contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Haïti
Haïti
Camp-Perrin: Yonn nan Pi Bèl Vil nan Karayib laHaïti
Camp-Perrin: Yonn nan Pi Bèl Vil nan Karayib la
Haïti
  • 06 Janvye 2025
  • | 2

Camp-Perrin: Yonn nan Pi Bèl Vil nan Karayib la

Camp-Perrin, ki chita nan depatman Sid Ayiti, se youn nan vil ki pi pittoresk nan rejyon Karayib la. Li sèlman 23 kilomèt a lès vil Les Cayes, ki se twazyèm pi gwo vil peyi a, Camp-Perrin se yon veritab refij lapè. Klima agreyab li, vejetasyon abondan li ak atmosfè serein li fè li tounen yon kote ideyal pou moun k ap chèche bote natirèl ak trankilite. Pandan ke Pòtoprens, kapital Ayiti, souvan make ak tansyon ak difikilte sosyal, Camp-Perrin kanpe deyò paske nan trankilite li ak anviwònman kontan li, ofri yon lòt pèspektiv sou lavi an Ayiti.

Kote jeyografik ak Pwoksimite ak Les Cayes

Camp-Perrin chita nan rejyon sid-wès peyi a, apeprè 30 kilomèt soti nan vil Les Cayes, yon sant iben dinamik ki jwe yon wòl enpòtan nan komès ak aktivite ekonomik nan sid peyi a. Malgre ke Les Cayes se twazyèm pi gwo vil Ayiti, Camp-Perrin, kòm yon ti komin riral, ofri yon gwo kontrast ak bruyans vil la. Aksè nan Camp-Perrin fasil atravè wout nasyonal #6 ki konekte Les Cayes ak Jérémie, pase pa ti vil sa a, yon vwayaj ki pran mwens pase yon èdtan an machin.

Pwoksimite sa a ak Les Cayes pèmèt Camp-Perrin benefisye de kèk avantaj, tankou aksè ak enfrastrikti sante ak edikasyon pandan li rete lwen ase pou konsève yon anviwònman lapè ak detann. Moun Camp-Perrin jwi konsa pwoksimite Les Cayes pou bezwen komèsyal yo, pandan y ap viv nan yon anviwònman plis natirèl ak apaisan.

HaïtiHaïti

Yon Klima Dou Gras a Peyizaj Boz Li Yo

Sa ki fè Camp-Perrin tèlman espesyal se klima li. Gras a kote jeyografik li ki toupre mòn nan rejyon Sid Ayiti a, li benefisye de yon klima modere ak dou pandan tout ane a. Van fre ki desann soti nan mòn yo, konbine ak vejetasyon abondan ki antoure vil la, kreye yon atmosfè agreyab ak rafrechi. Tanperati yo nan Camp-Perrin anjeneral pi fre pase nan gwo vil kotyè tankou Les Cayes oswa Pòtoprens, sa ki fè li yon destinasyon ideyal pou moun k ap chèche sove soti nan chalè etouffan nan zòn ki pi ba peyi a.

Peyizaj la, ki sitou fòme ak pye bwa pin, pye bwa fwi ak pye lilas, bay vil la yon bote inik. Kolin ak mòn ki antoure a kouvri ak vejetasyon abondan, epi rivyè lokal yo, tankou rivyè "Grande Anse", ajoute yon manyen de serenite nan dekò natirèl sa a. Sa fè li pa sèlman yon kote agreyab pou viv, men tou yon kote pafè pou moun k ap renmen lanati ak vizitè k ap chèche detant ak randone. Epi gen tou Saut Mathurine, youn nan kaskad yo ki pi bèl nan mond Karayib la.

HaïtiHaïti

Yon Vil Ki Viv Nan Kè kontan

Malgre anpil defi Ayiti ap fè fas, espesyalman nan Pòtoprens kote sitiyasyon an souvan enposib akoz pwoblèm politik ak sosyal yo, Camp-Perrin rete yon egzanp rezistans ak kè kontan. Moun vil sa a sezi pou akeyi moun ak chalè epi yo gen yon espirityalite kominotè fò. Kè kontan lavi a sezi nan chak kwen vil la, swa nan mache lokal la, pandan fèt kiltirèl, oswa senpleman lè w ap mache nan lari yo ki gen anpil karaktè.

Tradyisyon lokal yo, dans, mizik folklorik ak fèt vilaj yo se kè lavi sosyal Camp-Perrin. Youn nan evènman ki pi enpòtan se fèt patronal vil la, fèt Sen Ana, yon moman gwo konvivyalite ak rasanbleman pou tout kominote a. Evènman sa yo bay moun nan vil la yon opòtinite pou selebre kilti yo ak istwa yo pandan y ap pataje bèl moman ansanm.

Yon Avni Pwomèt pou Camp-Perrin

Malgre ke Camp-Perrin poko tounen yon sant ekonomik enpòtan nan Ayiti, kote jeyografik li ansanm ak resous natirèl ak istorik li yo ofri yon potansyèl devlopman touris ki enteresan. Avèk klima agreyab li, peyizaj bèl li yo ak richès patrimwàn kiltirèl li yo, vil la ta ka atire plis vizitè, swa soti nan peyi a oubyen entènasyonalman nan ane k ap vini yo. Anplis de sa, angajman dyaspora ayisyen ki sòti nan Camp-Perrin, k ap bati bèl kay ki ap plis embeli vil la, ansanm ak angajman kèk figi enpòtan nan peyi a ki renmen retounen viv la, tankou jounalis ak moun laprès ki byen konnen Valery Numa, ki bati yon biznis ofri sèvis miltip tankou restorasyon, otel ak restoran Le Recul Group la, kontribye anpil nan pwospèsite vil la. Envestisman sa yo, ansanm ak yon ti angajman ki konsistan nan men otorite ayisyen yo, ta ka fè ti vil sa a tounen yon sant touris vre nan Ayiti, oswa menm nan tout rejyon Karayib la. Nan fason sa a, yo ta ka prezève anviwònman espas paradizyak sa a epi amelyore enfrastrikti debaz, transfòme Camp-Perrin nan yon modèl devlopman dirab.

An konklizyon, Camp-Perrin, ak klima dou li, peyizaj bozi yo, ak anviwònman kè kontan li yo, kanpe deyò kòm youn nan pi bèl vil nan Karayib la. Nan yon peyi ki souvan make pa tansyon sosyal ak politik, ti vil riral sa a ofri yon souf lè fre ak yon pèspektiv espwa pou moun k ap chèche yon anviwònman trankil ak amonize kote yo ka evite traka mond sa a.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Jean-Jacques Dessalines, lidè revolisyon ayisyen an

Nan annal istwa Ayiti, yon zile ki sitiye nan Karayib la nan papòt Gòlf Meksik la e ki pataje ak Repiblik Dominikèn, Jean-Jacques Dessalines parèt tankou yon Phoenix nan sann opresyon. Li te fèt esklav 20 septanm 1758 lakay Henri Duclos, nan Cormier (Grande-Rivière-du-Nord), nan koloni franse Sendomeng, Desalin se te yon kreyòl orijin Afriken (Afwo-Karayib). pandan abolisyon an 1794 reyalize atravè revòlt esklav, aktyèlman te sèvi kòm yon ofisye nan lame franse a pandan Revolisyon fransè a. Nan epòk sa a, lide libète ak egalite te nan kè enkyetid abitan koloni yo. Dessalines te patisipe aktivman nan batay kont fòs Panyòl ak Britanik yo, ansanm ak franse yo, nan Santo Domingo. Lè Jean-Jacques Dessalines te monte nan rang Lyetnan Jeneral, te vire kont franse yo pandan ekspedisyon Leclerc la, ke Bonaparte te voye Sen Domeng pou retabli otorite kolonyal ak esklavaj pandan Revolisyon ayisyen an. Apre yo te kaptire ak depòtasyon Tousen Louvèti an Frans nan dat 7 jen 1802, Desalin te pran yon wòl prensipal nan kontinye batay pou endepandans la. Li te dirije anpil batay, tankou batay Crête-à-Pierrot nan mwa mas 1802, kote li te galvanize sòlda li yo ak deklarasyon popilè li yo: "Kite moun ki vle rete esklav fransè yo kite fò a, se pou moun ki, okontrè, Ki moun ki vle mouri tankou moun ki lib, mete liy bò kote m ’." Nan dat 1ye janvye 1804, Jean-Jacques Dessalines te reyalize objektif endepandans yo te espere depi lontan lè li te pwoklame Ayiti kòm yon nasyon souveren, li te vin tounen dezyèm peyi nan Amerik yo ki te pran endepandans nan men yon pouvwa kolonyal. Li te vin premye lidè nasyon ki fèk fòme a e yo te rele l Anperè sou non James I. Sepandan, rèy enperyalis li a te make pa politik otoritè ak brital, tankou masak anpil kolon blan ak redistribisyon tè bay peyizan ki te nan men jeneral lame endepandans yo. Anplis de sa, li te òganize lachas pou delenkan nan vil la pandan y ap mete ann aplikasyon politik agrè solid, paske yo konsidere ke yo reprezante yon menas pou estabilite nasyon an, aksyon kontwovèsyal sa yo te lakòz divizyon nan sosyete ayisyen an. Desalin te asasinen 17 oktòb 1806 apre yon konplo kèk nan jeneral li yo te òganize nan lame ayisyen an, lanmò li te make fen peryòd kout men enfliyan li sou pouvwa a. Malgre konfli ki te genyen sou metòd li yo, yo rekonèt li kòm prensipal achitèk endepandans Ayiti e yo te onore non l an 1903 lè yo te atribiye a im nasyonal ayisyen an, La Dessalinienne, ki konpoze pa Justin Lhérisson. Finalman, gwo vizyonè Jean Jacques Dessalines. rete yon figi anblèm nan listwa Ayiti, rekonèt pou wòl li nan batay pou endepandans ak fen esklavaj nan rejyon an.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.