contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Haïti
Haïti
Jephte Estiverne: yon vwa powetik ki pral fè mak li nan lane 2025 laHaïti
Jephte Estiverne: yon vwa powetik ki pral fè mak li nan lane 2025 la
Haïti
  • 17 Me 2025
  • | 0

Jephte Estiverne: yon vwa powetik ki pral fè mak li nan lane 2025 la

Nan lane 2025, non Jefte Estiverne a rezone pi plis nan mond literè Ayisyen an. Powèt, lengwis ak jounalis espòtif de fòmasyon, jèn otè sa a, ki ap monte rapidman e ki soti Carrefour-Feuilles orijinèlman, ap etabli tèt li kòm youn nan vwa ki pi pwomètè nan jenerasyon li a. Ant konfidans ak refleksyon, li pale nou de karyè li, relasyon li ak ekriti, vizyon li sou peyi literati a ak angajman powetik li.

HaïtiHaïti

Kote orijin

"Mwen soti Carrefour-Feuilles, se premye bagay pou nou sonje," li di depi nan kòmansman an, tankou si l ap raple enpòtans katye sa a, devaste pa raj gang yo jodi a, men ki pandan plizyè ane te sèvi kòm yon kote pou l ankre tèt li ak yon kote pou l pran rasin nan devlopman pèsonèl li. Twazyèm pitit nan yon fanmi kretyen ki gen senk timoun, li te dekouvri ekri an 2018, yon rankont li dekri kòm fondamantal: “Mwen te yon timoun poukont mwen, yon adolesan ki te efase…” “lefèt ke mwen te renmen pawòl lòt moun te pouse m chèche pwòp pawòl pa m,” li te konfye nou.

Depi rankont sa a ak pwezi, Jephte te pibliye twa koleksyon: Bretèl Solèy, Ce que l’ange confie aux étoiles, ak Naufrage, ki te pibliye ant 2021 ak 2024. Li te patisipe tou nan antoloji Chambres ki te edite pa Lyonel Trouillot ak Marie Bénédicte Loze. Ekriti sansib ak otantik li a deja fè l touche plizyè distenksyon, tankou yon mansyon nan pwezi nan konkou Chansons sans Frontières ak yon plas pami ganyan konkou Mon histoire en mille mots la.

Men, se an 2025 talan li te vin an limyè. Gayan pri pwezi Amaranthe la, gayan premye konkou òganize pa Foire Liv Pòtoprens lan, dezyèm nan pri Evelyne Trouillot la, epi finalis prestijye pri entènasyonal Balisaille la, Jephte ap pase yon ane eksepsyonèl. “Ane pase nan epòk sa a, mwen pa t ap panse ak pri yo anpil. Men, yon zanmi powèt, Daryl Lorenzo Moïse, te ankouraje m pou m patisipe nan tout konkou mwen te kapab. Mwen te eseye prepare yo pi byen mwen te kapab… epi li te mache.»

Sepandan, jèn powèt la kenbe pye l sou tè a epi li di li gen yon bon bout chemen pou l fè toujou. «Sa ban m anpil lajwa ak yon ti fyète, men mwen rete lwen kote mwen reyèlman vle ye a.» Yon klète ki reflete nan pèspektiv li sou piblikasyon ayisyèn nan: «Li ap stagne. Gen yon mank ekspètiz, epi pwoblèm enprime yo pèsiste. Premye liv mwen an te pibliye pa mwen menm, pou de lòt yo mwen te gen sipò, men pafwa mwen santi mwen te dwe tann. »

HaïtiHaïti

Gwo tèm yo

Pwezi Jephte Estiverne a eksplore tèm tankou lanmou, dezi ak peyi. Sepandan, li di li vle ale nan yon lòt direksyon. Ekri se yon nesesite varyab pou li: “Pafwa se yon dezi, pafwa se yon bezwen. Sa depann de jou a. Pafwa li pa vini epi mwen fè fas ak li.» Relasyon likid sa a ak ekriti te bati depi adolesans, nouri pa lekti sè li te pote lakay. Li te kòmanse ak atik espò, answit pibliye premye powèm li yo sou Facebook an 2016, ankouraje pa moun li renmen yo.

Pou Jefte, literati se yon zouti pwisan: “Li mezire tout bagay nan mond lan. Li ekri, li restore, li kraze, li sèmante, pafwa san li pa rann li kont.” Pandan ke li admèt ke istwa Ayiti a poko prezan anpil nan ekri li yo, li di l ap travay sou li. “Mwen se yon nonm ki nan moman an, mwen eseye kreye ak sa ki gen rapò dirèkteman ak epòk mwen an.”

Pami modèl li yo, nou jwenn gwo pèsonaj tankou Lyonel Trouillot, Dany Laferrière, Yasmina Khadra, men tou, Jean D’Amérique, Gaël Faye ak Christian Bobin. Tout bagay sa yo te nouri vizyon li epi anrichi vwa li.

Konsèy li bay jèn yo

"Li. Li tout. Li san modération. Menm lè anvi a pa vini. Se nan lekti tout bagay pase." Kanta pou Ayiti, malgre dezòd ki antoure l la, li rete yon sous enspirasyon san limit. “Mwen tire anpil leson ladan l. Mwen renmen ekri sou sa k ap pase, sa m tande...”

Nan tan ensèten sa yo, pwezi Jephte Estiverne a kanpe kòm yon egzanp, ki gen tras ki transmèt sansasyon limyè. Epi li te monte kòm yon espas solèy ak rezistan, sa ki ba li dwa pou rekonpans ki onore lè jenès li yo.

Pou raple nou, pandan de dènye ane yo ann Ayiti, jèn nan kategori Jephte Estiverne nan te mete tèt ansanm pou kreye yon fòs infernal ki pral mete leta Ayisyen an ak sosyete Ayisyen an antye ajenou. Epi vwayaj aktyèl jèn gason an vrèman enspiran, epi li di nou klèman poukisa tout sosyete ki nòmalman konstitye pa ta dwe neglije lè rive jwenn mwayen nesesè pou ekipe ak ekspoze timoun yo nan egzèsis limineuz lekti a, e sa depi yon laj byen jèn.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval, yon jès Inivèsite Leta Ayiti, pou konsève memwa Pwofesè Dorval.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval la se yon inisyativ gwo entansite entelektyèl, ke Inivèsite Leta d Ayiti (UEH), pran atravè lidèchip rektora li a, an akò ak dirijan Fakilte Dwa ak Syans ekonomik (FDSE). Objektif prensipal inisyativ la se pou onore ak perpétuer memwa vanyan ak briyan Pwofesè Monferrier Dorval, ki te asasinen nan sikonstans twoub sa gen plis pase twazan. E nan objektif pou fè yon kontribisyon syantifik nan gwo deba ki ap travèse sosyete ayisyen an depi anviwon dizan sou bezwen chanje oswa ou pa, konstitisyon 29 mas 1987 la te amande 11 me 2011 la. eseye aplike li de preferans. Si li ta dwe chanje, si chanjman sa a ta dwe radikal, sinon kisa li ta dwe genyen an tèm de chanjman nan yon nouvo lwa paran pou yon pi bon òganizasyon enstitisyon an Ayiti. Se pwofesè Henri Marge ki prezide chèz la syantifikman. Dorléans, (aktyèl chèf AFPEC), epi li se vis-prezidan dwayen fakilte lwa ak syans ekonomik yo, Me Eugène Pierre Louis. Prezidan an pran fòm yon seri konferans ak deba (15 an total), ki dewoule nan lokal biwo pwoteksyon sitwayen OPC, sou non Mèkredi Prezidan Dorval Monferrier. Se nan sans sa a pou senkyèm edisyon Chair Wednesday (ki te dewoule mèkredi 9 oktòb 2024 la nan OPC, an prezans pwotèktè sitwayen an, Me Renan Hédouville), atansyon te plase sou edikasyon nan deba ki antoure. devlopman posib yon nouvo konstitisyon pou Ayiti. 5yèm rankont sa a te dewoule sou tèm: "Edikasyon, Ansèyman, Rechèch, Syans ak Teknoloji". Konferans la te modere pa twa gran nan kominote entelektyèl ayisyen an, ki gen ladan de pwofesè eminan nan UEH a, nan ka sa a, Pwofesè Odonel Pierre Louis, direktè akademik nan École Normale Supérieure (ENS); vis-rektè UEH a, Pwofesè Jacques Blaise. Entèvansyon yo te swiv pa direktè enstiti nasyonal fòmasyon pwofesyonèl (INFP) Mesye Dikel Delvariste.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.