contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Haïti
Haïti
Avni agrikilti ann AyitiHaïti
Avni agrikilti ann Ayiti
Haïti
  • 12 Janvye 2025
  • | 1

Avni agrikilti ann Ayiti

Agrikilti se nan kè ekonomi ak lavi chak jou ann Ayiti. Malgre defi ki gen rapò ak enfrastrikti ak kondisyon klimatik, sektè sa a rete vital pou majorite popilasyon an. Ann dekouvri kijan agrikilti ayisyen fòme peyi a, ekonomi li ak tradisyon li yo.

HaïtiHaïti

Yon ekonomi ki baze sou agrikilti

An Ayiti, agrikilti kontribye nan apeprè 20% nan pwodwi domestik brit (GDP) epi li anplwaye prèske 38% nan popilasyon aktif la.

- Wòl ekonomik: Sektè agrikòl la esansyèl pou sekirite alimantè ak revni kay la, sitou nan zòn riral yo.
- Pwodui prensipal yo: Ayiti konnen pou rekòt sibzistans li yo tankou mayi, diri, pwa ak manyòk, men tou pou pwodwi ekspòtasyon li yo tankou kafe, kakawo ak mango.

Malgre avantaj sa yo, pwodiksyon agrikòl souvan limite pa aksè ase nan teknoloji modèn, angrè, ak sistèm irigasyon.

HaïtiHaïti

Yon koneksyon ak lanati ak kilti

Agrikilti ayisyen an pa limite nan ekonomi an: li byen anrasinen nan kilti ak tradisyon peyi a.

- Mache lokal yo: Kiltivatè yo vann pwodwi yo nan mache tradisyonèl yo, kreye kote pou echanj sosyal ak ekonomik.
- Fèt agrikòl: Evènman tankou Agrikilti ak Jounen Travay (1 me) selebre wòl enpòtan kiltivatè yo ak kontribisyon yo nan sosyete a.
- Pratik tradisyonèl yo: Nan zòn riral yo, agrikilti souvan pratike ak metòd ki pase de jenerasyon an jenerasyon, konbine konesans lokal ak respè pou anviwònman an.

HaïtiHaïti

Defi agrikilti ayisyen an

Malgre enpòtans li, agrikilti ayisyen an fè fas ak anpil obstak:

- Degradasyon tè: Anviwon 60% tè agrikòl afekte pa ewozyon akòz debwazman.
- Chanjman nan klima: siklòn souvan ak sechrès afekte rekòt yo seryezman.
- Aksè limite nan resous: Kiltivatè yo souvan pa gen ase mwayen finansye pou envesti nan ekipman modèn oswa antre agrikòl.

Sepandan, anpil pwojè lokal ak entènasyonal ap travay pou amelyore enfrastrikti agrikòl ak ankouraje pratik dirab.

HaïtiHaïti

Potansyèl inexploité

Ayiti gen yon gwo potansyèl agrikòl ki toujou pa eksplwate.

- Tè kultivabl: Apeprè 63% teritwa ayisyen an konpoze ak tè kultivabl, byenke se pa tout yo itilize avèk efikasite.
- Pwodui ki gen gwo valè ajoute: Kafe ayisyen, ki rekonèt pou kalite li, kapab jwe yon wòl kle sou mache entènasyonal la ak sipò apwopriye.
- Touris agrikòl: Agritouris te kapab vin yon nouvo sous revni lè yo ankouraje tradisyon agrikòl lokal yo ak atire vizitè etranje yo.

Avèk envestisman ak planifikasyon estratejik, agrikilti ayisyen an ka vin tounen yon poto menm pi fò nan ekonomi nasyonal la.

HaïtiHaïti

Avni agrikilti ann Ayiti

Malgre defi yo, agrikilti rete yon sous espwa ak rezistans pou Ayiti. Inisyativ ki vize pou rebwaze peyi a, modènize pratik agrikòl, ak ranfòse enfrastrikti riral yo ofri opòtinite pou devlopman dirab.

Lè li sipòte kiltivatè li yo, Ayiti ka non sèlman nouri popilasyon l, men tou, ekspòte plis epi revitalize ekonomi li. Agrikilti, kòm poto idantite nasyonal la, ap kontinye yon senbòl richès ak potansyèl peyi a.

Ki sa w panse sou avni agrikilti ayisyen an? Pataje lide ou nan kòmantè!

Pataje
Konsènan otè a
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Pap Jazz 2025, yon selebrasyon nan gwo kilti mizik ayisyen an

Dimanch 6 avril 2025, Karibe Convention Center nan Juvénat tounen yon veritab tanp kiltirèl pou fèmen 18yèm edisyon Festival Entènasyonal Jazz Pòtoprens (PAPJAZZ). Ane sa a, festival la te dewoule sou tèm "PAP JAZZ it UP", e se te nan twa sit ki sitiye prensipalman nan komin Pétion-Ville ke festival sa a te dewoule antyèman. Yon referans fèt nan Kwartye Latin, nan Sant Kiltirèl Ayiti-Brezil ak nan Otèl Karibe. Akòz sitiyasyon ki pa twò bon nan sant vil Pòtoprens nan dènye tan yo, yo te oblije abandone sit Enstiti Franse a. Sepandan, nou ka toutafè kalifye 18yèm edisyon Pap Jazz sa a kòm yon siksè. Se vre, festival sa a ki deja tounen yon evènman enpòtan nan ane ayisyen an, te make ane sa a sitou pa gwo rezilyans ak tenasite òganizatè yo ki te kapab adapte yo ak ritm peyi a pou yo ka satisfè festivalye fidèl yo. Malgre kontèks difisil la, festivalye sa yo pa t kite okenn opòtinite pou yo sove soti nan lavi difisil yo gras a mizik. Li enpòtan tou pou sonje ke 18yèm edisyon Pap Jazz la te reyalize apre de fwa li te repoze, nan kòmansman ane sa a, kote dènye a menm te fèt nan mwa mas paske de ensekirite. Se konsa, li apwopriye pou nou kalifye reyalizasyon moniman Foundation Haïti Jazz ak patnè yo kòm yon eksploatasyon eksepsyonèl, paske yo pa t dekouraje e yo te montre yon tenasite eksepsyonèl, pandan y ap adapte yo pou ofri Pòtoprens ak anviwònman li yo moman sa a nan devlopman, malgre doulè gwo vil la, atravè mizik. Yon pwogram ki sou nivo Ane sa a, òganizatè Pap Jazz yo te mete anpil aksan sou sa ke festival la dwe eksepsyonèl. Lè yo konsidere sitiyasyon difisil peyi a ap travèse depi kèk tan, Joelle Widmaier, direktè atistik festival la, te mete aksan sou depi nan konferans pou laprès ke yo te konsyan de sitiyasyon sa a. Se poutèt sa ane sa a, anplis atelye ak pèfòmans atis yo, te gen inisyativ tankou "Jazz pour Timoun" (Jazz pou timoun), "Jazz pour les enfants déplacés à cause de la violence dans les camps" (Jazz pou timoun deplase akòz vyolans nan kan), oswa "Mur de l’engagement" (Miray Angajman). Dènye inisyativ la te gen pou objektif ankouraje festivalye yo pran angajman pou byennèt peyi a atravè yon mesaj ekri ke yo ta pataje pita sou rezo sosyal.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.