contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

R.V.C, yon enstitisyon kretyen referans nan Ayiti.
R.V.C, yon enstitisyon kretyen referans nan Ayiti.
R.V.C, yon enstitisyon kretyen referans nan Ayiti.

R.V.C, yon enstitisyon kretyen referans nan Ayiti.

Rendez-vous Christ (R.V.C) se yon rezo legliz ak enstitisyon kretyen ki rasanble anba lidèchip Reveyan Pastè, Dr. Julio Volcy. Rezo a konpoze de kanpis ki nan Delmas 75, Caseau, Jérémie ak Kap Ayisyen. RVC sipòte legliz sa yo ak lòt enstitisyon charitab kretyen pou ranfòse misyon li nan popilasyon ayisyen an. Rendez-vous Christ ap prepare pou selebre 9èm anivèsè li le 23 mas pwochen. Okazyon sa a, legliz la gen plan pou ale vizite prizonye yo, pataje bon nouvèl Levanjil la avèk yo, manje ansanm avèk yo, epi ofri lòt kado.

Haïti
Haïti
Haïti

Lidèchip eklerè, disipline

Youn nan karakteristik RVC se vizyon eklerè li pou fòmasyon sitwayen kretyen ayisyen efikas. Vizyon sa a vini avèk yon dezi pi fò pou disiplin. Yo ta ka menm rele sa yon manieris. Nan RVC, lè a se lè; se yon fason pou rekonèt ke kretyen pa pwogrese nan endisiplin. Anplis de sa, RVC kwè nan edikasyon kòm zouti pou transfòme mantalite, pou kreye kretyen eklerè ki kapab sèvi kòm egzanp nan entelektyèl, fanmi, ak ekonomik. Se yon fason pou di ke chak kretyen dwe preche Levanjil la an premye avèk egzanp lavi li epi li dwe yon limyè espwa kote fènwa mond lan plis fò.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon legliz ki kwè nan devlopman reyèl moun

Nan RVC, yo konsidere tout dimansyon ki karakterize moun nan: lespri, nanm, ak kò. Moun vizib la, mobil, pare pou angaje nan bon kòz. Si nou pran swen kò a pandan nou neglije nanm nan, yon dezakò eklatan ap parèt e sa pap bèl pou wè. Se pou sa legliz sa a mete an avan bay swen pou tout sa ki fè moun. Paske si kretyen an dwe espere syèl la pou nanm li, kò li dwe viv byen pandan li ap tann, epi lespri li dwe fleri. RVC sezi tou paske li kwè sitwayen kretyen an gen dwa pou li pale nan afè sosyete a, enkli sa yo ki gen rapò ak politik, paske sitwayen kretyen yo pa dekonekte de rès sosyete a. Wòl yo se amelyore sosyete a, pa kouri soti ladan l avèk atitid iresponsab.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon legliz pa kretyen pou moun ki poko kretyen

Rendez-vous Christ karakterize pa efò li pou atire moun ki poko kretyen nan Ayiti. Lè yo pran referans nan vèsyon biblik nan Travay 15, vèsè 19, kote otè a di li panse se pa nesesè pou enpoze chay sou nouvo konvèti yo, RVC ap fè tout sa li kapab pou li pa stigmatize moun dapre chwa rad yo, si yo pèmèt cheve yo grandi oswa nenpòt lòt siy ki ta ka atire jijman sever soti nan kretyen tradisyonèl ayisyen, paske selon lidè RVC, legliz la se yon kote gerizon pou tout kalite moun ki gen blesi, kit nan kè yo, kit nan kò yo.

Renmen Bondye, renmen moun, epi fè disip

Renmen se poto mesaj Jezi Kris. Moun ki vle pataje li ak lòt moun dwe kapab renmen epi montre sa chak jou. An reyalite, RVC ap chèche pou li yon senbòl fyè nan sans sa a, paske li pwouve renmen li lè li ede moun ki nan bezwen. E se atravè egzanp sa a nan renmen ke legliz la rive pote nanm nan kò Kris la.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon enstitisyon modèn

Rendez-vous Christ sezi tou pa apwòch modèn li. Prezans li sou rezo sosyal yo pèmèt li menm gen yon kanpis sou entènèt. Anplis de sa, RVC fè tout sa li kapab pou ofri sèvis itilize zouti ki pi efikas, pou konstwi yon atmosfè pafè pou konforte kretyen yo nan dezi yo pou adore Bondye.

