contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?
Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?
Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?

Kisa 17 Oktòb reprezante pou Ayiti?

Poukisa 17 Oktòb la grave nan kè Ayisyen yo? Asasina brital Jean-Jacques Dessalines la revele sekrè fènwa jèn repiblik la. Istwa ou bezwen konnen an.

17 Oktòb okipe yon plas trajik men fondamantal nan listwa Ayiti. Dat sa a make asasina Jean-Jacques Dessalines, fondatè nasyon Ayisyen an ak premye anperè sou non Jacques I.

Ki moun ki te Jean-Jacques Dessalines?

Jean-Jacques Dessalines rete youn nan figi ki pi ikonik nan listwa Ayiti. Li te fèt esklav ozanviwon 1758, li te monte pou l vin lidè militè ki te konsolide endepandans Ayiti an 1804, sa ki te fè peyi a premye repiblik Nwa lib nan mond lan ak premye nasyon nan Amerik yo ki te aboli esklavaj pou tout tan.

Dessalines te renome pou:

- Kouraj militè eksepsyonèl li nan batay kont fòs kolonyal franse yo
- Wòl desizif li nan batay Vertières an Novanm 1803
- Pwoklamasyon istorik li sou endepandans Ayiti a nan dat 1ye janvye 1804
- Vizyon li pou yon nasyon Nwa souveren ak endepandan

Sikonstans Asasina a

Nan dat 17 oktòb 1806, Dessalines te pran nan yon anbiskad nan Pont-Rouge, toupre Pòtoprens, pandan li t apral siprime yon revòlt nan sid la. Asasina li a te rezilta yon konplo òkestre pa lòt jeneral Ayisyen, sitou Alexandre Pétion ak Henri Christophe, ki te opoze ak stil gouvènans otoritè li a ak politik agrikòl radikal li yo.

Trayizon entèn sa a te revele gwo tansyon ki te deja egziste nan jèn nasyon an, apèn dezan apre endepandans li. Yo te miltile kò Dessalines epi abandone l sou yon plas piblik, yon senbòl brital nan fen yon epòk.

Eritaj Dessalines pou Ayiti Modèn

Malgre kontwovès ki te antoure rèy otoritè li a, Dessalines rete yon senbòl pwisan pou pèp Ayisyen an:

Yon ewo nasyonal: Li konsidere kòm vrè achitèk endepandans Ayisyen an, sila ki te gen kouraj pou kraze definitivman ak Lafrans kolonyal la.

Im nasyonal la: "La Dessalinienne," im nasyonal Ayiti a, adopte an 1904, pote non li epi onore memwa li.

Yon senbòl rezistans: Dessalines reprezante rezistans kont opresyon ak lit pou diyite pèp Nwa a, yon mesaj ki toujou rezone jodi a.

Yon figi konplèks: Istoryen yo kontinye deba sou eritaj li, ant metòd brital li yo ak vizyon li pou yon Ayiti souveren ak endepandan.

Kijan Ayiti Komemore 17 Oktòb

Chak ane, 17 Oktòb se yon opòtinite pou Ayisyen yo reflechi sou istwa nasyonal yo. Seremoni ofisyèl yo fèt nan Pont-Rouge, kote asasina a te fèt la, kote yo depoze kouwòn flè. Deba istorik, konferans, ak pwogram edikasyonèl raple nouvo jenerasyon yo sakrifis Dessalines.

Komemorasyon sa a envite tou yon refleksyon pi laj sou divizyon entèn ki make Ayiti depi premye jou endepandans li yo, yon tèm ki malerezman rete enpòtan jodi a.

Poukisa 17 Oktòb la Rete Enpòtan Jodi a

Plis pase de syèk apre lanmò li, Dessalines rete yon figi santral nan idantite ayisyèn nan. 17 Oktòb la raple Ayisyen yo:

- Pri endepandans ak libète
- Danje divizyon nasyonal la
- Enpòtans inite nan bati yon peyi solid
- Nesesite pou prezève souverènte ayisyèn nan

Nan yon kontèks kote Ayiti kontinye ap fè fas ak anpil defi politik, ekonomik ak sosyal, memwa Dessalines la sèvi kòm yon rapèl ke nasyon an deja simonte difikilte ekstraòdinè epi li posede nan tèt li resous pou rebati.

Yon Dat ki Grave nan Memwa Kolektif

17 Oktòb 1806 make yon pwen chanjman trajik nan listwa Ayiti, fen bridsoukou rèv fondatè li a. Men dat sa a senbolize tou rezistans yon pèp ki, malgre difikilte yo, kontinye leve kanpe epi goumen pou avni yo. Lè Ayisyen yo sonje Dessalines, yo onore non sèlman yon nonm, men lide libète ak diyite li te goumen pou li pandan tout lavi li.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Club la literè ak filozofik nan Galette-Chambon revele dezyèm edisyon li yo: yon vwayaj nan kè a nan liv

Nan yon atmosfè nan bagay moun fou, nan oditoryòm Saint Jean Marie Vianney de Galette-Chambon a, kote ri yo te pete, mizik la retounen, ak talan yo te dismented, te kòmanse dezyèm edisyon an nan konpetisyon an lekti, alantou tèm nan "Ann Li Pou. n Chanje Peyi n ». Inisyativ sa a, ki te òganize pa klib literè ak filozofik nan Galette Chambon (Clpgach) nan Vandredi 06 Oktòb 2024, te make pa yon pasyon debòde nan piblik la. Espektatè yo te vini pou plizyè rezon: pou sipòte aplikan yo epi viv prezantasyon yo. Travay yo, kòm "konsa te pale de tonton an", "vokasyon an nan elit la" nan Jean Price Mas, "Dis Gason Nwa yo" nan Etzer Vilary ak "kouraj nan ap viv an Ayiti nan 21yèm syèk la" nan Hérold Toussaint, Prezante agiman inovatè ki lye ak kontèks sosyete a. Yo mare ak tradisyon, kilti ayisyen, sosyoloji ak antwopoloji. Liv sa yo bay aplikan yo pou yon peryòd de 15 jou. Retounen, yo vini ak rezime yo, epi, apre chak prezantasyon, nan vire, revele nouvo pèspektiv sou boule kesyon ak tèm delika soti nan travay, pandan y ap pran an kont konsèp yo te aprann nan pale piblik. Nan tèren sa a kote verve a ak konfli a vèb kòm byen ke lojik, kondanasyon, presizyon ak klè, li se yon kesyon de "di tout nan yon kèk mo". Jijman yo baze sou twa kritè: metodoloji a konsènan sibstans lan ak fòm travay la; Elokans la ki konsène diskou vèbal ak ki pa vèbal (jesyon mikwo, bon pwononsyasyon, elatriye); E finalman, yon kritè esansyèl: Konprann. Sa a se evalye si aplikan an te kontwole travay la. Kesyon yo ka mande san yo pa inyore kontèks la nan ki li viv. Anplis de sa, asistan gen opòtinite pou yo vote pou aplikan an ki séduire yo pi plis la. Vòt sa a koute chè nan yon nivo ki pi wo. Remake byen ke ka vòt sa a dwe fè pa sèlman figi -a -face, men tou sou entènèt sou paj Facebook nou an clpgach. Anplis de sa, piblik la te toujou chanje byen nan vwayaj sa a nan linivè a nan otè rejyonal yo. Lèt la mare ankadreman an epi fè vital repètwa a anpil nan konpetisyon an vital, te fè leve nan travay impactful tankou "pri a nan iresponsabilite" nan Montuma Murat, "retounen nan responsablite sitwayen" ekri pa Jean Jacquesson Thelucier ak "kouraj yo viv An Ayiti nan 21yèm syèk la "Pwofesè Hérold Toussaint, nan non yon kèk. Malgre ke yo te mouri, kèk ekriven toujou ap viv nan kè a nan sitiyasyon nou yo nan pòsyon tè yo. Pami yo, li nesesè site: "vokasyon an nan elit la" nan Doktè Jean Price Mas, "Dis Gason Nwa yo" nan Etzer Villaire ak "Gouvènè a nan lawouze" pa Jacques Roumain, osi byen ke anpil lòt moun. Pou evènman sa a literè yo dwe deplase ak satisfè atant pou dezyèm edisyon sa a, anpil sakrifis yo nesesè sou pati nan anplwaye a kòm byen ke piblik la ki pa janm kite nou pou kont li. Nan sans sa a, nou ta renmen remèsye yo epi rele tout moun ki vle sipòte evènman sa a. Vreman vre, si konpetisyon sa a se yon solisyon yo te jwenn avanse ansanm nan direksyon pou yon objektif komen, siksè li depann sou angajman tout moun. Apeprè de zan de sa, klima a sekirite nan zòn nan pa te fezab nan fini an nan konpetisyon an. Malgre ke li pa ankò ideyal jodi a, li se tan yo triyonf sou obscurantism ak goumen diktati a nan anbyen inyorans.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon