contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

MUSES: Egzibisyon Ki Selebre Fanm Ayisyen Atravè Atizay
MUSES: Egzibisyon Ki Selebre Fanm Ayisyen Atravè Atizay
MUSES: Egzibisyon Ki Selebre Fanm Ayisyen Atravè Atizay

MUSES: Egzibisyon Ki Selebre Fanm Ayisyen Atravè Atizay

Soti 8 pou rive 21 mas 2025, Sant Kiltirèl Minisipal Emmanuel Charlemagne ouvè a yon selebrasyon vibran ak emosyonèl nan féminines ak MUSES, yon egzibisyon inik nan kad kenz Fanm yo. Yon evènman ki fouye nan menm esans fanm ayisyen an, reprezante li nan tout konpleksite li, fòs ak bote atravè travay kat atis eksepsyonèl. Kite tèt ou pran pa eksperyans inik atistik sa a ki envite ou redekouvwi fanm nan yon nouvo pèspektiv!

Yon Od pou Fanm Ayisyen an: 17 Travay, 4 Atis, Yon Istwa

MUSES se pa sèlman yon egzibisyon, se yon vwayaj atravè plizyè figi féminines. Yo ekspoze 17 zèv pwisan, ki te kreye pa Garnel INNOCENT, Jean Dieubon PIERRE, Louinel JEAN-LOUIS, ak Jeffterlie NONCENT, tout k ap viv nan Kafou. Chak atis sa yo ofri nou vizyon inik yo sou fanm, kit se grasa dousè yon manman, revòlt yon vanyan sòlda oswa gras yon kreyatè. Chak penti se yon envitasyon pou wè fanm pa sèlman kòm miz, men tou kòm fòs, rezistans ak libète.

Atizay kòm yon glas nan sosyete a: yon vizyon fonse pa Steeve ANTOINE

Sou direksyon Steeve ANTOINE, Konsèvate ekspozisyon, MUSES vin pi plis pase yon senp omaj vizyèl. "Nou te vle kreye yon eksperyans kote chak telespektatè ka jwenn tèt yo nan travay sa yo epi reflechi sou plas nan fanm nan sosyete nou an, penti sa yo pa sèlman selebre bote ekstèn, yo revele pwofondè a, lit yo ak fòs anndan fanm yo," eksplike Steeve ANTOINE.

Atravè travay sa yo, konsèvatè a vle louvri yon konvèsasyon, ankouraje tout moun pou yo kesyone kondisyon fanm ann Ayiti ak lòt kote. Li pa sèlman sou kontanple, men angaje nan refleksyon kolektif sou wòl enpòtan nan fanm nan mond nou an.

Yon Pwisan Reyaksyon Piblik: Yon Gwo Enpak

Egzibisyon an te pwovoke reyaksyon pwofon nan mitan vizitè yo, ki te patikilyèman frape pa entansite a ak divèsite nan travay yo. Emosyon yo te palpab nan lè a: gade pèse, koulè frape, fòm ak teksti ki te pale dirèkteman nan kè espektatè yo. Anpil moun te eksprime ke MUSES pa te jis yon egzibisyon atistik, men yon konsyans reyèl sou enpòtans enpòtan fanm nan sosyete ayisyen an.

Piblik la fè lwanj fason atis sa yo te kaptire féminines nan tout richès li yo, osile ant dousè ak revòlt, limyè ak fènwa. Egzibisyon sa a se yon apèl vibran pou rekonèt fòs fanm yo, pa sèlman atravè mo, men tou atravè atizay.

Poukisa ou pa ta dwe rate MUSES

Pa rate opòtinite pou viv eksperyans inoubliyab sa a. MUSES plonje ou nan yon linivè kote atizay depase estetik senp pou manyen nanm nan. Vin dekouvri feminite nan yon nouvo ang, selebre pa talan atis ayisyen yo atravè travay vibran, pwisan ak mouvman.

Soti 8 pou rive 21 mas 2025, vin nan Sant Kiltirèl Minisipal Emmanuel Charlemagne pou yon egzibisyon ki mete aksan sou fanm ayisyèn yo e ki envite w nan refleksyon pwofon e nesesè.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Jou Ferye an Ayiti

Ayiti, pèl Zantiy yo, se yon peyi ki rich nan istwa ak kilti. Jou ferye piblik li yo se moman selebrasyon, komemorasyon ak refleksyon sou sot pase bèl pouvwa li yo. Chak dat gen yon siyifikasyon espesyal, plonje Ayisyen nan yon atmosfè fèstivite ak memorab. b~1ye janvye: Jounen Endepandans Nasyonal ak Nouvèl Ane~b 1ye janvye se yon jou doubl espesyal an Ayiti. Yon bò, se Jounen Endepandans Nasyonal la, ki komemore viktwa esklav ayisyen yo sou fòs kolonyal franse yo an 1804. Yon lòt bò, se lavèy nouvèl ane a, ki make kòmansman yon nouvo ane ki chaje ak pwomès ak lespwa. b~2 Janvye: Fèt Zansèt yo~b 2 janvye dedye a memwa zansèt yo. Se yon opòtinite pou Ayisyen sonje rasin yo, selebre eritaj kiltirèl ki pase de jenerasyon an jenerasyon. b~Fevriye: Kanaval, Lendi Gras, Madi Gras, Mèkredi Sann~b Mwa fevriye a make pa Kanaval, youn nan fèstivite ki pi kolore e ki pi dinamik ann Ayiti. Lari yo ranpli ak parad, mizik vivan ak dans sovaj. Mardi Gras se akimilasyon kanaval, ki te swiv pa sann Mèkredi, ki make kòmansman Karèm la. b~Avril: Pak, Jedi Sant, Vandredi Sen~b Selebrasyon Pak ann Ayiti gen ladann tradisyon relijye Jedi Gran ak Vandredi Sen. Se yon moman lapriyè ak refleksyon pou anpil Ayisyen. b~1 Me: Jounen Agrikilti ak Travay~b 1ye me dedye pou selebre travay ak enpòtans agrikilti nan lavi peyi a. Se yon opòtinite pou rekonèt efò travayè yo ak mete aksan sou sektè agrikòl la. b~18 me: Festival Drapo~b Jounen Drapo a selebre drapo ayisyen an, yon senbòl endepandans ak fyète nasyonal la. Ayisyen onore koulè yo epi sonje kouraj zansèt yo nan batay pou libète. b~23 me: Jounen nasyonal souverènte~b Jou sa a komemore rekonesans souverènte ayisyen an pa Frans an 1805. Se yon moman fyète nasyonal ak reyafime endepandans. b~Me - Out: Asansyon~b Asansyon an selebre ant Me ak Out, yon festival relijye ki make Asansyon Jezikri nan syèl la. b~Jen: Fèt Dye~b Fèt Dye, ke yo rele tou fèt kò ak san Kris la, se yon selebrasyon relijye enpòtan nan mwa jen. b~15 out: Sipozisyon Mari~b Sipozisyon Mari a se yon jou fèt kretyen ki make Asansyon Vyèj Mari a nan syèl la. Li fete ak ferve an Ayiti. b~20 septanm: anivèsè nesans Jean-Jacques Dessalines~b Dat sa a komemore nesans Jean-Jacques Dessalines, youn nan zansèt fondatè Ayiti yo e yon lidè kle nan lit pou endepandans la. b~17 oktòb: Lanmò Desalin~b 17 oktòb se yon jou komemorasyon lanmò Jean-Jacques Dessalines, ki raple enpak li sou istwa ayisyen an. b~1ye novanm: Jou tout Sen ~b Jou tout Sen se yon jou fèt relijye ki onore tout sen, selebre ak lapriyè ak vizit nan simityè. b~2 Novanm: Jou Mouri~b Jounen tout nanm yo se yon opòtinite pou rann omaj a moun ki mouri yo nan dekore tonm ak patisipe nan seremoni relijye yo. b~18 novanm: Komemorasyon batay Vertières~b Jou sa a onore viktwa desizif ayisyen an nan batay Vertières an 1803, ki te make fen okipasyon fransè a. b~Desanm 5: Jounen Dekouvèt~b 5 desanm selebre dekouvèt zile a pa Christopher Columbus an 1492. b~25 desanm: Nwèl~b Selebrasyon Nwèl ann Ayiti make pa reyinyon fanmi, manje fèt ak tradisyon relijye. Jou ferye ann Ayiti se pi plis pase repo nan lavi chak jou; sa yo se moman ki enkòpore nanm ak rezistans nan yon pèp. Chak selebrasyon bay yon opòtinite pou reyini ansanm, sonje sot pase a epi gade nan lavni ak espwa ak detèminasyon.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon