contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

18 novanm ann Ayiti: Komemorasyon batay Vertières
18 novanm ann Ayiti: Komemorasyon batay Vertières
18 novanm ann Ayiti: Komemorasyon batay Vertières
  • Istwa
  • 17 Jen 2024
  •     2

18 novanm ann Ayiti: Komemorasyon batay Vertières

Chak ane, 18 novanm, Ayiti selebre youn nan evènman ki pi enpòtan nan listwa li: batay Vertières la. Dat sa a, ki se yon senbòl kouraj ak detèminasyon, raple viktwa desizif twoup ayisyen yo sou fòs kolonyal franse yo an 1803, konsa pave wout pou endepandans Ayiti, te pwoklame premye janvye 1804.

Haïti
Haïti
Haïti

Kontèks istorik

Batay Vertières te fè pati Revolisyon ayisyen an, yon revòlt ki te dire plizyè ane ki te dirije pa esklav Afriken yo ak desandan yo kont opresyon kolonyal franse. Apre abolisyon esklavaj la an 1793 pa komisyonè Repiblik Fransè yo, konfli ant diferan gwoup pouvwa yo te kontinye, sitou ak retablisman esklavaj pa Napoleon Bonaparte an 1802.

Dirije pa Jean-Jacques Dessalines, fòs ayisyen yo te goumen avèk kouraj kont twoup franse yo, ki te dirije pa jeneral Rochambeau, pandan batay Vertières la. Nan dat 18 novanm 1803, ayisyen yo te enflije yon defèt desizif sou fransè yo, ki make fen epòk kolonyal la ak kòmansman premye repiblik nwa lib nan mond lan.

Haïti
Haïti
Haïti

Enpòtans batay Vertières

Viktwa nan Vertières se plis pase yon batay genyen; li reprezante fen opresyon kolonyal ak emansipasyon yon pèp. Li se senbòl batay pou libète ak egalite, valè fondamantal ki te enspire lòt mouvman endepandans atravè mond lan.

Pou Ayiti, Vertières se yon moman fyète nasyonal ak komemorasyon kouraj zansèt yo ki te sakrifye lavi yo pou libète. Batay sa a non sèlman te chanje desten nasyon ayisyen an, men tou li te gen yon gwo enpak sou istwa lemonn nan demontre ke esklav yo te kapab libere tèt yo epi dirije pwòp peyi yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Selebrasyon ak komemorasyon

18 Novanm, komemorasyon batay Vertières la make pa plizyè aktivite atravè peyi a. Seremoni ofisyèl, parad militè, diskou patriyotik ak evènman kiltirèl yo òganize pou onore ewo revolisyon ayisyen an. Lekòl, enstitisyon ak fanmi yo patisipe aktivman nan selebrasyon sa yo, raple enpòtans jou sa a nan listwa nasyonal la.

Vil Cap-Haitien ak Vertières, kote batay la te fèt, te vin sant komemorasyon, ki te atire plizyè milye vizitè ak diyitè. Evènman sa yo ede ranfòse santiman inite nasyonal la epi transmèt bay jèn jenerasyon eritaj kouraj ak rezistans zansèt yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Panse kontanporen

Pandan plizyè dizèn ane yo, komemorasyon batay Vertières la te pran plizyè dimansyon, pafwa te gen refleksyon sou eta aktyèl nasyon an. Ayisyen pwofite jou sa a pou non sèlman selebre sot pase a, men tou pou reflechi sou defi aktyèl ak pwochen. Diskou politik ak analiz sosyal jounen sa a souvan adrese kesyon libète, jistis sosyal ak devlopman nasyonal, enspire pa ewoyis konbatan Vertières yo.

Batay Vertières nan dat 18 novanm 1803 rete yon poto idantite ayisyen ak yon rapèl pwisan sou potansyèl imen pou simonte advèsite. Nan komemore viktwa sa a, Ayiti onore zansèt li yo, ranfòse idantite nasyonal li epi sonje enpòtans libète ak jistis. Se yon jou refleksyon, selebrasyon ak renouvèlman devouman pou ideyal ki te gide nasyon an nan endepandans.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Depaneur Charles

I’m always surprised, but yet not at what Haitian people can accomplish. Thank you for enlighten me.

17 Novanm 2024 | 02:16:11 PM
Ashley

Usa

17 Novanm 2025 | 03:34:40 PM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Emeline Michel, nan konsè eksepsyonèl nan Miami

Pawas St Clément selebre swasanndizan sèvis bay Bondye ak kominote ayisyen an 23 novanm 2024 nan 2975 N. Andrews Ave., Wilton Manors, FL. Nan okazyon selebrasyon sa a, Emeline Michel pral nan yon konsè eksepsyonèl pou make evènman kiltirèl sa a. Nan meni pwogram sa a, komite a planifye pou òganize seyans evanjelizasyon, fòmasyon kontinye, nan domèn etik, moralite ak espirityalite. Evènman sa a pral mete aksan sou lafwa, rezon ak kilti tou pou rebati nan inite wayòm Bondye a isit sou tè a kote "Charite ini nou ak Bondye". Nan objektif pou elve kilti nan paroksism li, Achevèk Miami an pral gen plezi pou l rejwenn nou pou yon gwo selebrasyon ekaristik samdi 23 novanm 2024, apati 10 a.m. Ansanm, yo pral make dat mitik sa a grave nan memwa fidèl ak zanmi li yo. Aswè a pral òganize pa icon nan mizik ayisyen an, Emeline Michel, prezantasyon sot pase a nan peyizaj kiltirèl ayisyen an: "Nou akeyi chantè a pi popilè Emeline Michel. Li pral fè nou onè nan reviv moman pwisan ak inoubliyab. Ayiti Ak vwa melodiye, trè kaptivan ak chante powetik li yo, tout bèl souvni yo pral la tankou plaj nou yo, briz lejè maten nou yo ak vòl zwazo. kaprisyeuz" te ekri nòt la pou laprès. Diva 58-zan la kontinye etabli tèt li kòm youn nan vwa sengilye, kontajye mizik ayisyen an. Pandan ke li rete nan style li, li te kapab kreye linivè mizik li pandan karyè li ki te pèmèt li yo dwe onore nan endistri a pa fanatik sa yo. Emeline Michel ak tèks sensè li yo ak stil inik li te rive jwenn yon gwo odyans san renonse otantisite li. Avèk chante li yo ak vwa melodiye li, li te balanse plizyè jenerasyon. Pandan tout karyè mizik li, li gen yon repètwa anrichisman, anviwon trèz albòm nan kredi li, nou ka site kèk : Douvanjou ka leve (1987) ; Flanm(1989);Pa gen manti nan sa(1990); wonm ak flanm dife (1993); Tout tan mwen (1991); Emeline Michel, the very best (1994), Ban m pase (1996); Coedes ak nanm (2001); Rasin Kreyòl(2004); Rèn nan kè (2007); Quintessence ak anfen Gratitid (2015). Li gen tou anpil kolaborasyon ak lòt atis. Chanjman and Jan mwen (2020, and 2021) Emeline Michel, 40 ane eksperyans sou sèn, li pote tout Ayiti nan vwa li, nanm li ak kò li. Pandan ane florissante li yo nan siksè, li te kite mak li sou plizyè kontinan kote li te deja pèfòme (Antilles, Amerik, Ewòp, Azi). Sa te pèmèt li dekouvri plizyè kote, tankou: Carnegie Hall, nan Nasyonzini; Teatro Manzoni nan Milan; Sant Kravis nan Florid; Festival Entènasyonal Jazz (Ayiti). Apre sa, Ontario Luminato Festival la; Jazz Entènasyonal Monreyal; New Orleans Jazz Fest la; dis jou yo sou zile a. Prèt St Kléman, Rev. Patrick Charles, pwofite lanse yon envitasyon cho bay kominote a pou l vin selebre gwo jou sa a ki make swasanndiyèm anivèsè li e pou l amize yon lòt fwa ankò sou kilti ayisyen an.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon