contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Ayiti Liv" se yon platfòm souyiti Liv: Yon Inisyativ Dijital Pou Konsèvasyon Eritaj Literè Ayisyen
Ayiti Liv  se yon platfòm souyiti Liv: Yon Inisyativ Dijital Pou Konsèvasyon Eritaj Literè Ayisyen
Ayiti Liv se yon platfòm souyiti Liv: Yon Inisyativ Dijital Pou Konsèvasyon Eritaj Literè Ayisyen

Ayiti Liv" se yon platfòm souyiti Liv: Yon Inisyativ Dijital Pou Konsèvasyon Eritaj Literè Ayisyen

" Ayiti Liv" yon plaffòm entènèt ki dedye sèlman pou pwomosyon literati ayisyen. Li pral fonksyonèl a pati de 1 Me 2025, epi li pral gen anviwon 300 gwo travay literè ayisyen, ekri pa plis pase 70 otè. Aksè gratis nèt ap bay piblik la pandan faz lansman an.

Jean Venel Casseus, youn nan inisyatè platfòm nan, eksplike ke inisyativ sa a te fèt pou ranpli yon vid enpòtan, e pwojè sa a ap pote pa li menm ansanm ak yon ekip pasyone sou literati ayisyen.

Yon Nesesite

Nan Ayiti, mank de bibliyotèk se toujou yon gwo defi nan sistèm edikatif la. Kilti jèn yo souvan afekte anpil pa mank sa a ki klè. Kriz sekirite a ki frape Pòtoprens, kapital Ayiti a, jwe yon gwo wòl nan degradasyon sistèm edikatif ayisyen an, sa ki fè mank sa a vin pi grav. Fas ak mank sa a, yon gwoup moun byen okouran deside aji pou ofri yon altènatif serye pou moun ki swaf aprann plis sou literati ayisyen. Nan sans sa a, bibliyotèk dijital sa a ki dedye sèlman a ekriven peyi a, se yon bèl akèy.

Gade tou

Poukisa Pwojè Sa a Te Kòmanse?

Ide Ayiti Liv sòti nan konstate sa a ki fèk ap parèt kote bibliyotèk aksesib yo prèske pa egziste nan Ayiti. Jean Venel Casseus eksplike: "Eta ayisyen an pa janm pran vrèman an men kesyon fòmasyon entèlektyèl jèn yo. Nan peyi kote yo kwè nan wòl fondamantal liv nan devlopman endividi a, chak katye gen yon bibliyotèk. Nan Ayiti, kèk depatman pa menm gen yon espas kote moun ka chita li ak reflechi. Sepandan, klib amizman yo plizyè." Fas ak sitiyasyon sa a, ekip Ayiti Liv chwazi sèvi ak zouti dijital pou ofri yon solisyon ki ka aksesib pou tout moun. Platfòm www.ayitiliv.com konsa fèt, avèk objektif pou bay aksè san limit a travay ekriven ayisyen yo, pandan li fè kilti ayisyen plis aksesib e vizib atravè lemond.

Fòs Viv Dèyè Pwojè a

Ayiti Liv soutni pa yon ekip kat moun: Jean Venel Casseus, Kerbson Louis (enjenyè), France Medeley Guillou, ak Sophia Mésius. Yo mete tout efò yo ansanm pou bay lavi a pwojè ambisyè sa a. Objektif yo senp: ofri chak jèn ki gen yon telefòn entèlijan opòtinite pou jwenn richès travay literè ayisyen yo, kèlkeswa kote yo ye. Ekip la ap travay san pran souf, "de jou tankou de nuit," jan Jean Venel Casseus mete aksan sou li, pou asire dirabilite ak aksè platfòm nan.

Club la literè ak filozofik nan Galette-Chambon revele dezyèm edisyon li yo: yon vwayaj nan kè a nan liv
Club la literè ak filozofik nan Galette-Chambon revele dezyèm edisyon li yo: yon vwayaj nan kè a nan liv

Club la literè ak filozofik nan Galette-Chambon revele dezyèm edisyon li yo: yon vwayaj nan kè a nan liv

Nan yon atmosfè nan bagay moun fou, nan oditoryòm Saint Jean Marie Vianney de Galette-Chambon a, kote ri yo te pete, mizik la retounen, ak talan yo te dismented, te kòmanse dezyèm edisyon an nan konpetisyon an lekti, alantou tèm nan "Ann Li Pou. n Chanje Peyi n ». Inisyativ sa a, ki te òganize pa klib literè ak filozofik nan Galette Chambon (Clpgach) nan Vandredi 06 Oktòb 2024, te make pa yon pasyon debòde nan piblik la. Espektatè yo te vini pou plizyè rezon: pou sipòte aplikan yo epi viv prezantasyon yo. Travay yo, kòm "konsa te pale de tonton an", "vokasyon an nan elit la" nan Jean Price Mas, "Dis Gason Nwa yo" nan Etzer Vilary ak "kouraj nan ap viv an Ayiti nan 21yèm syèk la" nan Hérold Toussaint, Prezante agiman inovatè ki lye ak kontèks sosyete a. Yo mare ak tradisyon, kilti ayisyen, sosyoloji ak antwopoloji. Liv sa yo bay aplikan yo pou yon peryòd de 15 jou. Retounen, yo vini ak rezime yo, epi, apre chak prezantasyon, nan vire, revele nouvo pèspektiv sou boule kesyon ak tèm delika soti nan travay, pandan y ap pran an kont konsèp yo te aprann nan pale piblik. Nan tèren sa a kote verve a ak konfli a vèb kòm byen ke lojik, kondanasyon, presizyon ak klè, li se yon kesyon de "di tout nan yon kèk mo". Jijman yo baze sou twa kritè: metodoloji a konsènan sibstans lan ak fòm travay la; Elokans la ki konsène diskou vèbal ak ki pa vèbal (jesyon mikwo, bon pwononsyasyon, elatriye); E finalman, yon kritè esansyèl: Konprann. Sa a se evalye si aplikan an te kontwole travay la. Kesyon yo ka mande san yo pa inyore kontèks la nan ki li viv. Anplis de sa, asistan gen opòtinite pou yo vote pou aplikan an ki séduire yo pi plis la. Vòt sa a koute chè nan yon nivo ki pi wo. Remake byen ke ka vòt sa a dwe fè pa sèlman figi -a -face, men tou sou entènèt sou paj Facebook nou an clpgach. Anplis de sa, piblik la te toujou chanje byen nan vwayaj sa a nan linivè a nan otè rejyonal yo. Lèt la mare ankadreman an epi fè vital repètwa a anpil nan konpetisyon an vital, te fè leve nan travay impactful tankou "pri a nan iresponsabilite" nan Montuma Murat, "retounen nan responsablite sitwayen" ekri pa Jean Jacquesson Thelucier ak "kouraj yo viv An Ayiti nan 21yèm syèk la "Pwofesè Hérold Toussaint, nan non yon kèk. Malgre ke yo te mouri, kèk ekriven toujou ap viv nan kè a nan sitiyasyon nou yo nan pòsyon tè yo. Pami yo, li nesesè site: "vokasyon an nan elit la" nan Doktè Jean Price Mas, "Dis Gason Nwa yo" nan Etzer Villaire ak "Gouvènè a nan lawouze" pa Jacques Roumain, osi byen ke anpil lòt moun. Pou evènman sa a literè yo dwe deplase ak satisfè atant pou dezyèm edisyon sa a, anpil sakrifis yo nesesè sou pati nan anplwaye a kòm byen ke piblik la ki pa janm kite nou pou kont li. Nan sans sa a, nou ta renmen remèsye yo epi rele tout moun ki vle sipòte evènman sa a. Vreman vre, si konpetisyon sa a se yon solisyon yo te jwenn avanse ansanm nan direksyon pou yon objektif komen, siksè li depann sou angajman tout moun. Apeprè de zan de sa, klima a sekirite nan zòn nan pa te fezab nan fini an nan konpetisyon an. Malgre ke li pa ankò ideyal jodi a, li se tan yo triyonf sou obscurantism ak goumen diktati a nan anbyen inyorans.

Wòl Enpòtan Literati nan Kontèks Ayisyen an

Dapre inisyatè Ayiti Liv yo, literati gen yon wòl fondamantal nan devlopman moun ak sosyete a. Li gen de aspè esansyèl: kreyatif ak kritik. Literati pèmèt moun reve nan romans ak pwezi, men li pèmèt tou reflechi sou reyalite pwòp moun nan atravè esè ak travay akademik. Nan yon peyi tankou Ayiti, kote defi sosyal ak ekonomik yo anpil, Ayiti Liv vle ofri yon espas refleksyon ak yon zouti pou fòme sitwayen ki ka panse kritikman ak konstriktivman. "Pli anpil sitwayen nou genyen ki ka panse avèk rigè, ni nan syans ni nan atizay, se plis nap fòme endividi ki gen nanm ak konviksyon pwofon," ajoute Jean Venel Casseus.

Anbisyon Pou Lavenir

Ekip Ayiti Liv gen gwo espwa pou avni bibliyotèk dijital sa a. Pi gwo swè yo se pou pwojè sa a depase efò yo menm epi vin tounen yon veritab patrimwàn kiltirèl, aksesib pou tout jenerasyon kap vini yo. Yo swete ke platfòm nan pa sèlman yon zouti lekti, men li vin tounen yon vrè motè pou transfòmasyon entèlektyèl ak sosyal nan Ayiti.

Ayiti Liv, plis pase yon bibliyotèk dijital senp, se yon espwa pou kilti ayisyen an. Atraver inisyativ sa a, ekip la vle reenvante aksè a literati ak panse kritik, ofri jèn ayisyen yon pòtay pou konprann pi byen idantite yo ak lavni yo.

Nan yon peyi kote aksè a liv ap vin pi limite, kote menm Bibliyotèk Nasyonal Ayiti pa plis nan men otorite ayisyen, e kote plis jèn gen aksè a telefòn entèlijan, enpòtans bibliyotèk dijital sa a pa bezwen okenn demonstrasyon.




mete tout efò yo ansanm pou bay lavi a pwojè ambisyè sa a. Objektif yo senp: ofri chak jèn ki gen yon telefòn entèlijan opòtinite pou jwenn richès travay literè ayisyen yo, kèlkeswa kote yo ye. Ekip la ap travay san pran souf, "de jou tankou de nuit," jan Jean Venel Casseus mete aksan sou li, pou asire dirabilite ak aksè platfòm nan.

Wòl Enpòtan Literati nan Kontèks Ayisyen an

Dapre inisyatè Ayiti Liv yo, literati gen yon wòl fondamantal nan devlopman moun ak sosyete a. Li gen de aspè esansyèl: kreyatif ak kritik. Literati pèmèt moun reve nan romans ak pwezi, men li pèmèt tou reflechi sou reyalite pwòp moun nan atravè esè ak travay akademik. Nan yon peyi tankou Ayiti, kote defi sosyal ak ekonomik yo anpil, Ayiti Liv vle ofri yon espas refleksyon ak yon zouti pou fòme sitwayen ki ka panse kritikman ak konstriktivman. "Pli anpil sitwayen nou genyen ki ka panse avèk rigè, ni nan syans ni nan atizay, se plis nap fòme endividi ki gen nanm ak konviksyon pwofon," ajoute Jean Venel Casseus.

Anbisyon Pou Lavenir

Ekip Ayiti Liv gen gwo espwa pou avni bibliyotèk dijital sa a. Pi gwo swè yo se pou pwojè sa a depase efò yo menm epi vin tounen yon veritab patrimwàn kiltirèl, aksesib pou tout jenerasyon kap vini yo. Yo swete ke platfòm nan pa sèlman yon zouti lekti, men li vin tounen yon vrè motè pou transfòmasyon entèlektyèl ak sosyal nan Ayiti.

Ayiti Liv, plis pase yon bibliyotèk dijital senp, se yon espwa pou kilti ayisyen an. Atraver inisyativ sa a, ekip la vle reenvante aksè a literati ak panse kritik, ofri jèn ayisyen yon pòtay pou konprann pi byen idantite yo ak lavni yo.

Nan yon peyi kote aksè a liv ap vin pi limite, kote menm Bibliyotèk Nasyonal Ayiti pa plis nan men otorite ayisyen, e kote plis jèn gen aksè a telefòn entèlijan, enpòtans bibliyotèk dijital sa a pa bezwen okenn demonstrasyon.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Gen plizyè rezon ki fè yon etranje ka enterese vizite Ayiti

Il y a plusieurs raisons pour lesquelles un ressortissant étranger pourrait être intéressé à visiter Haïti : Culture riche et diversifiée : Haïti possède une culture unique résultant d’un mélange d’influences africaines, européennes (notamment françaises) et caribéennes. Cela se reflète dans sa musique, sa cuisine, son art et ses traditions. Histoire fascinante : Haïti est le premier pays d’Amérique latine et des Caraïbes à avoir obtenu son indépendance en 1804 après une révolte d’esclaves réussie. Son histoire est riche en événements marquants et en figures historiques importantes. Paysages naturels magnifiques : L’île d’Haïti offre une variété de paysages à couper le souffle, allant de plages de sable blanc aux montagnes verdoyantes, en passant par des cascades pittoresques et des îles isolées. Hospitalité des habitants : Les Haïtiens sont connus pour leur chaleur et leur hospitalité envers les visiteurs étrangers, ce qui rend l’expérience de voyage très agréable et enrichissante sur le plan humain. Opportunités pour le tourisme durable : Haïti offre des opportunités pour le tourisme durable, notamment en encourageant les visites qui bénéficient directement aux communautés locales et à la préservation de l’environnement. Exploration de sites historiques : Des sites historiques tels que la Citadelle Laferrière, classée au patrimoine mondial de l’UNESCO, offrent aux visiteurs une chance de découvrir l’architecture coloniale et les vestiges de l’époque précolombienne. Célébrations culturelles vibrantes : Haïti est célèbre pour ses festivals et ses célébrations culturelles colorées tout au long de l’année, comme le Carnaval, où la musique, la danse et les costumes traditionnels sont à l’honneur. En résumé, visiter Haïti peut offrir une expérience culturelle profonde et authentique, ainsi qu’une exploration des beautés naturelles et historiques uniques de cette nation caribéenne.

Rit ayisyen: Eksplore tradisyon mizik ak dans

Ayiti, yon peyi ki rich nan istwa ak divèsite kiltirèl, ofri yon trezò mizik inik atravè ritm kaptivan li yo. Mizik ayisyen an, ki anrasinen pwofondman nan fizyon diferan enfliyans Afriken, Ewopeyen yo ak Karayib la, konstitye yon ekspresyon vibran nan idantite nasyonal la. Youn nan eleman diferan nan mizik ayisyen an se divèsite ritm li, ki reflete plizyè aspè nan lavi chak jou, soti nan selebrasyon relijye nan moman lajwa ak lapenn. Rit ayisyen, ki pote enèji kontajye, se yon refleksyon nanm pèp ayisyen an. Youn nan estil mizik ki pi enkoni an Ayiti se konpa dirèk, ki te parèt nan ane 1950 yo. Ritm ki atire sa a, ansanm ak melodi ki kaptivan, te kaptire kè mondyalman. Bousòl dirèk la enkòpore fizyon diferan estil mizik, tankou djaz, mereng, ak eleman mizik tradisyonèl ayisyen an. Tradisyon mizik ayisyen yo pa limite a son kontanporen. Vodou, yon pratik espirityèl zansèt, gen yon gwo enfliyans tou sou mizik ayisyen an. Ritm vodou, souvan ki asosye ak seremoni relijye, kreye yon koneksyon pwofon ant espirityalite ak ekspresyon atistik. Anplis de sa, dans se inséparabl ak mizik ayisyen an. Mouvman yo grasyeuz ak enèjik nan dans tradisyonèl tankou rasin, konbine avèk ritm kaptivan, transpòte dansè ak espektatè nan yon mond kote ekspresyon kòporèl vin tounen yon fòm atizay vivan. Eksplore tradisyon mizik ak dans ann Ayiti se tankou plonje nan yon linivè kote istwa, kilti ak espirityalite yo ann amoni. Ritm sa yo, pase de jenerasyon an jenerasyon, se pi plis pase jis nòt; yo enkòpore nanm yon pèp ak richès divèsite li. Selebre tradisyon sa yo bay omaj a eritaj kiltirèl eksepsyonèl Ayiti ak kontribisyon anpil valè li nan sèn mizik mondyal la.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon