contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

18 novanm ann Ayiti: Komemorasyon batay Vertières
18 novanm ann Ayiti: Komemorasyon batay Vertières
18 novanm ann Ayiti: Komemorasyon batay Vertières
  • Istwa
  • 17 Jen 2024
  •     2

18 novanm ann Ayiti: Komemorasyon batay Vertières

Chak ane, 18 novanm, Ayiti selebre youn nan evènman ki pi enpòtan nan listwa li: batay Vertières la. Dat sa a, ki se yon senbòl kouraj ak detèminasyon, raple viktwa desizif twoup ayisyen yo sou fòs kolonyal franse yo an 1803, konsa pave wout pou endepandans Ayiti, te pwoklame premye janvye 1804.

Haïti
Haïti
Haïti

Kontèks istorik

Batay Vertières te fè pati Revolisyon ayisyen an, yon revòlt ki te dire plizyè ane ki te dirije pa esklav Afriken yo ak desandan yo kont opresyon kolonyal franse. Apre abolisyon esklavaj la an 1793 pa komisyonè Repiblik Fransè yo, konfli ant diferan gwoup pouvwa yo te kontinye, sitou ak retablisman esklavaj pa Napoleon Bonaparte an 1802.

Dirije pa Jean-Jacques Dessalines, fòs ayisyen yo te goumen avèk kouraj kont twoup franse yo, ki te dirije pa jeneral Rochambeau, pandan batay Vertières la. Nan dat 18 novanm 1803, ayisyen yo te enflije yon defèt desizif sou fransè yo, ki make fen epòk kolonyal la ak kòmansman premye repiblik nwa lib nan mond lan.

Haïti
Haïti
Haïti

Enpòtans batay Vertières

Viktwa nan Vertières se plis pase yon batay genyen; li reprezante fen opresyon kolonyal ak emansipasyon yon pèp. Li se senbòl batay pou libète ak egalite, valè fondamantal ki te enspire lòt mouvman endepandans atravè mond lan.

Pou Ayiti, Vertières se yon moman fyète nasyonal ak komemorasyon kouraj zansèt yo ki te sakrifye lavi yo pou libète. Batay sa a non sèlman te chanje desten nasyon ayisyen an, men tou li te gen yon gwo enpak sou istwa lemonn nan demontre ke esklav yo te kapab libere tèt yo epi dirije pwòp peyi yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Selebrasyon ak komemorasyon

18 Novanm, komemorasyon batay Vertières la make pa plizyè aktivite atravè peyi a. Seremoni ofisyèl, parad militè, diskou patriyotik ak evènman kiltirèl yo òganize pou onore ewo revolisyon ayisyen an. Lekòl, enstitisyon ak fanmi yo patisipe aktivman nan selebrasyon sa yo, raple enpòtans jou sa a nan listwa nasyonal la.

Vil Cap-Haitien ak Vertières, kote batay la te fèt, te vin sant komemorasyon, ki te atire plizyè milye vizitè ak diyitè. Evènman sa yo ede ranfòse santiman inite nasyonal la epi transmèt bay jèn jenerasyon eritaj kouraj ak rezistans zansèt yo.

Ayiti: Yon Poto mitan nan endepandans nan mond lan ke yo manke konnen
Ayiti: Yon Poto mitan nan endepandans nan mond lan ke yo manke konnen

Ayiti: Yon Poto mitan nan endepandans nan mond lan ke yo manke konnen

Ayiti, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan, te jwe yon wòl eksepsyonèl nan demand endepandans lòt nasyon yo. Byenke lòt evènman istorik te pase souvan, kontribisyon Ayiti te bay nan liberasyon lòt peyi yo te enpòtan e li merite pou yo mete aksan sou. b~Revolisyon ayisyen an~b Nan fen 19yèm syèk la, Ayiti te jete chenn esklavaj yo e li te reyalize sa ki enposib lè li te libere tèt li anba dominasyon kolonyal franse a. Nan 1804, peyi a te pwoklame endepandans li, ki te inogirasyon nan yon nouvo epòk pou pèp oprime atravè mond lan. b~Enspirasyon pou Amerik Latin nan~b Revolisyon ayisyen an te yon gwo sous enspirasyon pou mouvman endepandans yo nan Amerik Latin nan. Figi ikonik tankou Simón Bolívar ak Francisco de Miranda te rekonèt kouraj ak detèminasyon ayisyen yo kòm yon fòs pou pwòp lit yo. Nan sipò materyèl ak ideyolojik mouvman sa yo, Ayiti kontribye nan aparisyon plizyè nasyon endepandan nan Amerik di Sid. b~Enfliyans an Afrik~b Pi lwen pase Amerik yo, Ayiti te jwe yon wòl enpòtan tou nan demand endepandans Lafrik. Lidè Afriken yo te kite yon eritaj ki te enspire tout jenerasyon konbatan pou libète sou kontinan Afriken an. Lide ke moun oprime yo te kapab leve kont opresè yo te jwenn yon eko pwisan nan lit yo pou endepandans ann Afrik. b~Sipò pou Mouvman Liberasyon~b Pandan tout listwa li, Ayiti te bay yon gwo sipò pou mouvman liberasyon atravè lemond. Keseswa atravè deplwaman twoup yo, resous finansye oswa diplomasi aktif, peyi a demontre solidarite li ak moun k ap goumen pou otonomi yo. Kontribisyon Ayiti te souvan diskrè men enpòtan anpil. Ayiti, kòm pyonye endepandans ak libète, kite yon enpak dirab sou sèn mondyal la. Eritaj li a rezone atravè kontinan, raple mond lan ke demand la pou libète se inivèsèl. Lè nou rekonèt ak selebre wòl Ayiti nan endepandans lòt nasyon yo, nou non sèlman onore istwa li, men nou pran angajman tou pou ankouraje yon avni kote tout moun gen opòtinite pou fòme desten yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Panse kontanporen

Pandan plizyè dizèn ane yo, komemorasyon batay Vertières la te pran plizyè dimansyon, pafwa te gen refleksyon sou eta aktyèl nasyon an. Ayisyen pwofite jou sa a pou non sèlman selebre sot pase a, men tou pou reflechi sou defi aktyèl ak pwochen. Diskou politik ak analiz sosyal jounen sa a souvan adrese kesyon libète, jistis sosyal ak devlopman nasyonal, enspire pa ewoyis konbatan Vertières yo.

Batay Vertières nan dat 18 novanm 1803 rete yon poto idantite ayisyen ak yon rapèl pwisan sou potansyèl imen pou simonte advèsite. Nan komemore viktwa sa a, Ayiti onore zansèt li yo, ranfòse idantite nasyonal li epi sonje enpòtans libète ak jistis. Se yon jou refleksyon, selebrasyon ak renouvèlman devouman pou ideyal ki te gide nasyon an nan endepandans.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Depaneur Charles

I’m always surprised, but yet not at what Haitian people can accomplish. Thank you for enlighten me.

17 Novanm 2024 | 02:16:11 PM
Ashley

Usa

17 Novanm 2025 | 03:34:40 PM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon