contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Haïti
Haïti
Ayiti, peyi Karayib la ak yon istwa rich e inegalabHaïti
Ayiti, peyi Karayib la ak yon istwa rich e inegalab
Haïti
  • 08 Janvye 2025
  • | 1

Ayiti, peyi Karayib la ak yon istwa rich e inegalab

Ayiti se ti peyi sa a nan Karayib la kote prèske tout istwa li fèt ak gwo atwositè ak yon gwo aksyon plis pase fabule, ke yon gwoup gason te dwe akonpli pou pwòp siviv yo. Peyi a te fèt nan kè yon istwa rezistans, avèk enpòtans gwo e san parèy nan kèk aspè, ki ka rakonte ak fyète bay rès mond lan.

Istwa Ayiti kapab reveye nan nenpòt moun, gwo santiman kont nenpòt fòm enjistis, avèk pouvwa pou enspire revolt moun ki pi fèb kont nenpòt tandans kriminèl enjistis. Nan sans sa a, li ta bon pou konsidere Ayiti kòm yon gwo peyi, si nou konsidere richès istwa li. Si peyi a pase nan kèk moman difisil nan kèk pati nan tan lontan li epi li gen yon prezan ki gen tach nwa sou kèk nan seksyon li yo, li rete malgre tout bagay peyi Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe ak Alexandre Pétion (pè panamerikalis). Epi sitou, yon peyi ki gen yon istwa rich, kapab rivalize ak pi rich istwa nan mond lan.

Rive Kristòf Kolon

Rive Kristòf Kolon sou zile Hispaniola a koresponn avèk aterisaj barbaris ak jinozid nan lavi pèp endijèn yo ki te esansyèlman vivan ak lapè, sa te konstitye divès kominote amerendyen yo ki te abite kontinan Ameriken an avan 1492. Rejim bèt kolonyalis franse yo, apre Trete Ryswick an 1697 ki te cede pati lwès Hispaniola bay yo, se yon pwen nwa nan pati sa a nan istwa Ayiti. Paske kolon franse yo gen gwo responsablite nan komès esklavaj. Se yo menm ki te premye deside ale nan Afrik, pran moun nwa, epi pote yo nan chan esklavaj Saint-Domingue. Chans sa yo, kote moun nwa yo te sibi pi gran tòti nan epòk sa a, kote tout abominasyon te genyen sou tout bagay. Li enpòtan tou pou note ke Endijèn yo, ki pa t kapab sipòte barbaris inuman esklavaj la, te premye viktim sistèm malveyan sa a. Se pou ranplase yo ke moun nwa yo te rive sou kontinan Ameriken an, paske yo te sibi yon jinozid ke kolon ewopeyen yo te komèt.

HaïtiHaïti

Rezistans Toussaint ak triomf Dessalines

Revolisyon Ayisyen an, ki te abouti nan viktwa glorieuz 1804, te genyen kèk non enpòtan nan tèt li kòm lidè. Pami yo, nou ka site Makandal, Bookman. Men, jenyo Toussaint Louverture, ansanm avèk siksè Dessalines, te korone gwo non sa yo nan pi bèl fason. An efè, malgre Toussaint Louverture mouri an Frans avan viktwa ayisyen 1804, li te yon prekursè Revolisyon Ayisyen an, pandan li te rete yon non ke mond lan renmen asosye ak jenyo militè. Dessalines, pou pati li, te konplete eritaj Toussaint nan karisma li, lidèchip li ak pragmatis li pou triomf libète ak lavi nan Saint-Domingue. Li pote flanm libète a sou tè ki te istorikman pote san moun nwa, kote barbaris ak salte ki pi vye nan limanite te enstale sou yon peryòd tan konsa. Sa a fè referans a 400 an esklavaj ke yon ras gason te komèt sou lòt pati nan limanite a ki sanble avèk yo, malgre kèk ti diferans.

HaïtiHaïti

Jwaye 1ye janvye 1804

Apre gwo triomf Vertières, apre plizyè deseni lit, mas esklav yo ki te soufri anba pye chenn ki t ap fòse yo viv nan barbaris esklavaj la, te finalman jwenn triomf e yo te libere tèt yo depi sou doulè yo san parèy. Epi Dessalines, sou tèt yo, te dakò ede lòt peyi nan rejyon an nan bezwen pou lit pou libere yo. Ede premye anperè ayisyen an bay Miranda ka temwaye sou sa. Anplis de sa, Revolisyon Ayisyen an rete pi konplè nan epòk li a. Li te sèl la ki te anti-kolon, anti-rasis e ki te rale yon gwo batay kont wont esklavaj la. San konte lefèt ke Dessalines te deklare ofisyèlman libere tout moun ki te soumèt nan esklavaj ki rive sou rivaj ayisyen yo.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Karakteristik lapen yo

Les lapins sont des mammifères appartenant à la famille des Leporidae. Voici quelques-unes de leurs caractéristiques principales : 1. **Physique** : Les lapins ont un corps couvert de fourrure douce, des oreilles longues et droites, de grands yeux sur les côtés de leur tête, et une queue courte et duveteuse. Ils possèdent de puissantes pattes arrière adaptées au saut. 2. **Taille et poids** : La taille et le poids peuvent varier considérablement selon la race, allant d’environ 500 grammes pour les plus petits à plus de 5 kilogrammes pour les plus grands. 3. **Comportement** : Les lapins sont connus pour être sociaux et peuvent vivre en groupes dans la nature. Ils communiquent entre eux par différents moyens, y compris par des sons et des mouvements corporels. Les lapins creusent des terriers pour y vivre et se protéger des prédateurs. 4. **Alimentation** : Ils sont herbivores, se nourrissant principalement de foin, d’herbes, de feuilles, de fleurs, et de certains légumes. Leur système digestif est adapté pour traiter une grande quantité de fibres. 5. **Reproduction** : Les lapins sont réputés pour leur capacité à se reproduire rapidement, avec des gestations courtes d’environ 28 à 31 jours. Une portée peut compter de un à douze lapereaux, selon la race. 6. **Sens** : Ils ont une excellente vision périphérique pour détecter les mouvements tout autour d’eux, mais ont une zone aveugle juste devant leur nez. Leur ouïe est également très développée, leur permettant de capter des sons à de grandes distances. 7. **Espérance de vie** : En captivité, les lapins peuvent vivre de 7 à 10 ans, selon la race et les soins prodigués, tandis que dans la nature, leur espérance de vie est généralement plus courte en raison des prédateurs et des maladies. Ces animaux nécessitent des soins appropriés, notamment un régime alimentaire équilibré, de l’exercice, et une attention particulière à leur bien-être émotionnel et physique pour vivre une vie saine et heureuse en captivité.

Ayiti: “Kanbiz Toupatou”, nouvo jwèt Katkat Games la ap disponib nan yon ti tan!

Depi kèk tan, enjenyè Certil Rémy te anonse avèk antouzyasm lage nouvo jwèt li a, kounye a yo te rele ofisyèlman "Kanbiz Toupatou". Detay sou jwèt enteresan sa a disponib kounye a sou sit entènèt ofisyèl Katkat Games: https://www.katkatgame.com/. Lè w plonje nan jwèt sa a, w ap antre nan yon vwayaj kiltirèl ak gastronomik atravè trezò Karayib la, sitou sa ki ann Ayiti. Eksplore kilti rich la, plonje tèt ou nan yon mond nan plezi natif natal gastronomik epi dekouvri asyèt tradisyonèl ak bon gou nan chak rejyon. Avanti sa a pwomèt yo dwe ekstraòdinè, ofri yon imèsyon san parèy nan trezò yo nan Ayiti. Soti nan Les Anglais rive nan La Tortue, chak vil travèse pral ofri pwòp defi gastronomik li yo, osi byen ke posiblite pou debloke souvni inik. Kolekte yo tout pou déblotché nouvo destinasyon epi kontinye avanti kaptivan sa a. Nan "Kanbiz Toupatou", w ap gen opòtinite tou pou w viv yon eksperyans touris inik nan kolekte kat souvni ki reprezante zansèt yo ak sit pi popilè ann Ayiti. Chak kat jeyografik pral pote ou pi pre metriz gastronomik epi pèmèt ou déblotché nouvo komin ekskiz. Likino ak Amarah pral de karaktè prensipal nan jwèt la, epi w ap oblije chwazi youn nan yo kòm yon gid pou avanti sa a gastronomik atravè diferan etap yo nan cuisine ayisyen an. Avèk plis pase 167 nivo enteresan pou déblotché, jwèt sa a ofri yon gwo defi pou vin yon mèt nan kilti ayisyen an. Kolekte souvni, pèfeksyone konpetans gastronomik ou epi pataje kreyasyon ou yo ak mond lan! Ou ka envite zanmi w tou pou yo rantre nan ou nan avanti gastronomik sa a, echanje souvni ak pataje konsèy. Prepare pou yon eksperyans eksepsyonèl nan lari trè aktif ak kilti vibran an Ayiti. Malgre ke jwèt la poko te lanse, ou ka deja rezève plas ou lè w ajoute adrès imel ou sou sit entènèt ofisyèl Katkat Games la. Ou pral pami premye moun ki enfòme lè li disponib pou telechaje. Pa rate opòtinite sa a pou w dekouvri Ayiti atravè "Kanbiz Toupatou", nouvo jwèt enteresan Certil Rémy ak ekip Katkat Games la. Avèk sit istorik li yo, atraksyon touris, cuisine bon gou, plaj ki nan syèl la ak kilti vibran, Ayiti ap tann ou pou yon avanti inoubliyab nan bijou sa a nan Zantiy yo.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.