Jèn yo apresye

Si gen yon kote nan Ayiti kote pouvwa a pataje egalman ak jèn yo, se nan RVC. Depi ou antre nan kanpis Delmas, sa vizib. Legliz la reflete parfaitement enpòtans ak gwo afluans demografik jèn yo, epi pi fò nan jèn sa yo sèvi legliz la atravè plizyè ministè (JAM pou timoun, REVIV pou adolesan, praise dance pou sa yo ki vle danse...), ki konstitiye enstitisyon relijye evanjelik la.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Vertières, Fort Mazi : Verite istorik ;

Si w gade mo vertière a nan yon diksyonè fransè, ou p ap jwenn li pou pè ke mond lan pa konnen kote sa a reprezante talon Achilles lame Ewopeyen an ki pi pwisan. Anplis de sa, yon sèl sa a te jis genyen siksè kanpay lès la. Istoryen fransè yo nan epòk la te efase kote jeyografik sa a nan rada listwa paske yo pa t vle rakonte istwa a jan li ye a nan sans esplike premye gwo imilyasyon lame ekspedisyonè franse a pa bann esklav ki te totalman inyorans nan atizay fè lagè, anpil mwens nan manyen zam yo. Sepandan, lagè analfabèt sa yo te mete lame Napoleon an, ki te pi pwisan nan epòk sa a, lè l sèvi avèk mwayen ki te genyen yo. Lame ekspedisyonè sa a, apre li te mete Ewòp ajenou, ta pral fè eksperyans premye dechoukay li pa esklav nan kote jeyografik sa a, ki sitiye nan depatman Nò Ayiti. Istwa komik, vil sa a pa sou lis mo fransè yo menm si yo bay enpòtans istorik li, li ta dwe nan kè istwa inivèsèl la, lwen pou l fini ak envensibilite lame ki pa venk la. Pou pa ofanse mèt blan yo, okenn lidè politik pa janm mande poukisa vertière pa parèt nan okenn diksyonè franse? Sepandan, yo selebre batay sa a ak gwo lapenn chak 18 novanm. Ala ipokrizi istorik pami dirijan nou yo! Apre Vertière anpil lòt kote istorik yo trangle pa istoryen yo nan lòd yo kache ekstrèm atwosite kolon franse yo sou esklav yo. Se nan kontèks trangle istorik sa a ke "Fort Mazi" pa mansyone nan liv listwa lekòl yo. Sa a sitiye nan Petit-Goave, 2yèm seksyon minisipal, lokalite Arnoux. Nou te rankontre mega fò sa a, pandan yon klinik mobil finanse antyèman pa Fondasyon Ernest Junior, yon fondasyon charitab ki travay nan sektè sosyal la, patikilyèman nan domèn atizay ak mizik Daprè rezidan yo, pi ansyen nan lokalite sa a, fò sa a kolon yo te bati sou omwen 20 kare latè. Se te yon gwo konplèks militè divize an konpatiman, avanpòs, chanm tòti, chanm pou trete kolon, yon gwo legliz Katolik, yon simityè. Sepandan, nou pa janm pale de fò sa a tèlman ke pwofesè listwa nan vil Petit-Goave inyore l. Sètènman, disparisyon an vle nan fò sa a anba rada a nan listwa antere atwosite yo, barbari yo, pinisyon ki pi iniman kolon yo sou esklav yo. Gade byen nan reyalite a, tout bagay sanble vre ke li se pi gwo fò ki te janm bati pandan peryòd kolonizasyon an. Anplis, li pwobableman sanble pi fò an relasyon ak enpòtans li. Sonje ke Vertière egziste sèlman nan liv listwa lekòl ayisyen yo alòske Fort Mazi pa parèt, pi piti nan diksyonè franse oswa liv istwa. Sa a eksplike poukisa fò sa a te yon kote sekrè kote kolon yo pratike krim ak atwosite ki te depase konpreyansyon moun. Èske se pa yon dezi klè nan istoryen yo kache sa ki fò sa a imans bati sou omwen 20 mozayik sou tè a te reyèlman? Dekouvri istwa Ayiti: Yon istwa kaptivan pou eksplore! : https://haitiwonderland.com/haiti/histoire/decouvrez-l-histoire-d-haiti--un-recit-fascinant-a-explorer/81

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon