contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Mache Nwèl Kap-Ayisyen 2025: evènman majik pou ou pa rate 23 ak 24 desanm
Mache Nwèl Kap-Ayisyen 2025: evènman majik pou ou pa rate 23 ak 24 desanm
Mache Nwèl Kap-Ayisyen 2025: evènman majik pou ou pa rate 23 ak 24 desanm

Mache Nwèl Kap-Ayisyen 2025: evènman majik pou ou pa rate 23 ak 24 desanm

Dekouvri Mache Nwèl Kap-Ayisyen 2025 la, yon evènman majik pou ou pa rate 23 ak 24 desanm. Ambians fèt garanti! #Nwèl

Nan dat 23 ak 24 desanm 2025, vil Kap-Ayisyen pral limen jan li pa t janm fè anvan pou yon evènman eksepsyonèl: Mache Nwèl Moël la, òganize pa Sakapfet OKAP.

Yon evènman majik ki pwomèt yon ambians fèt, dekouvèt lokal, kado inik, ak moman inoubliyab ak fanmi.

Si w ap chèche bagay pou w fè nan Kap-Ayisyen nan Nwèl, evènman sa a se yon bagay OU OBLIJE WÈ.

Kisa ou ka achte nan Mache Nwèl Kap-Ayisyen an?/1

10 Aktivite pou Pa Rate nan Mache Nwèl Kap-Ayisyen an

Mache Nwèl la pa sèlman pou fè makèt, se yon eksperyans konplè:

- Degustasyon espesyalite lokal yo ak ti goute Nwèl

- Acha kado ak pwodui atizanal

- Atelye kreyatif: dekorasyon, atizana, penti

- Animasyon mizikal ak espektak deyò

- Fotokabin ak dekorasyon fèt pou tout fanmi an

- Istwa Nwèl pou jèn kou granmoun

- Dekouvri kreyatè ak talan lokal yo

- Zòn jwèt dedye pou timoun yo

- Limyè majik limyè Nwèl yo

- Moman cho pou pataje ak fanmi oswa zanmi Zanmi

Yon atmosfè amikal, fèstivite, e byen Kap-Ayisyen.

Gade tou

10 bon rezon pou ekspoze nan Mache Nwèl Kap-Ayisyen an

Èske w se yon atizan, kreyatè, antreprenè, oswa lidè pwojè?

Men poukisa ekspoze nan Mache Nwèl Moël la se yon opòtinite an lò:

- Montre kreyasyon ou yo bay yon gwo odyans

- Mete aksan sou ekspètiz lokal ou a

- Dekouvri yon mache nouvo ak dinamik

- Ogmante lavant ou pandan sezon fèt la

- Kreye koneksyon ak lòt atizan

- Pwofite yon atmosfè fèstivite ak akeyan

- Teste nouvo pwodwi yo an dirèk

- Genyen vizibilite nan mache lokal la

- Patisipe nan yon inisyativ kiltirèl pozitif

- Kontribye nan ekonomi kreyatif Kap-Ayisyen an

- Yon ekselan levye pou devlope mak ou lokalman.

Kijan pou patisipe nan Mache Nwèl Moël la?

Pou ekspoze, patisipe, oswa jwenn plis enfòmasyon:

Kontakte òganizatè yo: +509 3283 8383

Kap-Ayisyen, Nwèl 2025 la pral majik/1

Repiblik Apatrid yo?
Repiblik Apatrid yo?

Repiblik Apatrid yo?

Ayiti ap fè tit nan lemonn. E sa pa bon nouvèl. Eksplwatasyon ayisyen yo raman reveye anpil enterè, men toujou gen yon tandans pou lonje dwèt sou abi yo, koule lank pou brase pikan nan bò, emèt an bouk pou retransmèt dezòd k ap rache. Pa gen okenn medya pou fè amand pou rezistans pèp sa a fè tèt di. Pa gen moun ki souliye rezistans feròs ki sèvi kòm gaz pou pèp sa a sispann nan ravin lanmò yo. E si sa a se te nan yon sèten mezi sèl fason pou pale sou peyi sa a finalman atire atansyon? Se 26 jiyè 2024. Je olenpik yo fèk kòmanse an Frans. 33yèm Olympiad modèn nan. Dekontrakte, dapre Forbes Magazine, Ayiti klase pami dis nasyon ki gen pi bon kostim, ak fyète nan twazyèm plas. Anmenmtan, a kilomèt de Lafrans, sou “Zile dezòd malen orchestrated”, Ayisyen pa menm reyalize nan ki pwen rekonesans sa a fwontyè ak iwoni. Yon paradoks ki gen evokasyon, enpopilè, gen anpil chans pou fè dezagreyab. Yon imaj ayeryen montre vil Pari nan tout bèl li, eklere tankou pòtay paradi a, ki reflete tout grandè Lafrans, tout mayifisans li te akeri pandan syèk yo, san omisyon kontribisyon nan san koule pa ’machin nan terib. nan kolonizasyon. Mwen fèmen zye mwen, mwen tounen nan tan, mwen wè ankò ti gason sa kite poukont li, pèdi san yo pa menm konnen li, kondane nan echèk san yo pa menm konprann li. Apre sa, gen lòt yo. Ti gason nan menm sitiyasyon an, oswa pi mal. Entèdi nan sosyete a, yo pa konnen ki sa lavi a sere pou yo. Yo fòme klas elegant moun majinalize yo, nan kapasite yo kòm kannay, bon pou anyen, ak kannay ki detounen nan bèl nan sosyete a. Kontras sa a atire mwen, e mwen mande pou yon ti moman si moun ki fè eksperyans dezòd la soti deyò yo konprann enjeux yo ak reyalite a nan sitiyasyon an. Anplis de sa, mwen sanble ke menm majorite ayisyen k ap viv sou teritwa a pa gen okenn lide sou aspè fondamantal ak esansyèl nan sitiyasyon an.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti / Fort Saint-Joseph: Vès Istorik Rezistans

Sitiye nan Okap, Fort Saint-Joseph kanpe tankou yon gadyen an silans nan istwa Ayiti. Konstwi an de etap, an 1748 ak 1774, travay defansiv sa a te yon fwa yon eleman enpòtan nan sistèm pwoteksyon vil la kont atak kolonyal franse yo. Ansanm ak lòt fò tankou Picolet ak Magny, misyon li se te kontwole pasaj maritim yo ak defann souverènte ayisyen an. Sepandan, istwa li pa limite a fonksyon defansiv li. An 1802, Lè sa a, anba kontwòl jeneral Henry Christophe, fò a te vin sèn nan yon zak ewoyik nan rezistans. Te fè fas ak lame ekspedisyonè franse a, Christophe te bay lòd pou detwi magazin an poud ak pòtay antre nan fò a, konsa rann li tanporèman inutilisables. Jès vanyan sa a, byenke taktik, te kite sikatris ki pa efase sou estrikti fò a, ki temwaye eklatman feròs ant fòs kolonyal franse yo ak konbatan rezistans ayisyen yo. Mak istorik sa yo, ki toujou vizib jodi a, ofri yon fenèt sou tan pase peyi a. Yo pèmèt vizitè yo ak istoryen yo entèprete gwo batay ki te fòje idantite ayisyen an. Fort Saint-Joseph, kòm temwen rezistans ak lit pou libète a, enkòpore lespri endoptab pèp ayisyen an. Lè Gouvènman ayisyen an te rekonèt enpòtans istorik li a, li te klase ofisyèlman Fò Saint-Joseph kòm eritaj nasyonal an 1995. Rekonesans sa a te prepare wout pou efò restorasyon ki te vize pou prezève rès presye eritaj militè ayisyen an. Gras a kolaborasyon ant sektè piblik la ak finansman prive lokal yo, fò a dènyèman te retabli ak amelyore. Kidonk, Fort Saint-Joseph rete pi plis pase yon senp estrikti wòch. Se yon senbòl vivan nan rezistans ak detèminasyon pèp ayisyen an, ki raple tout vizitè yo ke istwa Ayiti anrasinen byen fon nan lit pou libète ak diyite imen. Pou dekouvri bijou listwa ayisyen an gras ak reyalite vityèl, ou ka vizite lyen sa a: https://haitiwonderland.com/haiti-virtual-reality-ht/monuments-histoire/haiti--fort-saint-joseph--visite- virtual/ 11

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon