contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Ayiti Liv" se yon platfòm souyiti Liv: Yon Inisyativ Dijital Pou Konsèvasyon Eritaj Literè Ayisyen
Ayiti Liv  se yon platfòm souyiti Liv: Yon Inisyativ Dijital Pou Konsèvasyon Eritaj Literè Ayisyen
Ayiti Liv se yon platfòm souyiti Liv: Yon Inisyativ Dijital Pou Konsèvasyon Eritaj Literè Ayisyen

Ayiti Liv" se yon platfòm souyiti Liv: Yon Inisyativ Dijital Pou Konsèvasyon Eritaj Literè Ayisyen

" Ayiti Liv" yon plaffòm entènèt ki dedye sèlman pou pwomosyon literati ayisyen. Li pral fonksyonèl a pati de 1 Me 2025, epi li pral gen anviwon 300 gwo travay literè ayisyen, ekri pa plis pase 70 otè. Aksè gratis nèt ap bay piblik la pandan faz lansman an.

Jean Venel Casseus, youn nan inisyatè platfòm nan, eksplike ke inisyativ sa a te fèt pou ranpli yon vid enpòtan, e pwojè sa a ap pote pa li menm ansanm ak yon ekip pasyone sou literati ayisyen.

Yon Nesesite

Nan Ayiti, mank de bibliyotèk se toujou yon gwo defi nan sistèm edikatif la. Kilti jèn yo souvan afekte anpil pa mank sa a ki klè. Kriz sekirite a ki frape Pòtoprens, kapital Ayiti a, jwe yon gwo wòl nan degradasyon sistèm edikatif ayisyen an, sa ki fè mank sa a vin pi grav. Fas ak mank sa a, yon gwoup moun byen okouran deside aji pou ofri yon altènatif serye pou moun ki swaf aprann plis sou literati ayisyen. Nan sans sa a, bibliyotèk dijital sa a ki dedye sèlman a ekriven peyi a, se yon bèl akèy.

Gade tou

Poukisa Pwojè Sa a Te Kòmanse?

Ide Ayiti Liv sòti nan konstate sa a ki fèk ap parèt kote bibliyotèk aksesib yo prèske pa egziste nan Ayiti. Jean Venel Casseus eksplike: "Eta ayisyen an pa janm pran vrèman an men kesyon fòmasyon entèlektyèl jèn yo. Nan peyi kote yo kwè nan wòl fondamantal liv nan devlopman endividi a, chak katye gen yon bibliyotèk. Nan Ayiti, kèk depatman pa menm gen yon espas kote moun ka chita li ak reflechi. Sepandan, klib amizman yo plizyè." Fas ak sitiyasyon sa a, ekip Ayiti Liv chwazi sèvi ak zouti dijital pou ofri yon solisyon ki ka aksesib pou tout moun. Platfòm www.ayitiliv.com konsa fèt, avèk objektif pou bay aksè san limit a travay ekriven ayisyen yo, pandan li fè kilti ayisyen plis aksesib e vizib atravè lemond.

Fòs Viv Dèyè Pwojè a

Ayiti Liv soutni pa yon ekip kat moun: Jean Venel Casseus, Kerbson Louis (enjenyè), France Medeley Guillou, ak Sophia Mésius. Yo mete tout efò yo ansanm pou bay lavi a pwojè ambisyè sa a. Objektif yo senp: ofri chak jèn ki gen yon telefòn entèlijan opòtinite pou jwenn richès travay literè ayisyen yo, kèlkeswa kote yo ye. Ekip la ap travay san pran souf, "de jou tankou de nuit," jan Jean Venel Casseus mete aksan sou li, pou asire dirabilite ak aksè platfòm nan.

Timoun se Moun: Yon konkou pwezi pou ankouraje dwa timoun yo an Ayiti
Timoun se Moun: Yon konkou pwezi pou ankouraje dwa timoun yo an Ayiti

Timoun se Moun: Yon konkou pwezi pou ankouraje dwa timoun yo an Ayiti

Yon peyi blese. Koube anba pwa yon kriz miltidimansyonèl. Vyolans toupatou. Espwa fèmen. Yon jenerasyon sakrifye. Timoun yo de pli zan pli menase. Yo de pli zan pli konfwonte ak tout fòm vilnerabilite ki anpeche devlopman jeneral yo. ACTIF lanse dezyèm edisyon konkou pwezi "Timoun se Moun" lan. Yon inisyativ sitwayen kote òganizasyon an sèvi ak ekriti kòm yon tranplen pou konstwi sa lavi prive timoun Ayisyen yo. Doulè ka tounen lò. Pou ACTIF (Aksyon Kominotè pou Transfòmasyon ak Entegrasyon Fòmèl), pwezi se yon wòch filozòf. Non sèlman pou òganizasyon sa a, men tou pou tout moun ki kwè ke ekriti ka ede relanse zetwal yo. Fas a bezwen aksyon ijan sa a, sa a se "yon inisyativ pou sansibilize moun, denonse, epi afime byen fò ke chak timoun enpòtan, chak timoun merite pwoteksyon, espwa, ak yon avni," se sa dokiman deskriptif konkou a di. Alò, kisa ou gen entansyon fè ak limyè imen ou a? Atravè konkou sa a, patisipan yo gen opòtinite pou yo angaje yo nan yon zak rezistans, tankou yon rèl konsyans pou leve vwa anfans brize yo. Louvri soti 18 me pou rive 18 jen, "Timoun se Moun" ouvè pou tout Ayisyen k ap viv nan peyi a epi ki gen 18 an oswa plis. Tèks yo dwe soumèt an kreyòl. Dèyè inisyativ sa a, ACTIF gen entansyon, yon bò, afime idantite kiltirèl ak lengwistik nou an, epi yon lòt bò, anrichi literati kreyòl nou an, fè pwomosyon pou li, epi ankouraje kreyativite nan lang natif natal nou an. Tèks la pa dwe depase 500 mo. Fòma yo chwazi a se PDF, polis Times New Roman, gwosè 12, ak espasman liy 1.5. Konkou sa a gen pou objektif pou l ofri yon ti touche afeksyon bay timoun sa yo ki se premye viktim peyi a k ​​ap desann nan lanfè. Pou evalye kalite literè ak esans tèks yo soumèt yo, yon jiri konpoze de Ruthza Paul, Douglas Zamor, ak Darly Renois. Premye a se yon doktè epi li te genyen premye edisyon konkou sa a. De lòt yo travay nan domèn sosyoloji, sikoloji ak literati. Anplis pri "Pri Jiri a: 15,000 HTG + liv + sètifika" ak "Pri Piblik la: 5,000 HTG + sètifika + liv" yo, pi bon tèks yo pral enkli nan yon antoloji ki pral pibliye pa Éditions Répérages. Li enpòtan pou note ke pral gen yon gayan pou chak pri. Inisyativ sa a reflete angajman ACTIF pou onore otè ki anbrase kòz timoun ki nan sitiyasyon difikil pandan y ap anrichi eritaj literè Ayiti a. Konkou sa a lonje yon men bay tout moun ki kwè ke atravè pwezi, yon moun ka transfòme lavi li an yon chèdèv. An menm tan, li ofri opòtinite pou kontribye nan pwogram pwoteksyon timoun ACTIF la. Chak patisipan ka soumèt yon sèl tèks. Li dwe voye pa imèl nan adrès sa a: actifkonkoupwezi@gmail.com. Rezilta pasyèl yo ap pibliye nan dat 30 jen 2025, epi rezilta final yo nan dat 18 jiyè 2025. Pou plis enfòmasyon, vizite ACTIF nan adrès sa a: 18 Rue Desdunes, Imp. Thoby, Mahotière 79, Carrefour, Ayiti, oubyen kontakte òganizasyon an nan nimewo sa a: (+509) 38 44 57 57. Plis pase yon senp konkou, ACTIF envite w pou w di Non. Non pou bliye. Non pou pasivite. Non pou vyolans kont timoun ak vyolasyon dwa yo.

Wòl Enpòtan Literati nan Kontèks Ayisyen an

Dapre inisyatè Ayiti Liv yo, literati gen yon wòl fondamantal nan devlopman moun ak sosyete a. Li gen de aspè esansyèl: kreyatif ak kritik. Literati pèmèt moun reve nan romans ak pwezi, men li pèmèt tou reflechi sou reyalite pwòp moun nan atravè esè ak travay akademik. Nan yon peyi tankou Ayiti, kote defi sosyal ak ekonomik yo anpil, Ayiti Liv vle ofri yon espas refleksyon ak yon zouti pou fòme sitwayen ki ka panse kritikman ak konstriktivman. "Pli anpil sitwayen nou genyen ki ka panse avèk rigè, ni nan syans ni nan atizay, se plis nap fòme endividi ki gen nanm ak konviksyon pwofon," ajoute Jean Venel Casseus.

Anbisyon Pou Lavenir

Ekip Ayiti Liv gen gwo espwa pou avni bibliyotèk dijital sa a. Pi gwo swè yo se pou pwojè sa a depase efò yo menm epi vin tounen yon veritab patrimwàn kiltirèl, aksesib pou tout jenerasyon kap vini yo. Yo swete ke platfòm nan pa sèlman yon zouti lekti, men li vin tounen yon vrè motè pou transfòmasyon entèlektyèl ak sosyal nan Ayiti.

Ayiti Liv, plis pase yon bibliyotèk dijital senp, se yon espwa pou kilti ayisyen an. Atraver inisyativ sa a, ekip la vle reenvante aksè a literati ak panse kritik, ofri jèn ayisyen yon pòtay pou konprann pi byen idantite yo ak lavni yo.

Nan yon peyi kote aksè a liv ap vin pi limite, kote menm Bibliyotèk Nasyonal Ayiti pa plis nan men otorite ayisyen, e kote plis jèn gen aksè a telefòn entèlijan, enpòtans bibliyotèk dijital sa a pa bezwen okenn demonstrasyon.




mete tout efò yo ansanm pou bay lavi a pwojè ambisyè sa a. Objektif yo senp: ofri chak jèn ki gen yon telefòn entèlijan opòtinite pou jwenn richès travay literè ayisyen yo, kèlkeswa kote yo ye. Ekip la ap travay san pran souf, "de jou tankou de nuit," jan Jean Venel Casseus mete aksan sou li, pou asire dirabilite ak aksè platfòm nan.

Wòl Enpòtan Literati nan Kontèks Ayisyen an

Dapre inisyatè Ayiti Liv yo, literati gen yon wòl fondamantal nan devlopman moun ak sosyete a. Li gen de aspè esansyèl: kreyatif ak kritik. Literati pèmèt moun reve nan romans ak pwezi, men li pèmèt tou reflechi sou reyalite pwòp moun nan atravè esè ak travay akademik. Nan yon peyi tankou Ayiti, kote defi sosyal ak ekonomik yo anpil, Ayiti Liv vle ofri yon espas refleksyon ak yon zouti pou fòme sitwayen ki ka panse kritikman ak konstriktivman. "Pli anpil sitwayen nou genyen ki ka panse avèk rigè, ni nan syans ni nan atizay, se plis nap fòme endividi ki gen nanm ak konviksyon pwofon," ajoute Jean Venel Casseus.

Anbisyon Pou Lavenir

Ekip Ayiti Liv gen gwo espwa pou avni bibliyotèk dijital sa a. Pi gwo swè yo se pou pwojè sa a depase efò yo menm epi vin tounen yon veritab patrimwàn kiltirèl, aksesib pou tout jenerasyon kap vini yo. Yo swete ke platfòm nan pa sèlman yon zouti lekti, men li vin tounen yon vrè motè pou transfòmasyon entèlektyèl ak sosyal nan Ayiti.

Ayiti Liv, plis pase yon bibliyotèk dijital senp, se yon espwa pou kilti ayisyen an. Atraver inisyativ sa a, ekip la vle reenvante aksè a literati ak panse kritik, ofri jèn ayisyen yon pòtay pou konprann pi byen idantite yo ak lavni yo.

Nan yon peyi kote aksè a liv ap vin pi limite, kote menm Bibliyotèk Nasyonal Ayiti pa plis nan men otorite ayisyen, e kote plis jèn gen aksè a telefòn entèlijan, enpòtans bibliyotèk dijital sa a pa bezwen okenn demonstrasyon.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Petit-Goave, Ayiti: Dekripte 3èm weekend rara a!

Li pi evidan ke nan Petit-Goave espas medya yo absòbe nan rivalite ant Ratyèfè, trip chanpyon ak lambi gran lambi dlo, yon ansyen chanpyon. Wikenn ki sot pase a te yon lòt fwa ankò prèv irréfutable tansyon medya yo sou de gwoup rival sa yo. Avèk yon aparans ki sanble ak kanaval, klib fanatik premye a abiye ak yon chemiz blan, jip kout zoranj-jòn, kravat koulè wouj violèt, bòt nwa; lòt la abiye ak yon chapo tradisyonèl, jersey jòn, pantalon wouj, soulye tenis wouj oswa jòn. Maryaj koulè sa a ak gou kanaval se ekspresyon divèsite kiltirèl jan La Fontaine te di nan liv li istwa ak istwa kout "divèsite se deviz mwen." Fòmil sa a ka byen adapte ak rara a. Si se vre nan Léogane maryaj koulè sa a egziste depi lontan. Se pa mwens vre ke sa te fèt nan Petit-Goave paske nou te oblije tann gwo retou Ratyèfè an 2018 pou wè klib fanatik rara yo abiye yon fason diferan chak nouvo wikenn. Samdi pase a, plis pase yon moun te espere yon nouvo fas a fas ant Lambi gran dlo ak Ratyèfè paske dènye a te pran lank nan direksyon 2èm plenn lan ak dènye a, nan direksyon sant vil la. Mwens pase nan nenpòt lòt sikonstans, duel sa a nan tèt la te evidan Si pou kèk kòmantè se te yon opòtinite favorab pou Lambi pran revanj li sou rival li a konpare ak wikenn anvan an paske li te fè pwofil la byenke li te gen avantaj la. li te de kont youn (Lambi,chenn tamarin vs Ratyèfè). Gwo avantaj sa a pa t travay an favè yo paske èdtan ki te pase yo te travay kont yo, kòm prèv yo te al dòmi pandan ratyèfè te rete pou yo jwe pou pi piti 30 lòt tou. Etonan, men se pa etonan pandan reyinyon an ke mwens pase youn te tann lontan, nan Acul la ki pa lwen legliz Sen Jean-Baptiste, lambi te deside pa jwe ankò. Sepandan, daprè koutim ak kostim rara a lè gen de gwoup, moun ki sispann jwe an premye, montre feblès ak rann tèt. Kidonk, lòt moun ki opoze a pa bon ak bon moralite pa gen lòt chwa pou fè menm jan an. Sa rive pou ennyèm fwa fòmasyon gwo pouvwa a (lambi grand dlo) pa t kapab pran revanj sou rival li a. Pou anpil jounalis kiltirèl ki te prezan pou temwen evènman sa a pa t gen lang nan pòch yo pou bay enpresyon yo sou pèfòmans mons Ratyèfè. Sa a se pou Brignol, yon kòmantè kiltirèl ki te mande si Ratyèfè te gen dyab la nan kò l ’pou moun ki pi enkredilite yo te nan santi yo nan lajwa. Nan dimanch aswè mons animasyon sa a yon lòt fwa ankò kite mak li nan atizay la nan konesans li yo. Se sa ki esplike prèske inanimite nan mitan jounalis kiltirèl Petit-Goâve pou bay gwoup sa a premye plas pou pèfòmans li ak disiplin mizik li. Kidonk, pou wikenn sa a dapre sèk jounalis kiltirèl Petit-Goave ak apwobasyon anpil lòt kòmantè kiltirèl. Nou gen klasifikasyon sa a: 1er Ratyèfè 2yèm Grap Kenèp 3yèm Orgueil de la jeunesse

Haïti : Île des Amoureux

Kote ideyal la pou vakans, lin de myèl, randone, vizit vizite ak plis ankò. Zile paradi sa a, ki sitiye nan sid Ayiti, toupre Île-à-Vache, ofri yon anviwònman pitorèsk ki fè li yon destinasyon chwa. Yon ti kout wòch soti nan Île à Vache, yon zile 128 km² benyen nan dlo kristal klè nan Lanmè Karayib la, Île des Amoureux se yon bèl bijou yo eksplore an Ayiti. Jis 5.50 mil naval soti nan vil la kotyè nan Okay, zile sa a fasil pou jwenn. Vwayajè yo ka rive nan vil Okay la nan machin oswa patisipe pou vòl charter ki rive nan ayewopò rejyonal la. Soti nan pò Les Cayes, yon kout bato vwayaj 20 minit pral mennen ou nan destinasyon mayifik sa a. Istwa kaptivan Île à Vache ajoute yon dimansyon siplemantè nan eksperyans ou. Yon fwa yon refij pou pirat ak boukane, zile sa a te surnome "Treasure Island". Jodi a, li kontinye charme vizitè yo ak anbyans natif natal li yo, plaj primitif ak dlo kristal klè. Kit ou ap chèche pou detant plaj, avanti anba dlo, yon escaped amoure, yon avanti ekzotik oswa dekouvèt kiltirèl, Lovers’ Island gen tout bagay. Plonje nan dlo klè yo eksplore resif koray kolore, vwayaje nan vejetasyon Fertile, oswa tranpe nan atmosfè a trè aktif nan mache lokal yo. Pou koup kap chèche romans, pa gen anyen tankou yon promenade solèy kouche sou plaj la, ki te swiv pa yon dine chandèl anba zetwal yo. Lovers’ Island se pi plis pase jis yon destinasyon vakans, li se yon vrè refij lapè kote avanti ak detant rankontre. Si ou se yon renmen detant oswa yon avanturyé nan kè, zile sa a pral sedui ou ak cham natif natal li yo ak peyizaj mayifik. Anbake nan yon escaped inoubliyab epi dekouvri tout sa Ayiti gen pou ofri nan paradi zile sa a.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon