVS), ki te fonde pa Jéricho Pierre-Noël ak Cecilia Madolena Clénard, de etidyan ayisyen nan Inivèsite Sorbonne. Jodi a, pwojè a genyen lòt non ladan li tankou Sargine Any Melissa Bernard, Mohamed Etamine, Ege Tarik Eken, Youssef Naccache, ak Sohann List Massaregli, tout etidyan nan Sorbonne, ki angaje yo pou reyalizasyon pwojè sa a ki vize mete mizik akademik kòm zouti devlopman entegre pou jèn ayisyen.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon pwojè edikatif ak atistik ki gratis

Youn nan aspè ki pi enteresan sou PAQÉMO, se ke li gratis. Nan yon peyi kote anpil zòn riral ap viv nan mizè ekstrèm, se pa ti bon nouvèl. Pwojè a ofri timoun ak adolesan ki gen laj ant 6 ak 18 an, ki soti nan zòn izole tankou Belladère, yon fòmasyon mizikal konplèman gratis. Yo aprann jwe enstriman (vyolon, vyolonsèl, flit), li mizik epi jwe an òkès. PAQÉMO gen plan pou òganize konsè pou mete talan jèn yo an valè. Genyen tou posiblite pou pi talan yo ka kolabore ak òkès an Frans tankou COSU oswa Orchestre à l’École. Sa montre pwojè a pa sèlman fòme mizisyen, men li bay jèn yo disiplin, konfyans nan tèt yo, epi ouvè pòt pou mond lan.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon enpak sosyal konkrè

Lekòl lokal yo tankou Lekòl Mizik Laïcat, Lekòl Mixte Maranatha ak Lise Charlemagne Péralte ap akeyi PAQÉMO pou fè sesyon aprantisaj. Nan mitan ensekirite ak enstabilite, mizik la vin tounen yon espas sekirite, kreyativite, ak rèv pou timoun yo. Pwojè a ede yo devlope sou plan pèsonèl ak kolektif, e li mete wòl li nan rekonstriksyon sosyal kominote ayisyen yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Rekonesans nasyonal ak entènasyonal

PAQÉMO resevwa sipò enstitisyon entènasyonal ak nasyonal. Pami yo gen Inivèsite Sorbonne, Inivèsite Quisqueya, Inivèsite Paris 8, Chanson d’Haïti, Woodbrass Music Instruments, ak lekòl mizik tankou CAICAT, JIDO, CADENCE ki soti an Frans. An 2024, pwojè a te genyen Grand Prix pour l’Accès à la Culture pa Fondasyon Charles Defforey (Institut de France), ak yon dotasyon 100 000 ero. Rekonesans sa a mete pwojè a sou pye e louvri chemen pou l grandi : anvan jen 2025, PAQÉMO vize rive jwenn plis pase 2 000 timoun nan 20 sant atravè peyi a.

Ayiti se yon peyi ki gen anpil talan ak richès kiltirèl. PAQÉMO se yon limyè espwa pou devlopman jenerasyon kap vini an. Li montre tou ki jan dyaspora ayisyen an kapab jwe yon wòl esansyèl nan lavni peyi a.

Emeline Michel, nan konsè eksepsyonèl nan Miami
Emeline Michel, nan konsè eksepsyonèl nan Miami

Emeline Michel, nan konsè eksepsyonèl nan Miami

Pawas St Clément selebre swasanndizan sèvis bay Bondye ak kominote ayisyen an 23 novanm 2024 nan 2975 N. Andrews Ave., Wilton Manors, FL. Nan okazyon selebrasyon sa a, Emeline Michel pral nan yon konsè eksepsyonèl pou make evènman kiltirèl sa a. Nan meni pwogram sa a, komite a planifye pou òganize seyans evanjelizasyon, fòmasyon kontinye, nan domèn etik, moralite ak espirityalite. Evènman sa a pral mete aksan sou lafwa, rezon ak kilti tou pou rebati nan inite wayòm Bondye a isit sou tè a kote "Charite ini nou ak Bondye". Nan objektif pou elve kilti nan paroksism li, Achevèk Miami an pral gen plezi pou l rejwenn nou pou yon gwo selebrasyon ekaristik samdi 23 novanm 2024, apati 10 a.m. Ansanm, yo pral make dat mitik sa a grave nan memwa fidèl ak zanmi li yo. Aswè a pral òganize pa icon nan mizik ayisyen an, Emeline Michel, prezantasyon sot pase a nan peyizaj kiltirèl ayisyen an: "Nou akeyi chantè a pi popilè Emeline Michel. Li pral fè nou onè nan reviv moman pwisan ak inoubliyab. Ayiti Ak vwa melodiye, trè kaptivan ak chante powetik li yo, tout bèl souvni yo pral la tankou plaj nou yo, briz lejè maten nou yo ak vòl zwazo. kaprisyeuz" te ekri nòt la pou laprès. Diva 58-zan la kontinye etabli tèt li kòm youn nan vwa sengilye, kontajye mizik ayisyen an. Pandan ke li rete nan style li, li te kapab kreye linivè mizik li pandan karyè li ki te pèmèt li yo dwe onore nan endistri a pa fanatik sa yo. Emeline Michel ak tèks sensè li yo ak stil inik li te rive jwenn yon gwo odyans san renonse otantisite li. Avèk chante li yo ak vwa melodiye li, li te balanse plizyè jenerasyon. Pandan tout karyè mizik li, li gen yon repètwa anrichisman, anviwon trèz albòm nan kredi li, nou ka site kèk : Douvanjou ka leve (1987) ; Flanm(1989);Pa gen manti nan sa(1990); wonm ak flanm dife (1993); Tout tan mwen (1991); Emeline Michel, the very best (1994), Ban m pase (1996); Coedes ak nanm (2001); Rasin Kreyòl(2004); Rèn nan kè (2007); Quintessence ak anfen Gratitid (2015). Li gen tou anpil kolaborasyon ak lòt atis. Chanjman and Jan mwen (2020, and 2021) Emeline Michel, 40 ane eksperyans sou sèn, li pote tout Ayiti nan vwa li, nanm li ak kò li. Pandan ane florissante li yo nan siksè, li te kite mak li sou plizyè kontinan kote li te deja pèfòme (Antilles, Amerik, Ewòp, Azi). Sa te pèmèt li dekouvri plizyè kote, tankou: Carnegie Hall, nan Nasyonzini; Teatro Manzoni nan Milan; Sant Kravis nan Florid; Festival Entènasyonal Jazz (Ayiti). Apre sa, Ontario Luminato Festival la; Jazz Entènasyonal Monreyal; New Orleans Jazz Fest la; dis jou yo sou zile a. Prèt St Kléman, Rev. Patrick Charles, pwofite lanse yon envitasyon cho bay kominote a pou l vin selebre gwo jou sa a ki make swasanndiyèm anivèsè li e pou l amize yon lòt fwa ankò sou kilti ayisyen an.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon