contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Sandra Dessalines, kreye pou temwaye libète li
Sandra Dessalines, kreye pou temwaye libète li
Sandra Dessalines, kreye pou temwaye libète li

Sandra Dessalines, kreye pou temwaye libète li

Sandra Dessalines se yon pent, eskilpè ak atis plastik ayisyèn ki aprann pou kont li. Li fèt nan Pòtoprens, men li grandi nan komin Kafou. Jodi a, li se yon anbasadè ki bay kilti ayisyen yon nouvo lavi atravè atizay li toupatou nan mond lan, espesyalman an Frans kote li ap viv depi plis pase yon deseni.

Yon chemen onorab

Sandra Dessalines te fè etid kòm yon enjenyè agronòm nan Inivèsite Quisqueya nan Pòtoprens, epi li kontinye etid li nan INSA nan Toulouse, Lafrans. Antre ofisyèl li nan mond lan atizay sòti apre tranbleman de tè devastatè ki frape peyi li Ayiti 12 janvye 2010. Evènman sa a pouse li vin atis, sa ki mennen li jwenn nivo li ye jodi a.

Nan tèm rekonesans, Sandra Dessalines pa bezwen fè plis renome, stil orijinal li, ki enspire pa peyi natal li Ayiti, ap vin pi popilè devan òganizatè gwo evènman atizay nan Pari. Nan mwa oktòb 2024, li menm te resevwa pri piblik nan Lmh Concept Evènman Atizay ak Design pou 10 ane egzistans yo nan Pari. Pri sa a montre orijinalite travay li ak kapasite li pou touche kè moun atravè kreyasyon li.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon pasyone

Sandra Dessalines se yon rakontè vizyèl, li eksprime tèt li atravè travay li pou kaptire esans idantite li ak rasin ayisyen li. "Atravè penti ak enstalasyon mwen, mwen vize kaptire esans idantite mwen, rasin ayisyen mwen, ak istwa ki fòme pèp mwen." Apwoch atistik sa a se yon refleksyon pwofon sou memwa, istwa, ak emosyon, yon fason pou Sandra egziste nan yon mond kote vwa fanm yo, espesyalman vwa fanm nwa, souvan nan marg. Atravè travay atistik li, Sandra montre ke Ayiti toujou gen anpil pou etone ak enspire rès mond lan ak richès kiltirèl li.

Gade tou

Haïti
Haïti
Haïti

Yon prezans konstan

Depi lè li te timoun, atizay te vin yon refij pou Sandra, yon mwayen pou li eksprime emosyon li san baryè. Chemen atistik li mennen li natirèlman nan eskilpti, yon langaj inivèsèl. "Eskilpti te vin tounen yon langaj inivèsèl pou mwen, yon mwayen pou eksprime emosyon mwen, lit mwen ak espwa mwen san baryè." Eskilpti vin tounen yon aksyon rezistans, yon temwayaj ak yon selebrasyon de eritaj ayisyen li, yon fason pou rann omaj a istwa li epi reklame libète li. Sepandan, chemen an pa t toujou fasil pou yon fanm nwa ayisyèn nan yon domèn ki domine pa gason. Sandra fè fas ak obstak chak jou, sitou gade oksidantal ki souvan redwi atizay fanm nwa yo a yon "estetik ekzotik". "Se pou yon fanm nwa nan mond lan atizay, sa vle di ou toujou bezwen pwouve lejitimite ou." Kòm yon ayisyèn, li konbat tou kont marginalizasyon kilti li, ki souvan wè nan prizm nan stereotip rediktif. Defi sa yo se sèlman ranfòse detèminasyon li pou kontinye travay atistik li ak fòs ak konviksyon.

Haïti
Haïti
Haïti

Sous enspirasyon

Pami enspirasyon li, Sandra site figi tankou eskilpè franse Rémy Trottereau, ki rezistans li ak angajman pèsonèl li te fè yon enpresyon espesyal sou li. "Mwen pran enspirasyon nan plizyè figi, espesyalman eskilpè franse Rémy Trottereau pou rezistans li ak angajman pèsonèl li nan atizay li." Li pale tou de enèji krude Marc Petit ak travay san tan Ousmane Saw, ki te konnen tradwi nanm mond nwa a. Enfliyans sa yo alimante travay li epi pèmèt li bay vwa pou konviksyon pwofon li.

Haïti
Haïti
Haïti

Zouti kreyasyon

Materyèl li itilize nan kreyasyon li yo tou reflete idantite kiltirèl li. Sandra travay prensipalman ak penti lwil, men li pa pè pou eksperimante ak materyèl melanje, entegre twal, papye ak eleman òganik. "Mwen renmen tou eksperimante ak materyèl melanje, pafwa entegre twal, papye ak eleman òganik ki raple richès kilti ayisyen." Chèche materyèl sa a reflete yon dezi pou rasin atizay li nan reyalite pèp li ak ankre travay li nan fondasyon kilti li.

Haïti
Haïti
Haïti

Idantite ak istwa Ayiti nan kè atizay li

Travay atis la eksplore tèm pwisan ki gen rapò ak istwa Ayiti, idantite nwa ak kondisyon fanm yo. Sandra tou abòde sijè tankou ekzil, rezistans ak espirityalite vodou, ki se yon pati entegral nan kilti ayisyen. "Travay mwen eksplore tèm ki gen rapò ak istwa Ayiti, idantite nwa, memwa kolektif ak kondisyon fanm yo." Chak eskilpti vin tounen yon fragman istwa, yon envitasyon pou reflechi sou pase nou pandan n ap imajine yon avni ki pi jis. Kòm yon desandan dirèk Jean-Jacques Dessalines (pè papa nasyon ayisyèn), istwa peyi li okipe yon plas santral nan pwosesis kreyatif li. Legay revolisyon ayisyèn lan, pote pa zansèt li, se yon sous fòs ak responsablite atistik pou li. "Se yon gwo onè pou mwen, kòm desandan Dessalines, pote nan mwen eritaj yon revolisyonè ki te chanje kou istwa." Sandra santi li gen devwa kenbe istwa sa a vivan atravè atizay li epi raple mond lan de diyite ak fòs pèp ayisyen an.

Haïti
Haïti
Haïti

Sitiyasyon aktyèl Ayiti ak yon mesaj espwa

Sitiyasyon aktyèl Ayiti se pou Sandra yon sous doulè, men tou yon sous espwa. Malgre kriz pwofon peyi a ap pase, li wè yon jèn angaje ki refize soumèt. "Ayiti ap pase nan yon gwo kriz politik ak imanitè, men mwen wè tou yon jèn kanpe dwat, atis, entelektyèl ki refize bay vag." Atravè atizay li, Sandra temwaye rezistans sa a ak fòs sa a ki karakterize pèp ayisyen an.
Finalman, pou jèn ayisyen ki reve swiv tras li, Sandra bay yon mesaj espwa ak detèminasyon: "Mwen ta di yo pou yo pa janm kite okenn moun di atizay yo pa gen okenn valè." Li ankouraje yo kreye san pè, rakonte pwòp istwa yo, epi konprann ke atizay gen pouvwa pou chanje mantalite. Pou Sandra, libète zansèt yo te konkeri avèk fòs, kounye a se nou menm ki dwe pwoteje l atravè kreyasyon. "Zansèt nou yo te konkeri libète yo avèk fòs, kounye a se travay nou pou pwoteje l atravè kreyasyon." Nan chak moso li kreye, Sandra Dessalines reklame libète li, libète pou li se yon atis ki sèvi ak istwa li, pèp li ak konviksyon pwofon li. Pou li, eskilpti se pa sèlman yon aksyon kreyasyon, men yon temwayaj pwisan de lit ak rezistans ki klèman defini tè a Ayiti.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Haïti Wonderland: Kijan pou Reekri Narratif Ayiti sou entènèt la?

Pou twa deseni ki sot pase yo, entènèt la te transfòme fason moun ap viv, jwenn aksè nan enfòmasyon ak ankouraje kòz diy. Enstitisyon ki anbrase teknoloji sa a mennen wout la nan endistri respektif yo epi yo dire, pandan y ap peyi ki anbrase teknoloji sa a ak sajès aplike li pèmèt tèt yo pwospere ak bati ekonomi dirab. Apre plizyè deseni nan egzistans, entènèt la te pataje ak sitou de gwoup moun; moun ki sèvi ak li kòm yon zouti pou konstwi, ak moun ki sèvi ak li kòm yon zouti nan destriksyon. Moun ki wè entènèt la kòm yon pon pou fè yon enpak pozitif nan mond lan ak moun ki wè li kòm kabann lan konfòtab pou pa janm kite, pakonsekan, diferans ki genyen ant konsomatè a ak pwodiktè. Malerezman lakay nou renmen anpil, Ayiti, te nan ansyen mantalite a. Èske se yon mank de vizyon, mank de ladrès ak konpetans oswa èske se mank de moun k ap travay di? Kèlkeswa sa li ye oswa sa li te ye pandan plizyè dizèn ane, kounye a se moman pou chanje paradigm nan tout fwon ki nesesè yo epi refòme lavni an. Si dènye deseni ki sot pase yo te dirije pa laprès ki pa pwodiksyon ak negatif, kounye a se moman pou chanje paradigm nan pwodwi ak itilize san limit nan entènèt la pou vann bote, kilti a ak grandè Ayiti bay rès mond lan. . Si sot pase a te dirije ak yon verite selektif ak yon efò pou montre sa ki pi mal la ak ekstansyon kreye pi move naratif la, kounye a, ayisyen parèy mwen, kèlkeswa kote ou ye sou planèt sa a, se lè pou nou antreprann misyon sa a, pou nou pran responsablite epi rekreye naratif peyi manman nou an. Yon naratif ki baze sou verite ak transparans, yon naratif ki rakonte istwa ki moun nou ye ak sètènman ki moun nou pa ye, yon naratif pou envite mond lan eksplore ak wè pou tèt yo. Se devwa nou. Si se pa kounye a, ki lè? Si se pa ou menm ak mwen, lè sa a, kiyès? Misyon prensipal nou nan Haïti Wonderland se reekri naratif Ayiti sou entènèt la. Lè sa a, sèvi ak entènèt la pou fè Ayiti tounen sou tèt kat destinasyon touris la yon lòt fwa ankò. Se sa yo ki motive nou, oksijèn ke nou respire, yo se rezon ki fè nou leve nan maten ak goumen. Nou pa t chwazi chemen sa a paske nou konnen li pral fasil men nou chwazi li paske: 1. Se yon kòz nòb 2. Li nesesè ak 3. Li dwe fèt. Men fòk nou pran chemen sa a paske nou konnen ou menm ak chak ayisyen nan mond sa a, ki konnen laverite sou Ayiti fatige ak sa ou wè lè w tape Ayiti sou entènèt la, e an menm tan konprann ke yon bagay dwe chanje, e li dwe fèt pi vit posib. Nou konnen ou pare pou sa, e ansanm nou pral chanje naratif Ayiti sou entènèt la epi nou pral pote Ayiti tounen nan tèt kat destinasyon touris la. Sa a se yon apèl nan devwa pou ou, kèlkeswa domèn ou nan efò oswa kote ou ye nan mond sa a. Sa a se yon apèl pou rantre nan (http://haitiwonderland.com) pou premye wè pou tèt ou mouvman w ap rantre nan, answit kreye pwòp kont ou epi kòmanse kreye ak pataje. Ansanm nou pral reekri naratif Ayiti sou entènèt la. Mèsi paske w rantre nan kòz diy sa a. Ann envite mond lan dekouvri vrè figi Ayiti.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti: Camp Louise: Yon trezò kache nan kè Acul du Nord

Nan papòt bèl Baie de l’Acul du Nord an Ayiti se yon oasis trankilite ak bote natirèl: Camp Louise, plis afeksyon ke yo rekonèt kòm Saint Michel Beach. Avèk sab nwa li yo ak houle bri, plaj sa a ofri yon eksperyans enchante ki kaptire lespri sovaj lanati. Le pli vit ke ou mete pye sou rivaj sa a mayifik, ou ap anvlope pa yon atmosfè nan mistè ak trankilite. "Ajoupas yo" ki chaje sou plaj la se lakay yo nan restoran modès k ap sèvi espesyalite lokal yo, soti nan pwason fre griye nan konk sukulan. Avèk chak mòde, ou goute fizyon ekskiz nan gou natif natal ki selebre richès gastronomik Ayiti. Sou bò dwat ou a, Majestic chita restoran "M&M" la, pare pou pran plezi boujon gou ou yo ak espesyalite irézistibl li yo, ki disponib pou sèvi ou nan fen semèn nan, kouwone jou plaj ou ak yon nòt gastronomik ekskiz. Malgre li pwoksimite ak vil kap ajite nan vil Okap, ki sitiye jis 26 kilomèt lwen, Kan Louise sanble tankou yon mond apa. Aksesib tou de pa wout ak pa lanmè, pa jet ski soti nan plaj vwazen Gaderas ak Labadie, plaj sa a ofri yon chape akeyi soti nan ajitasyon an nan lavi chak jou. Kit ou ap chèche avanti, detant oswa tou senpleman koneksyon ak lanati, Camp Louise pral satisfè tout dezi ou yo. Dlo turkwaz li yo envite ou naje, plaj sab li yo envite ou detann, ak atmosfè cho li yo enspire sezi. Pou vwayajè k ap chèche eksperyans natif natal ak peyizaj mayifik, Camp Louise pwouve li se yon trezò kache ki vo dekouvri ak selebre. Kidonk, kite tèt ou pran pa maji kaptivan pèl ra sa a nan kè Bay Acul du Nord, epi kite enkyetid ou yo flote ak vag ki dousman karese rivaj li yo.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon