ENGREDYAN:
- 1 fwi pen mi, vèt, san kale epi san grenn
- Sèl selon gou
- Yon bòl dlo bouyi

Premye me a se yon jou dedye a selebrasyon travay ak agrikilti. Se yon okazyon pou mete an valè pwodui lokal yo epi savoure gou otantik rejyon nou an. Haïti Wonderland ap ofri w yon resèt tradisyonèl ki mete aksan sou yon fwi anblèmatik nan cuisine ayisyèn nan: fwi apen an. Aprann kijan pou prepare bon gou "Tonm-Tonm" nan, yon akonpayman pafè pou selebre Kouzen Zaka.
Li atik la an :
Koupe chak ka fwi pen an sou longè.
Mete yon gwo chodyè sou dife a epi ajoute fwi pen an. Ajoute sèl epi kwit jiskaske li vin mou.
Sèvi ak yon mòtye ak yon pilon, kraze fwi pen sa yo ki byen kwit pandan yo toujou cho jiskaske yo lis. Pandan se tan, tranpe pilon an nan dlo cho detanzantan.
Yon fwa byen kraze epi melanje, woule l tankou yon boul oswa yon gato epi sèvi l ak soup ou vle a.
Ou ka sèvi tonm-tonm ak yon bouyon oswa yon sòs bon gou, tankou yon legim, bouyon, oswa yon plat vyann oswa fwidmè.
Facebook : https://www.facebook.com/haitiwonderland
Youtube : https://www.youtube.com/@haitiwonderland
Instagram : https://www.instagram.com/haitiwonderland/
Twitter : https://twitter.com/haitiwonderland
Linkedin : https://www.linkedin.com/in/haitiwonderland/
VIH/SIDA rete yon gwo menas pou sante piblik, sitou pami jèn yo ann Ayiti. Fè fas ak reyalite sa a, LEAD-ACADEMY, yon òganizasyon ki te fonde an Desanm 2020 pa Dwinny Belval, angaje nan pwojè “KANPAY SANSIBILIZASYON POU GOUMEN KONT HIV/AIDS” (“Kanpay Sensibilizasyon Konbat VIH/SIDA”). Inisyativ sa a, ki te lanse nan kad Jounen Mondyal VIH/SIDA, vize mobilize timoun lekòl Kafou yo epi ankouraje konpòtman responsab devan epidemi sa a.
Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.
Ayiti chaje ak trezò natirèl ak kiltirèl, e de vil ki parèt kòm prensipal kapital touris peyi a: Okap, nan nò, ak Jakmèl, nan sidès. Chak vil sa yo ofri eksperyans inik, ki reflete richès istorik, kiltirèl ak natirèl Ayiti. Ann eksplore poukisa de destinasyon sa yo dwe wè pou nenpòt vwayajè.
Kuizin ayisyen an, rich ak bon gou, se yon refleksyon vre kilti, istwa ak tradisyon peyi a. Li konbine enfliyans Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn yo ofri divès ak bon gou asyèt. Soti nan repa chak jou rive nan fèt tradisyonèl yo, manje ann Ayiti se plis pase jis yon mwayen pou nouriti, se yon eksperyans kiltirèl. Dekouvri avèk nou sa nou manje ann Ayiti, epi kite tèt ou sedui pa gou inik peyi Karayib sa a.
Ayiti, pèl nan Karayib la, pa janm sispann etone ak richès kiltirèl li yo, peyizaj kaptivan li yo ak, sitou, cuisine natif natal li yo. Chak plat rakonte yon istwa, yon eritaj ki pase de jenerasyon an jenerasyon, kote gou ekzotik ak tradisyon gastronomik melanje pou kreye yon eksperyans inoubliyab. Men yon seleksyon 25 pi bon plat ayisyen an 2025, pou w goute absoliman pandan pwochen vizit ou an Ayiti!
Ann Ayiti, kote difikilte ekonomik ak sosyal konn anpeche aksè a edikasyon ak kilti, gen yon pwojè inovatè ki pote yon sous espwa. PAQÉMO, ki vle di "Pwojè Atistik Katye ak Edikatif Mizikal an Òkès", se yon inisyativ ki te lanse an 2022 pa Asosyasyon Mizikal ak Edikatif ak Vokasyon Sosyal (AMEVS), ki te fonde pa Jéricho Pierre-Noël ak Cecilia Madolena Clénard, de etidyan ayisyen nan Inivèsite Sorbonne. Jodi a, pwojè a genyen lòt non ladan li tankou Sargine Any Melissa Bernard, Mohamed Etamine, Ege Tarik Eken, Youssef Naccache, ak Sohann List Massaregli, tout etidyan nan Sorbonne, ki angaje yo pou reyalizasyon pwojè sa a ki vize mete mizik akademik kòm zouti devlopman entegre pou jèn ayisyen.

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.