Resèt:
Engredyan

Nan yon videyo ki te tounen viral dènyèman, Pigtoriasecret, kreyatè kontni ki soti nan Taiwan, te eseye fè legim nan style ayisyen an. Li te montre konpetans gastronomik li nan yon videyo ki gen tit "Legim ayisyen". Apwòch lejè li nan melanje kilti, cuisine ak imè te kreyatif epi li te ofri yon tòde inik ki angaje amater manje ak moun kirye sou diferan kilti. Sepandan, kòmantè ayisyen te soti toupatou, ak kritik sou bon jan kalite a, sarcasm sou metòd la, ak iwoni sou kouraj kreyatè a nan chwazi kwit manje sa a. Li pa t sispann!
Haïti Wonderland, lwen soti nan mete tèt li kòm yon chef ak zetwal Michelin, pote ou resèt la pou legim ayisyen, "legim" oswa menm "toufe".
Li atik la an :
Engredyan

• 2 liv vyann bèf expérimentés ayisyen • 2 gwo kiyè lwil oliv oswa legim
• 3 gwo kiyè keratin tomat (si ou vle)
• 2 tas dlo
• 1 kib bouyon poul (maggi oswa lòt)

• 1 tas dlo
• 2 berejenn, kale epi koupe an moso
• 0.75 chou koupe an moso
• 1 pake kreson
• 2 kawòt
• 1 zonyon gwosè mwayen
• 1 mirliton
• 1 scotch bonnet piman cho (fè atansyon pou pa pete pwav sa a)
• ½ lacho (ji sèlman)
• ½ ti kiyè sèl
• 4 dan
• 2 dan lay
• 2 kib bouyon poul (maggi oswa lòt)
• ¼ ti kiyè poud lay
• 4 gwo kiyè lwil oliv

Koupe tout legim ou an moso. Nan yon marmite, mawon lay la ak zonyon nan yon ti lwil oliv cho. Lè lay la vin translusid, ajoute berejenn, mirliton, chou, kawòt, pwaro ak yon ti dlo. Kouvri chodyè a epi kite legim yo mitone, Lè sa a, pure yo lè l sèvi avèk yon pilon. Retounen pure a nan chalè a, ajoute sèl ak pwav. Ajoute yon ti vinèg, bouquet garni a ak tout pwav kabrit la.
Pandan semèn nan, jwi "Toufe" ak diri blan oswa diri ak pwa ou chwazi, epi tounen vin pataje nouvèl nan kòmantè yo.
Facebook : https://www.facebook.com/haitiwonderland
Youtube : https://www.youtube.com/@haitiwonderland
Instagram : https://www.instagram.com/haitiwonderland/
Twitter : https://twitter.com/haitiwonderland
Linkedin : https://www.linkedin.com/in/haitiwonderland/
Ayiti, ak istwa inik li ak kilti vibran li, se yon peyi kote lang jwe yon wòl santral nan idantite nasyonal la. Lang prensipal Ayiti se kreyòl ayisyen, yon lang rich ak ekspresyon ki reflete melanj kiltirèl peyi a. Malgre ke franse se yon lang ofisyèl tou, kreyòl se prèske tout popilasyon an pale epi li se yon pati fondamantal nan lavi chak jou. Nan atik sa a, nou pral eksplore orijin, itilizasyon ak enpòtans kreyòl la ann Ayiti.
Ayiti, ki sitiye nan Karayib la, se konnen pou klima twopikal li yo ki diferan de sezon yo jan yo defini nan peyi tanpere. Olye ke kat sezon tradisyonèl yo (prentan, ete, otòn, sezon fredi), peyi a sitou fè eksperyans yon altènasyon ant sezon sèk la ak sezon lapli a. Sepandan, gen varyasyon klimatik ki asosye ak epòk nan ane a epi ki enfliyanse lavi Ayisyen. Atik sa a eksplike kijan sezon sa yo manifeste yo ann Ayiti.
Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.
Viv nan pwoz ak pwezi se yon evènman atistik ak kiltirèl òganizasyon kiltirèl Salon de Livre de Port-au-Prince (OCSLPAP) ki te òganize nan objektif pou rasanble jèn atis ki soti nan kapital ayisyen an pou montre yo bay yon gwo odyans. Edisyon sa a pral dewoule samdi 27 jiyè 2024 nan sant kiltirèl pyépoudré, ki chita nan nimewo 332 sou Route de Bourne. Ane sa a òganizatè yo anonse misyon yo se rasanble talan ki soti nan divès kategori atistik, toujou nan objektif pou ede yo vin abitye youn ak lòt, epi ede kreye yon lyen solid ant yo ak piblik ayisyen an. Kategori òganizatè yo vize pou dezyèm edisyon sa a se jèn powèt, slammers, komedyen, rapè, dansè, chantè, pent, ak ekriven ki deja pibliye omwen yon travay. Viv nan pwoz ak pwezi pral yon opòtinite tou pou ankouraje jenès ayisyen reflechi. Premye pati nan evènman an pral konsakre nan yon diskisyon sou yon tèks ekriven ayisyen an pi popilè Louis Philippe Dalembert, ki gen tit The Other Face of the Sea po imigran an. Se yon liv ki pale aklè ak reyalite pèp ayisyen an jodi a. Yo te deja anonse premye pati sa a ap modere pa jounalis ak kritik literè Carl Pierrecq ki travay pou ekriven ti istwa a, e Pierre Marie, yon jèn etidyan sosyoloji nan Fakilte Syans Imen (FASCH) ap bay modération. . Apre yon premye edisyon ki gen anpil siksè ki te dewoule nan mwa me 2023 nan lokal bibliyotèk minisipal Delmas, òganizatè k ap viv nan pwoz ak pwezi yo di yo detèmine e yo te fè pwomès pou ane sa a pou yo delivre bay piblik la pòto. -princien, yon evènman kiltirèl nan echèl eksepsyonèl pou dezyèm pwomnad la. Yon lòt fwa ankò, sa a pral opòtinite pafè pou selebre gwo richès kilti ayisyen an atravè ògàn jèn talan nou yo. Etandone kontèks difisil, ki manifeste nan sitiyasyon ensekirite prèske chak jou ki domine depi kèk tan, nan yon bon pati nan Pòtoprens, anons evènman sa a vini kòm yon nouvo souf oksijèn, gaye nan tout poumon yo. nan vil la. Se yon lòt opòtinite ankò pou nou raple atravè fèt atistik sa a menm nan moman gwo twoub, atizay ap rete yon limyè endispansab, paske menm nan moman kriz, lèt la ak atis la (chanèl difizyon li) ap tounen refij, sous nan. rekonfò ak apeze pou tout nanm moun.
Depi lendepandans li an 1804, Ayiti fè eksperyans yon seri prezidan ki chak make istwa peyi a nan diferan fason. Atik sa a prezante yon lis prezidan Ayiti yo, mete aksan sou background yo ak enpak yo sou nasyon an. Retwospektiv sa a ofri yon apèsi sou defi politik, ekonomik ak sosyal ke Ayiti te fè fas pandan plizyè deseni yo.
Nan Cap-Haïtien, yon pèl Karayib kote istwa rankontre bote natirèl, otèl Satama kanpe majestueux, bay yon eksperyans sejou inoubliyab pou vwayajè ki gen konesans. Ak kote ideyal li a mwens pase 5 kilomèt de Labadie, bijou kat-zetwal Ospitalite sa a se yon refij lapè ak konfò pou vizitè ki vle dekouvri richès kiltirèl ak natirèl nan rejyon an. Nich tou pre bèl katedral Notre-Dame-de-l’Assomption nan Cap-Haïtien, otèl Satama ofri envite li yo 54 chanm ki byen aranje, ki ofri yon bèl opinyon sou Lanmè Karayib la. Kit pou yon sejou biznis oswa lwazi, chak chanm se yon anklav nan konfò ak bagay konplike, ekipe ak yon televizyon ekran plat ak chanèl satelit, yon sekirite prive ak detektè lafimen pou yon lapè konplè.
Il y a plusieurs raisons pour lesquelles un ressortissant étranger pourrait être intéressé à visiter Haïti : Culture riche et diversifiée : Haïti possède une culture unique résultant d’un mélange d’influences africaines, européennes (notamment françaises) et caribéennes. Cela se reflète dans sa musique, sa cuisine, son art et ses traditions. Histoire fascinante : Haïti est le premier pays d’Amérique latine et des Caraïbes à avoir obtenu son indépendance en 1804 après une révolte d’esclaves réussie. Son histoire est riche en événements marquants et en figures historiques importantes. Paysages naturels magnifiques : L’île d’Haïti offre une variété de paysages à couper le souffle, allant de plages de sable blanc aux montagnes verdoyantes, en passant par des cascades pittoresques et des îles isolées. Hospitalité des habitants : Les Haïtiens sont connus pour leur chaleur et leur hospitalité envers les visiteurs étrangers, ce qui rend l’expérience de voyage très agréable et enrichissante sur le plan humain. Opportunités pour le tourisme durable : Haïti offre des opportunités pour le tourisme durable, notamment en encourageant les visites qui bénéficient directement aux communautés locales et à la préservation de l’environnement. Exploration de sites historiques : Des sites historiques tels que la Citadelle Laferrière, classée au patrimoine mondial de l’UNESCO, offrent aux visiteurs une chance de découvrir l’architecture coloniale et les vestiges de l’époque précolombienne. Célébrations culturelles vibrantes : Haïti est célèbre pour ses festivals et ses célébrations culturelles colorées tout au long de l’année, comme le Carnaval, où la musique, la danse et les costumes traditionnels sont à l’honneur. En résumé, visiter Haïti peut offrir une expérience culturelle profonde et authentique, ainsi qu’une exploration des beautés naturelles et historiques uniques de cette nation caribéenne.

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.