contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?
Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?
Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?

Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?

Poukisa 17 Oktòb la grave nan kè Ayisyen yo? Asasina brital Jean-Jacques Dessalines la revele sekrè fènwa jèn repiblik la. Istwa ou bezwen konnen an.

17 Oktòb okipe yon plas trajik men fondamantal nan listwa Ayiti. Dat sa a make asasina Jean-Jacques Dessalines, fondatè nasyon Ayisyen an ak premye anperè sou non Jacques I.

Ki moun ki te Jean-Jacques Dessalines?

Jean-Jacques Dessalines rete youn nan figi ki pi ikonik nan listwa Ayiti. Li te fèt esklav ozanviwon 1758, li te monte pou l vin lidè militè ki te konsolide endepandans Ayiti an 1804, sa ki te fè peyi a premye repiblik Nwa lib nan mond lan ak premye nasyon nan Amerik yo ki te aboli esklavaj pou tout tan.

Dessalines te renome pou:

- Kouraj militè eksepsyonèl li nan batay kont fòs kolonyal franse yo
- Wòl desizif li nan batay Vertières an Novanm 1803
- Pwoklamasyon istorik li sou endepandans Ayiti a nan dat 1ye janvye 1804
- Vizyon li pou yon nasyon Nwa souveren ak endepandan

Sikonstans Asasina a

Nan dat 17 oktòb 1806, Dessalines te pran nan yon anbiskad nan Pont-Rouge, toupre Pòtoprens, pandan li t apral siprime yon revòlt nan sid la. Asasina li a te rezilta yon konplo òkestre pa lòt jeneral Ayisyen, sitou Alexandre Pétion ak Henri Christophe, ki te opoze ak stil gouvènans otoritè li a ak politik agrikòl radikal li yo.

Trayizon entèn sa a te revele gwo tansyon ki te deja egziste nan jèn nasyon an, apèn dezan apre endepandans li. Yo te miltile kò Dessalines epi abandone l sou yon plas piblik, yon senbòl brital nan fen yon epòk.

Eritaj Dessalines pou Ayiti Modèn

Malgre kontwovès ki te antoure rèy otoritè li a, Dessalines rete yon senbòl pwisan pou pèp Ayisyen an:

Yon ewo nasyonal: Li konsidere kòm vrè achitèk endepandans Ayisyen an, sila ki te gen kouraj pou kraze definitivman ak Lafrans kolonyal la.

Im nasyonal la: "La Dessalinienne," im nasyonal Ayiti a, adopte an 1904, pote non li epi onore memwa li.

Yon senbòl rezistans: Dessalines reprezante rezistans kont opresyon ak lit pou diyite pèp Nwa a, yon mesaj ki toujou rezone jodi a.

Yon figi konplèks: Istoryen yo kontinye deba sou eritaj li, ant metòd brital li yo ak vizyon li pou yon Ayiti souveren ak endepandan.

Kijan Ayiti Komemore 17 Oktòb

Chak ane, 17 Oktòb se yon opòtinite pou Ayisyen yo reflechi sou istwa nasyonal yo. Seremoni ofisyèl yo fèt nan Pont-Rouge, kote asasina a te fèt la, kote yo depoze kouwòn flè. Deba istorik, konferans, ak pwogram edikasyonèl raple nouvo jenerasyon yo sakrifis Dessalines.

Komemorasyon sa a envite tou yon refleksyon pi laj sou divizyon entèn ki make Ayiti depi premye jou endepandans li yo, yon tèm ki malerezman rete enpòtan jodi a.

Poukisa 17 Oktòb la Rete Enpòtan Jodi a

Plis pase de syèk apre lanmò li, Dessalines rete yon figi santral nan idantite ayisyèn nan. 17 Oktòb la raple Ayisyen yo:

- Pri endepandans ak libète
- Danje divizyon nasyonal la
- Enpòtans inite nan bati yon peyi solid
- Nesesite pou prezève souverènte ayisyèn nan

Nan yon kontèks kote Ayiti kontinye ap fè fas ak anpil defi politik, ekonomik ak sosyal, memwa Dessalines la sèvi kòm yon rapèl ke nasyon an deja simonte difikilte ekstraòdinè epi li posede nan tèt li resous pou rebati.

Yon Dat ki Grave nan Memwa Kolektif

17 Oktòb 1806 make yon pwen chanjman trajik nan listwa Ayiti, fen bridsoukou rèv fondatè li a. Men dat sa a senbolize tou rezistans yon pèp ki, malgre difikilte yo, kontinye leve kanpe epi goumen pou avni yo. Lè Ayisyen yo sonje Dessalines, yo onore non sèlman yon nonm, men lide libète ak diyite li te goumen pou li pandan tout lavi li.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Petit-Goave, Ayiti: Dekripte 3èm weekend rara a!

Li pi evidan ke nan Petit-Goave espas medya yo absòbe nan rivalite ant Ratyèfè, trip chanpyon ak lambi gran lambi dlo, yon ansyen chanpyon. Wikenn ki sot pase a te yon lòt fwa ankò prèv irréfutable tansyon medya yo sou de gwoup rival sa yo. Avèk yon aparans ki sanble ak kanaval, klib fanatik premye a abiye ak yon chemiz blan, jip kout zoranj-jòn, kravat koulè wouj violèt, bòt nwa; lòt la abiye ak yon chapo tradisyonèl, jersey jòn, pantalon wouj, soulye tenis wouj oswa jòn. Maryaj koulè sa a ak gou kanaval se ekspresyon divèsite kiltirèl jan La Fontaine te di nan liv li istwa ak istwa kout "divèsite se deviz mwen." Fòmil sa a ka byen adapte ak rara a. Si se vre nan Léogane maryaj koulè sa a egziste depi lontan. Se pa mwens vre ke sa te fèt nan Petit-Goave paske nou te oblije tann gwo retou Ratyèfè an 2018 pou wè klib fanatik rara yo abiye yon fason diferan chak nouvo wikenn. Samdi pase a, plis pase yon moun te espere yon nouvo fas a fas ant Lambi gran dlo ak Ratyèfè paske dènye a te pran lank nan direksyon 2èm plenn lan ak dènye a, nan direksyon sant vil la. Mwens pase nan nenpòt lòt sikonstans, duel sa a nan tèt la te evidan Si pou kèk kòmantè se te yon opòtinite favorab pou Lambi pran revanj li sou rival li a konpare ak wikenn anvan an paske li te fè pwofil la byenke li te gen avantaj la. li te de kont youn (Lambi,chenn tamarin vs Ratyèfè). Gwo avantaj sa a pa t travay an favè yo paske èdtan ki te pase yo te travay kont yo, kòm prèv yo te al dòmi pandan ratyèfè te rete pou yo jwe pou pi piti 30 lòt tou. Etonan, men se pa etonan pandan reyinyon an ke mwens pase youn te tann lontan, nan Acul la ki pa lwen legliz Sen Jean-Baptiste, lambi te deside pa jwe ankò. Sepandan, daprè koutim ak kostim rara a lè gen de gwoup, moun ki sispann jwe an premye, montre feblès ak rann tèt. Kidonk, lòt moun ki opoze a pa bon ak bon moralite pa gen lòt chwa pou fè menm jan an. Sa rive pou ennyèm fwa fòmasyon gwo pouvwa a (lambi grand dlo) pa t kapab pran revanj sou rival li a. Pou anpil jounalis kiltirèl ki te prezan pou temwen evènman sa a pa t gen lang nan pòch yo pou bay enpresyon yo sou pèfòmans mons Ratyèfè. Sa a se pou Brignol, yon kòmantè kiltirèl ki te mande si Ratyèfè te gen dyab la nan kò l ’pou moun ki pi enkredilite yo te nan santi yo nan lajwa. Nan dimanch aswè mons animasyon sa a yon lòt fwa ankò kite mak li nan atizay la nan konesans li yo. Se sa ki esplike prèske inanimite nan mitan jounalis kiltirèl Petit-Goâve pou bay gwoup sa a premye plas pou pèfòmans li ak disiplin mizik li. Kidonk, pou wikenn sa a dapre sèk jounalis kiltirèl Petit-Goave ak apwobasyon anpil lòt kòmantè kiltirèl. Nou gen klasifikasyon sa a: 1er Ratyèfè 2yèm Grap Kenèp 3yèm Orgueil de la jeunesse

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Carrefour: Kay Jèn Yo s’ouvre aux enfants

Dans le cadre du programme de promotion des droits et de l’épanouissement de l’enfant "Timoun se moun" piloté par l’organisation Action Communautaire de Transformation et d’Intégration Formelle (ACTIF), Kay Jèn Yo organise, du 18 au 24 août 2025 (9h am - 1h pm), "Espas Lajwa", un camp d’été qui cible trente (30) enfants de 7 à 15 ans. Une grande panoplie d’activités éducatives, créatives et ludiques sont programmées pour le plus grand bien des enfants. Ils auront droit à des ateliers de : peinture, crochet, macramé, langue des signes, théãtre, lecture, échec, etc. Dans un contexte aussi traumatogène où la violence est monnaie courante, de telles initiaves sont d’une importance capitale. " Les enfants ne sont pas imperméables au stress et autres pathologies que peut provoquer la situation morbide qui sévit dans le pays actuellement", souligne Blondy Wolf Leblanc (Gabynho) DG a.i de ACTIF. "Espace Lajwa se veut donc, un refuge, un lieu où les enfants peuvent s’exprimer en toute sécurité, un espace sécurisant où ils peuvent exprimer leurs émotions à travers plusieurs médiums", précise-t-il. Plus loin, l’animateur socioculturel encourage d’autres structures à travers le pays à prendre des initiatives de ce genre au bénéfice de la santé mentale des enfants. Espas Lajwa est quasiment gratuit. Un frais de participation de 150 gourdes est requis pour la semaine. Quid Kay Jèn Yo Issu du projet "Pran Swen Tèt ou", Kay Jèn Yo est un projet de l’organisation ACTIF supporté par La Perfection École de Haute Couture visant à combattre la violence par l’engagement communautaire à travers des programmes de formation professionnelle et artistique. Situé au numéro 18, imp. Thoby, rue Desdunes, Mahotière 79, Kay Jèn Yo est ouvert du lundi au dimanche (9h am - 6h pm). Sebastien Jean Michel

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon