contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Haïti
Haïti
Jennifer EUGÈNE: Yon Plim nan Sèvis Limanite
Jennifer EUGÈNE: Yon Plim nan Sèvis Limanite
  • 06 Mas 2025
  • | 4

Jennifer EUGÈNE: Yon Plim nan Sèvis Limanite

Jennifer EUGÈNE se te fèt nan Port-au-Prince 1ye me 1995. Li se yon otè ak yon avoka nan fòmasyon, epi li rive konbine avèk sajès de pasyon li yo: defans dwa moun ak ekriti. Depi li te piti, li te jwenn nan mo yo yon abri, yon refij kont yon mond ki souvan twò ajite ak difisil. Pandan lòt jèn nan laj li pataje lavi yo fòma, li te plonje nan pwòp linivè li, sa se ekriti. Depi laj katòz an, ekriti vin pi plis pase yon pasyon, li vin yon mwayen pou jwenn lapè entèryè, simonte difikilte ak konprann tèt li. Se nan kontèks sa a li te jwenn vre vokasyon li.

HaïtiHaïti

Ekriti, Yon Aksyon Terapetik

Pou Jennifer, ekriti pa sèlman yon aksyon kreyatif, men yon fason pou dekouvri tèt li ak rekonstwi li. "Pwezi ede m dekouvri tèt mwen," li konfese. Se konsa, ekriti vin yon fason pou li kreye pwòp mond li, yon fason pou depase difikilte pèsonèl yo epi jwenn repons pou kesyon enteryè. Lè li chwazi ekri, li dekouvri ke se ekriti ki te chwazi li. Chemen sa a pèmèt li eksprime tèt li, pataje eksperyans li, epi jwenn tèt li nan yon linivè kote li ka pi byen konprann emosyon li, doulè li, ak konpleksite nan egzistans imen. Ekriti ka yon bezwen oswa yon anvi, depann sou sikonstans. Pafwa, ekriti se yon aksyon terapetik, yon nesesite ki sòti nan doulè oswa solitid.

Enspirasyon Literè Jennifer EUGÈNE

Otè ki enspire Jennifer yo anpil e varye. Dany Laferrière, Gary Victor, Marc Exavier, Yanick Lahens, ak Fatou Diome se kèk nan figi literè ki make chemen li. Ekriven sa yo te enfliyanse kreyasyon li, pandan y ap elaji vizyon li sou literati ak kilti.

HaïtiHaïti

Sekous Kè: Yon Liv Ki Soti nan Doulè

Liv li Sekous Kè se dezyèm liv li, li pibliye pa Csimon Publishing nan Etazini. Dapre li, liv sa a fèt apre yon peryòd difisil de dèyè. Nan lòt mo, liv sa a se yon fòm terapetik, yon fason pou simonte pèt la ak mete mo sou doulè ki pi pwofon. Piblikasyon koleksyon sa a gen plis siyifikasyon paske li te sipòte pa Csimon Publishing, yon kay pibliye ki te jwe yon wòl kle nan difizyon vwa li. Gras a Csimon Publishing, Sekous Kè kapab espere rive jwenn yon pi gwo piblik, sa pèmèt travay Jennifer jwenn yon plas nan literati Ayisyen kontemporen an.

Pitye ​​oswa travay yon vye nanm kraze anba pwa yon egzistans ki gou tankou absent

Mo kriz la gen yon kantite enfini siyifikasyon. Pa gen entansyon revele yo tout apremidi sa a. Sepandan, gen kèk klarifikasyon ki nesesè. Yon timoun paran yo pa gen ase kòb nwèl sa a pou achte l yon poupe Little Black Mermaid lanse yon kolè epi fèmen tèt li nan chanm li san li pa manyen manje l pou jounen an. Yon ti gason yon vwazen te anpwazonnen chen toudenkou pou l te tire revanj oswa apre li te pran laraj, li te pèdi yon zanmi fidèl lannwit lan, antre nan kriz. Finalman, yon sosyete nan priz tout kalite chanjman epi ki gen lidè yo san kolòn vètebral, petèt pwolonje nan yon gwo kriz. Nan premye ka a, jenn fi a boude atire atansyon a nan paran li yo nan lòd yo santi yo apresye pa timoun laj li nan lekòl la oswa nan katye a. Jodi a, anviwon trant minit negosyasyon yo kapab ase pou jwenn yon solisyon dirab. Nan tan mwen an, kèk kou byen file nan senti a ta mete yon fen nan kapris sa a. Men, limanite ap evolye, yo di. Nan dezyèm ka a, ti gason sa a ka souri ankò apre kèk semèn. Li bezwen yon ti atansyon epi, pwobableman, yon lòt chen. Kòm Stendhal ta di, sèlman pasyon triyonf sou pasyon. Nan dènye ka a, sosyete sa a dirije pa inepts se souke nan nwayo li yo. Enstitisyon li yo ka dezentegre youn pa youn. Fòs vivan yo fonn nan pa gen tan. Sitiyasyon sa a kreye yon tsunami sosyete ki detwi tout lavi nan kominote sa a. Se vre wi yon kriz. Kriz la nan pwen de vi sa a konstitye yon sitiyasyon alarmant, dezespere nan egzistans la nan yon kominote kote pa gen anyen k ap mache byen. Dezòd ap gouvènen siprèm la. Sans nan lavi a disparèt. Moun nan ka pran priyorite sou kominote a. Tout moun ap eseye rezoud pwoblèm yo san yo pa enkyete sou lòt moun. Vwazen ki pi pre a rlege ane limyè lwen. Ki jan yo ale nan kreyasyon? Ki jan nou ka kontinye vin ansent lòt? Ki jan atis la ka absòbe gwo dekourajman kolektif sa a kòm yon sous motivasyon? Se kesyon sa yo mwen bezwen reponn. Yon atis wè ak santi sa mòtèl òdinè pa ka menm imajine nan yon lavi de mil ane. Li kreye pou denonse, lè konsyans li kòm yon moun ap revòlte. Li egzalte ewo yo oswa peyi a selon santiman li. Li chante nan bote nan yon fanm irézistibl, kaptivan oswa lèd resplende. Li ka sèvi ak dezolasyon ki antoure a tou pou l bay lavi yon sans. Kreye nan literati tankou nan boza an jeneral pa depann de sitiyasyon an. Zak kreyasyon an depann de dispozisyon kreyatè a. Evènman yo paralize kèk ak galvanize lòt. Kreye se agreyab. Se poutèt sa tout moun jwi selon fantasy yo. Ekri ouvri pòt pou chanje. Ekriven an pran yon gade diferan nan mond lan. Lè li mete tèt li nan reyalite li anbeli li, fè li pi bon oswa efreyan selon mesaj li gen entansyon pataje. An tou, avèk li lavi pa janm estatik. Ekri se mete mond lan nan yon bokal pou eksplore linivè a. Atis la reflechi sou travay li nan tout move tan. Oswald Durand te kontan wè bèl kò Choucoune nan obsèvatwa sekrè li a. Musset, nan lòt men an, te nan doulè ekri sou lannwit Oktòb li. Kanta Dany Laferrière, nan ekzil, li dekri laterè diktati Divalye a ak neglijans jèn fi nan katye li a nan monn vyolan e danjere sa a. Alafen, ekriven an ap viv nan yon sosyete ak valè ke li pataje oswa ou pa. Yo kondisyone egzistans li oswa yo pa gen okenn enfliyans sou li. Nan plizyè fason, mond lan ki antoure sèvi kòm laboratwa li. Li fè eksperyans li yo la. Li pran yon nouvo gade nan mond lan, chire, dezagre, melankoli, vyolan, plen ak anmè depann sou atitid li. Pitié se travay yon vye nanm kraze anba pwa yon egzistans ki gou absent. Jenn Mike Bernard Michel ap viv sou ekspeditif ak manti. Men lavi yo tonbe sou li ak vyolans endèskriptibl. Malè anbrase l lajounen kou lannwit. Se poutèt sa nou ta dwe abandone? Musset te renmen di: “nonm se yon apranti, doulè se mèt li. E pesonn pa konnen tèt li jiskaske li fin soufri. » Atis la dwe pwodui anba tout syèl. Sa a se vokasyon li. Moun enkonpetan ki sou pouvwa a, bandi legal oswa otowout, gwo pri lavi a, chomaj, kè kase se tout bagay ki sousi pou li. Si se vre ke yon vant grangou pa gen zòrèy, reyalite a rete ke li kenbe sèvo a alèt. Non, li ankouraje l ’nan pwen nan kreye travay intemporel. Mesye Mercy, ou gen yon avni briyan devan ou. Travay Jean Rony Charles, liv la disponib nan Éditions Repérage.

Yon Premye Siksè Remakab

Siksè Siwo lamou, premye liv li nan premye edisyon Salon Liv Port-au-Prince, kote li te vin yon best-seller, te yon moman fyète pou li. Siksè sa a make yon etap enpòtan nan chemen li, sa se yon fanm otè k ap evolye nan yon sosyete ki souvan domine pa estrikti patriyakal.

HaïtiHaïti

Sekous Kè: Yon Vwayaj Emosyonèl

Sekous Kè kontinye de premye a, li abòde tèm pwofon ak inivèsèl tankou tristès, doulè, absans, vid ak solitid. Tèm sa yo reyaji avèk anpil moun, paske yo touche reyalite imen ke chak moun ap travèse yon moman oswa yon lòt nan lavi yo.

Yon Angajman Sosyal ak Feminis

Anplis travay literè li, Jennifer EUGÈNE se yon defansè dwa moun ki opprime. Avoka nan fòmasyon, li lite aktivman pou pwoteksyon vev, orfelen ak moun marginalize, pandan li angaje nan feminis kote li se yon manm nan yon òganizasyon feminis. Angajman li vize denonse enjis sosyal epi itilize mo, ansanm avèk konesans legal li, kòm yon mwayen batay ak réconfort pou kominote li.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Villarson mackendy

Fier de toi tendre Amie femme forte femme de courage continuer de briller que le DIEU tout Puissant puisse hulliminer ton parcours

07 Mas 2025 | 07:57:05 AM
Robert Jr LAFONTANT

Je tiens a feliciter Madame Jennifer EUGÈNE pour son courage exemplaire,malgre les difficultes rencontrees actuellement dans son pays a cause de la crise politique qui sevit depuis quelques annees deja,elle s'est armee de courage pour materialiser sa pensee,elle continue a promouvoir la culture Haytienne a travers ses oeuvres poetiques.Elle encourage les jeunes ecolieres et ecoliers,et tous indistinctement a s'adonner davantage a la lecture lors de la vente signature de "Siwo lanmou" a Radio Television Caraibes en Decembre 2023.Je vous encourage a lire cette etoile montante, une Grande Dame de la culture Haytienne a travers ses ecrits: "Siwo lanmou" deja paru et toujours disponible et son recent recueil de poesie "sekous kè"
Felicitations Madame Eugène!Notre pays a besoin de jeunes talents et de modele comme vous pour continuer a inspirer et a inciter les jeunes a lire et a produire davantage.Merci encore pour "Siwo lanmou"C'est un regal! Maintenant je suis entrain de savourer "Sekous ke". Je vous invite a faire comme moi en vous procurant ses recueils pour encourager et souvenir son travail si louable et passionant pour la poesie.

07 Mas 2025 | 12:27:21 PM
Kim

Quelqu'un qui sait communiquer avec l'âme des gens est plus qu'exceptionnel. Très chère, continue à nous éblouir, nous sommes fiers de toi.

Mes sincères Félicitations Jennifer!

07 Mas 2025 | 01:03:45 PM
LATE Sabinus

Un modèle de courage et de persévérance. Les jeunes d'aujourd'hui doivent prendre exemple sur elle. Je suis fier de toi.

08 Mas 2025 | 09:21:25 AM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval, yon jès Inivèsite Leta Ayiti, pou konsève memwa Pwofesè Dorval.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval la se yon inisyativ gwo entansite entelektyèl, ke Inivèsite Leta d Ayiti (UEH), pran atravè lidèchip rektora li a, an akò ak dirijan Fakilte Dwa ak Syans ekonomik (FDSE). Objektif prensipal inisyativ la se pou onore ak perpétuer memwa vanyan ak briyan Pwofesè Monferrier Dorval, ki te asasinen nan sikonstans twoub sa gen plis pase twazan. E nan objektif pou fè yon kontribisyon syantifik nan gwo deba ki ap travèse sosyete ayisyen an depi anviwon dizan sou bezwen chanje oswa ou pa, konstitisyon 29 mas 1987 la te amande 11 me 2011 la. eseye aplike li de preferans. Si li ta dwe chanje, si chanjman sa a ta dwe radikal, sinon kisa li ta dwe genyen an tèm de chanjman nan yon nouvo lwa paran pou yon pi bon òganizasyon enstitisyon an Ayiti. Se pwofesè Henri Marge ki prezide chèz la syantifikman. Dorléans, (aktyèl chèf AFPEC), epi li se vis-prezidan dwayen fakilte lwa ak syans ekonomik yo, Me Eugène Pierre Louis. Prezidan an pran fòm yon seri konferans ak deba (15 an total), ki dewoule nan lokal biwo pwoteksyon sitwayen OPC, sou non Mèkredi Prezidan Dorval Monferrier. Se nan sans sa a pou senkyèm edisyon Chair Wednesday (ki te dewoule mèkredi 9 oktòb 2024 la nan OPC, an prezans pwotèktè sitwayen an, Me Renan Hédouville), atansyon te plase sou edikasyon nan deba ki antoure. devlopman posib yon nouvo konstitisyon pou Ayiti. 5yèm rankont sa a te dewoule sou tèm: "Edikasyon, Ansèyman, Rechèch, Syans ak Teknoloji". Konferans la te modere pa twa gran nan kominote entelektyèl ayisyen an, ki gen ladan de pwofesè eminan nan UEH a, nan ka sa a, Pwofesè Odonel Pierre Louis, direktè akademik nan École Normale Supérieure (ENS); vis-rektè UEH a, Pwofesè Jacques Blaise. Entèvansyon yo te swiv pa direktè enstiti nasyonal fòmasyon pwofesyonèl (INFP) Mesye Dikel Delvariste.

Emeline Michel, nan konsè eksepsyonèl nan Miami

Pawas St Clément selebre swasanndizan sèvis bay Bondye ak kominote ayisyen an 23 novanm 2024 nan 2975 N. Andrews Ave., Wilton Manors, FL. Nan okazyon selebrasyon sa a, Emeline Michel pral nan yon konsè eksepsyonèl pou make evènman kiltirèl sa a. Nan meni pwogram sa a, komite a planifye pou òganize seyans evanjelizasyon, fòmasyon kontinye, nan domèn etik, moralite ak espirityalite. Evènman sa a pral mete aksan sou lafwa, rezon ak kilti tou pou rebati nan inite wayòm Bondye a isit sou tè a kote "Charite ini nou ak Bondye". Nan objektif pou elve kilti nan paroksism li, Achevèk Miami an pral gen plezi pou l rejwenn nou pou yon gwo selebrasyon ekaristik samdi 23 novanm 2024, apati 10 a.m. Ansanm, yo pral make dat mitik sa a grave nan memwa fidèl ak zanmi li yo. Aswè a pral òganize pa icon nan mizik ayisyen an, Emeline Michel, prezantasyon sot pase a nan peyizaj kiltirèl ayisyen an: "Nou akeyi chantè a pi popilè Emeline Michel. Li pral fè nou onè nan reviv moman pwisan ak inoubliyab. Ayiti Ak vwa melodiye, trè kaptivan ak chante powetik li yo, tout bèl souvni yo pral la tankou plaj nou yo, briz lejè maten nou yo ak vòl zwazo. kaprisyeuz" te ekri nòt la pou laprès. Diva 58-zan la kontinye etabli tèt li kòm youn nan vwa sengilye, kontajye mizik ayisyen an. Pandan ke li rete nan style li, li te kapab kreye linivè mizik li pandan karyè li ki te pèmèt li yo dwe onore nan endistri a pa fanatik sa yo. Emeline Michel ak tèks sensè li yo ak stil inik li te rive jwenn yon gwo odyans san renonse otantisite li. Avèk chante li yo ak vwa melodiye li, li te balanse plizyè jenerasyon. Pandan tout karyè mizik li, li gen yon repètwa anrichisman, anviwon trèz albòm nan kredi li, nou ka site kèk : Douvanjou ka leve (1987) ; Flanm(1989);Pa gen manti nan sa(1990); wonm ak flanm dife (1993); Tout tan mwen (1991); Emeline Michel, the very best (1994), Ban m pase (1996); Coedes ak nanm (2001); Rasin Kreyòl(2004); Rèn nan kè (2007); Quintessence ak anfen Gratitid (2015). Li gen tou anpil kolaborasyon ak lòt atis. Chanjman and Jan mwen (2020, and 2021) Emeline Michel, 40 ane eksperyans sou sèn, li pote tout Ayiti nan vwa li, nanm li ak kò li. Pandan ane florissante li yo nan siksè, li te kite mak li sou plizyè kontinan kote li te deja pèfòme (Antilles, Amerik, Ewòp, Azi). Sa te pèmèt li dekouvri plizyè kote, tankou: Carnegie Hall, nan Nasyonzini; Teatro Manzoni nan Milan; Sant Kravis nan Florid; Festival Entènasyonal Jazz (Ayiti). Apre sa, Ontario Luminato Festival la; Jazz Entènasyonal Monreyal; New Orleans Jazz Fest la; dis jou yo sou zile a. Prèt St Kléman, Rev. Patrick Charles, pwofite lanse yon envitasyon cho bay kominote a pou l vin selebre gwo jou sa a ki make swasanndiyèm anivèsè li e pou l amize yon lòt fwa ankò sou kilti ayisyen an.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.