contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Jennifer EUGÈNE: Yon Plim nan Sèvis Limanite
Jennifer EUGÈNE: Yon Plim nan Sèvis Limanite
Jennifer EUGÈNE: Yon Plim nan Sèvis Limanite

Jennifer EUGÈNE: Yon Plim nan Sèvis Limanite

Jennifer EUGÈNE se te fèt nan Port-au-Prince 1ye me 1995. Li se yon otè ak yon avoka nan fòmasyon, epi li rive konbine avèk sajès de pasyon li yo: defans dwa moun ak ekriti. Depi li te piti, li te jwenn nan mo yo yon abri, yon refij kont yon mond ki souvan twò ajite ak difisil. Pandan lòt jèn nan laj li pataje lavi yo fòma, li te plonje nan pwòp linivè li, sa se ekriti. Depi laj katòz an, ekriti vin pi plis pase yon pasyon, li vin yon mwayen pou jwenn lapè entèryè, simonte difikilte ak konprann tèt li. Se nan kontèks sa a li te jwenn vre vokasyon li.

Haïti
Haïti
Haïti

Ekriti, Yon Aksyon Terapetik

Pou Jennifer, ekriti pa sèlman yon aksyon kreyatif, men yon fason pou dekouvri tèt li ak rekonstwi li. "Pwezi ede m dekouvri tèt mwen," li konfese. Se konsa, ekriti vin yon fason pou li kreye pwòp mond li, yon fason pou depase difikilte pèsonèl yo epi jwenn repons pou kesyon enteryè. Lè li chwazi ekri, li dekouvri ke se ekriti ki te chwazi li. Chemen sa a pèmèt li eksprime tèt li, pataje eksperyans li, epi jwenn tèt li nan yon linivè kote li ka pi byen konprann emosyon li, doulè li, ak konpleksite nan egzistans imen. Ekriti ka yon bezwen oswa yon anvi, depann sou sikonstans. Pafwa, ekriti se yon aksyon terapetik, yon nesesite ki sòti nan doulè oswa solitid.

Gade tou

Enspirasyon Literè Jennifer EUGÈNE

Otè ki enspire Jennifer yo anpil e varye. Dany Laferrière, Gary Victor, Marc Exavier, Yanick Lahens, ak Fatou Diome se kèk nan figi literè ki make chemen li. Ekriven sa yo te enfliyanse kreyasyon li, pandan y ap elaji vizyon li sou literati ak kilti.

Haïti
Haïti
Haïti

Sekous Kè: Yon Liv Ki Soti nan Doulè

Liv li Sekous Kè se dezyèm liv li, li pibliye pa Csimon Publishing nan Etazini. Dapre li, liv sa a fèt apre yon peryòd difisil de dèyè. Nan lòt mo, liv sa a se yon fòm terapetik, yon fason pou simonte pèt la ak mete mo sou doulè ki pi pwofon. Piblikasyon koleksyon sa a gen plis siyifikasyon paske li te sipòte pa Csimon Publishing, yon kay pibliye ki te jwe yon wòl kle nan difizyon vwa li. Gras a Csimon Publishing, Sekous Kè kapab espere rive jwenn yon pi gwo piblik, sa pèmèt travay Jennifer jwenn yon plas nan literati Ayisyen kontemporen an.

Yon Premye Siksè Remakab

Siksè Siwo lamou, premye liv li nan premye edisyon Salon Liv Port-au-Prince, kote li te vin yon best-seller, te yon moman fyète pou li. Siksè sa a make yon etap enpòtan nan chemen li, sa se yon fanm otè k ap evolye nan yon sosyete ki souvan domine pa estrikti patriyakal.

Haïti
Haïti
Haïti

Sekous Kè: Yon Vwayaj Emosyonèl

Sekous Kè kontinye de premye a, li abòde tèm pwofon ak inivèsèl tankou tristès, doulè, absans, vid ak solitid. Tèm sa yo reyaji avèk anpil moun, paske yo touche reyalite imen ke chak moun ap travèse yon moman oswa yon lòt nan lavi yo.

Yon Angajman Sosyal ak Feminis

Anplis travay literè li, Jennifer EUGÈNE se yon defansè dwa moun ki opprime. Avoka nan fòmasyon, li lite aktivman pou pwoteksyon vev, orfelen ak moun marginalize, pandan li angaje nan feminis kote li se yon manm nan yon òganizasyon feminis. Angajman li vize denonse enjis sosyal epi itilize mo, ansanm avèk konesans legal li, kòm yon mwayen batay ak réconfort pou kominote li.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Villarson mackendy

Fier de toi tendre Amie femme forte femme de courage continuer de briller que le DIEU tout Puissant puisse hulliminer ton parcours

07 Mas 2025 | 07:57:05 AM
Robert Jr LAFONTANT

Je tiens a feliciter Madame Jennifer EUGÈNE pour son courage exemplaire,malgre les difficultes rencontrees actuellement dans son pays a cause de la crise politique qui sevit depuis quelques annees deja,elle s'est armee de courage pour materialiser sa pensee,elle continue a promouvoir la culture Haytienne a travers ses oeuvres poetiques.Elle encourage les jeunes ecolieres et ecoliers,et tous indistinctement a s'adonner davantage a la lecture lors de la vente signature de "Siwo lanmou" a Radio Television Caraibes en Decembre 2023.Je vous encourage a lire cette etoile montante, une Grande Dame de la culture Haytienne a travers ses ecrits: "Siwo lanmou" deja paru et toujours disponible et son recent recueil de poesie "sekous kè"
Felicitations Madame Eugène!Notre pays a besoin de jeunes talents et de modele comme vous pour continuer a inspirer et a inciter les jeunes a lire et a produire davantage.Merci encore pour "Siwo lanmou"C'est un regal! Maintenant je suis entrain de savourer "Sekous ke". Je vous invite a faire comme moi en vous procurant ses recueils pour encourager et souvenir son travail si louable et passionant pour la poesie.

07 Mas 2025 | 12:27:21 PM
Kim

Quelqu'un qui sait communiquer avec l'âme des gens est plus qu'exceptionnel. Très chère, continue à nous éblouir, nous sommes fiers de toi.

Mes sincères Félicitations Jennifer!

07 Mas 2025 | 01:03:45 PM
LATE Sabinus

Un modèle de courage et de persévérance. Les jeunes d'aujourd'hui doivent prendre exemple sur elle. Je suis fier de toi.

08 Mas 2025 | 09:21:25 AM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti, yon peyi rich ke yo fè vin pòv

Sitiye nan pati lwès zile Ispanyola, Ayiti se yon peyi ki gen richès natirèl, kiltirèl ak istorik. Malerezman, dèyè bote nan peyizaj li yo, richès nan kilti li yo ak délikatès nan cuisine li yo, gen yon reyalite konplèks make pa dèt endepandans li an ak entèferans ki pèsistan kèk peyi ki jete li nan yon estabilite. b~Bote Natirèl Ayiti~b Ayiti, yo te rele "Pèl Zantiy yo", emèveye ak divèsite peyizaj li yo. Soti nan bèl mòn rive nan rivyè sipan ak plaj sab, peyi a ofri bote natirèl vo selebre. Pi popilè mòn Citadelle Laferrière yo ak kaskad dlo entérésan Bassin-Bleu yo se jis kèk egzanp bèl bagay ki karakterize nasyon sa a. b~Yon Kilti Rich Et Divers~b Ayiti kanpe pou kilti pwosede ki vib e divès li. Yon eritaj nan enfliyans Afriken, franse ak endijèn, mizik ayisyen, dans ak atizay reflete yon fizyon inik. Festival kolore, tankou Kanaval, se selebrasyon richès kiltirèl sa a, ki atire vizitè ki soti nan tout mond lan. b~Delicious Cuisine~b Cuisine ayisyen an, bon gou ak pikant, se yon lòt aspè ki merite selebre. Asyèt tankou griot, diri kolan, ak soup lejand joumou, tradisyonèlman prepare pou komemore endepandans, se tout plezi gastronomik ki demontre entèlijans gastronomik peyi a. b~Trezò Eritaj ak Plaj Paradi~b Trezò eritaj Ayiti a, tankou rès Palè Sans-Souci ak Sitadèl Laferrière, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj, se temwayaj sou grandè achitekti tan pase Ayiti. An menm tan an, plaj tankou Labadee ak Jacmel ofri azil lapè ak dlo kristal klè, atire vwayajè k ap chèche yon paradi twopikal. b~Yon istwa kaptivan~b Istwa Ayiti a tou de kaptivan ak trajik. Se te premye peyi nan Amerik yo ki te pran endepandans li, an 1804, apre yon revòlt esklav vanyan gason. Sepandan, endepandans sa a te vini ak yon gwo pri finansye. Lafrans te mande gwo konpansasyon, konsa mete fondasyon dèt etranje Ayiti. b~Dèt Endepandans ak Entèferans Etranje~b Malgre trezò sa yo, Ayiti ap lite ak reyalite dèt endepandans li. Apre li te genyen libète li, peyi a te oblije peye Lafrans yon sòm konsiderab nan konpansasyon pou pèt ki asosye ak abolisyon esklavaj la. Dèt sa a te yon gwo fado ekonomik pou Ayiti, ki anpeche devlopman li. Anplis de sa, entèferans etranje kontinye kreye defi enpòtan. Entèvansyon eksteryè politik ak ekonomik yo souvan kontribye nan enstabilite peyi a, anpeche kapasite li pou konstwi yon avni dirab pou sitwayen li yo. b~An konklizyon~b Ayiti rete yon peyi ki gen plizyè richès, men defi li yo pèsiste. Malgre bote natirèl li, kilti rich ak istwa kaptivan, nasyon an bezwen sipò entènasyonal eklere ak solisyon dirab pou simonte obstak ki kanpe nan wout li. Richès Ayiti chita non sèlman nan peyizaj mayifik li yo, men tou nan potansyèl pèp li a pou yo reziste ak pwospere malgre defi ki pèsistan.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon