contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

King Graph : Imaj yon Jèn Ayisyen Pasione Pa Design Grafik
King Graph : Imaj yon Jèn Ayisyen Pasione Pa Design Grafik
King Graph : Imaj yon Jèn Ayisyen Pasione Pa Design Grafik

King Graph : Imaj yon Jèn Ayisyen Pasione Pa Design Grafik

King Graph, Prévil Jean IVens nan non vre li, se yon jèn talan GRAPHIC DESIGNER ak COMMUNITY MANAGER ayisyen. Li fèt nan Delmas, nan banlye Pòtoprens, 20 janvye 1999. Li se pi piti a nan yon fanmi ki gen sèt pitit.

Yon Pasione Nan Nanm Li

Depi nan laj jèn, li toujou te gen yon pasyon pou tout sa ki gen rapò ak atizay, yon eritaj li te resevwa lè li t ap obsève youn nan gran frè li yo, Sendley PREVIL, ki se yon pent, nan pratik penti, sérigraphie ak lòt travay grafik.

Sa a se sa ki pouse l kòmanse penti depi lè li te 12 an. Pandan li t ap grandi, apresyasyon li pou atizay te vin pi fò e li te kontinye ap devlope. Se konsa li te kòmanse pwofondi konesans li nan domèn nan. "Lè mwen te nan klas segonn, mwen te vle inove, e se la mwen te kòmanse kreye flyer ak aplikasyon sou telefòn Android mwen. Chak jou, mwen te gade tutoryèl sou YouTube pou aprann kijan pou mwen kreye pi bon design sou telefòn mwen. Apre etid klasik mwen yo, mwen deside vin yon pwofesyonèl nan domèn sa a paske mwen te souvan jwenn kontra, men yon Android pa t ase pou reyalize yo. Se konsa mwen deside ale lekòl pou aprann kreye design grafik sou òdinatè. Se la mwen te dekouvri lojisyèl tankou Photoshop, Illustrator, InDesign, After Effects, pou site sa yo sèlman," sa se sa moun nan te konfye nou.

Anplis de sa, li fè nou konnen depi moman sa a, li konsidere tèt li kòm yon pati nan kominote mondyal designer grafik yo. "Mwen te fè anpil bagay nan lavi mwen gras ak design grafik. Pou mwen, DESIGN GRAPHIC se yon mond vid ki te bay pou mwen pou m ka desine ladan l selon volonte mwen. Design grafik se transfòme tout ide nan imaj," se sa talan jèn ayisyen an te deklare.

Gade tou

Haïti
Haïti
Haïti

Yon Talan Eksepsyonèl

King Graph se yon atis nan domèn li. Li sèvi ak kapasite li yo, ki preske sipèènan, pou reveye emosyon ki fonde nan kè moun. Se yon jeni nan men yon peyi ki poko aprann estimen li a sa li vo.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon Jenès Dinamik pou yon Peyi ki Pi adapte ak Realite Mondyal la

Reyalizasyon designer grafik jèn lan pi souvan vizib nan travay li yo fèt pou ekip òganizatè Salon Liv Pòtoprens, kote li se designer grafik ofisyèl. Anprint li rete yon mak ki frape lespri moun ak orijinalite li. King Graph se youn nan jèn sa yo ki okipe ak preokipe flanm rezonab yo, nanm fènwa peyi a, atravè efikasite transcendantal talan yo. Youn nan jèn sa yo ki kapab enspire, atravè pratik onorab yo, nenpòt ki bout vivan sou planèt nou an.

Design Grafik, Yon Metye Kòm Lòt Yo

Nan yon mond ki vin pi dijitalize, metye grafik designer vin de pli zan pli nesesè. Avèk arive ak ogmantasyon entèlijans atifisyèl, mond lan vin tounen yon kote ki mande plis ak plis dominasyon sou metye ki gen rapò avèk teknoloji enfòmasyon. Se yon mond ki bezwen plis bon imaj pou tèt li ak pou biznis li yo. Ayiti dwe mete tèt li ajou nan sans sa a, paske nou pa nan tan kote metye dwa ak medsin te plis valorize nan mond lan.

An 2024, jèn ayisyen yo dwe konprann ke gen anpil lòt opòtinite pase sa yo tradisyonèl ki devan yo, epi ke metye tankou design grafik yo se disiplin kote yo kapab fè karyè avèk siksè. Se egzakteman nan sans sa a King Graph rete yon egzanp ekselan. Se yon jèn ki fleri nan travay li epi ki pa gen okenn enkyetid pou lavni pwofesyonèl li.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Guy Darly Guerceus

King Graph the best...

05 Janvye 2025 | 10:01:21 AM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Ayiti / Fort Saint-Joseph: Vès Istorik Rezistans

Sitiye nan Okap, Fort Saint-Joseph kanpe tankou yon gadyen an silans nan istwa Ayiti. Konstwi an de etap, an 1748 ak 1774, travay defansiv sa a te yon fwa yon eleman enpòtan nan sistèm pwoteksyon vil la kont atak kolonyal franse yo. Ansanm ak lòt fò tankou Picolet ak Magny, misyon li se te kontwole pasaj maritim yo ak defann souverènte ayisyen an. Sepandan, istwa li pa limite a fonksyon defansiv li. An 1802, Lè sa a, anba kontwòl jeneral Henry Christophe, fò a te vin sèn nan yon zak ewoyik nan rezistans. Te fè fas ak lame ekspedisyonè franse a, Christophe te bay lòd pou detwi magazin an poud ak pòtay antre nan fò a, konsa rann li tanporèman inutilisables. Jès vanyan sa a, byenke taktik, te kite sikatris ki pa efase sou estrikti fò a, ki temwaye eklatman feròs ant fòs kolonyal franse yo ak konbatan rezistans ayisyen yo. Mak istorik sa yo, ki toujou vizib jodi a, ofri yon fenèt sou tan pase peyi a. Yo pèmèt vizitè yo ak istoryen yo entèprete gwo batay ki te fòje idantite ayisyen an. Fort Saint-Joseph, kòm temwen rezistans ak lit pou libète a, enkòpore lespri endoptab pèp ayisyen an. Lè Gouvènman ayisyen an te rekonèt enpòtans istorik li a, li te klase ofisyèlman Fò Saint-Joseph kòm eritaj nasyonal an 1995. Rekonesans sa a te prepare wout pou efò restorasyon ki te vize pou prezève rès presye eritaj militè ayisyen an. Gras a kolaborasyon ant sektè piblik la ak finansman prive lokal yo, fò a dènyèman te retabli ak amelyore. Kidonk, Fort Saint-Joseph rete pi plis pase yon senp estrikti wòch. Se yon senbòl vivan nan rezistans ak detèminasyon pèp ayisyen an, ki raple tout vizitè yo ke istwa Ayiti anrasinen byen fon nan lit pou libète ak diyite imen. Pou dekouvri bijou listwa ayisyen an gras ak reyalite vityèl, ou ka vizite lyen sa a: https://haitiwonderland.com/haiti-virtual-reality-ht/monuments-histoire/haiti--fort-saint-joseph--visite- virtual/ 11

Ayiti, espas rèv.

Ant rèv ak reyalite ayisyen an: Yon apèl pou inite ak aksyon Anpil gason te reve gwo pou Ayiti. Tousen Louvèti ak Jean Jacques Dessalines se egzanp. Malgre ke men envizib dechire, twal sosyal peyi a te toujou konsidere kòm pi gwo pwojè moun lèt yo te mete an mouvman. Jiska lè sa a, istwa peyi DAyiti rete e rete pou ayisyen espas ki pi apwopwiye pou rèv ak pwopoze libète total e total. Vrèmanvre, Tousen Louvèti te fè rèv amelyore anpil esklav yo. Desalin, bò kote l, te sakrifye tèt li pou endepandans zile nou an (Ayiti-Sen-Domeng). Apre liberasyon nou anba men franse yo, mesye lèt yo te oblije pran lòt chemen pou pwoteje diyite peyi a. Sitiyasyon sa a te montre yon lòt fòm revolisyon tankou powèt lekòl patriyotis la ak patizan tankou: Louis Joseph Janvier, Anténor Firmin, Demesvar Délorme ak Jenerasyon wonn ak Fernand Hibbert, Georges Sylvain tou lekòl endijèn ak Jean Price Mars, Jacques Stephen. Alexis, Roussan Camille elatriye... ki eksprime mekontantman yo nan vide lank. Lè w dekri oswa pentire sitiyasyon peyi a. Plizyè ane ki te premye vin ansent ak Lè sa a, te fèt lide nan bay peyi a souverènte li, pwòp bicolor li, lame li, elatriye li pa t ’fasil epi yo pa t’ kontinye konsa. Ayiti bezwen pou le moman moun rèv, gason ki renmen peyi yo, men ki pa richès peyi sa, moun ki renmen bonè peyi yo, men ki pa malè li yo, gason ki gen pwojè solid, men ki pa espesyalis nan masak yo sèlman enterese nan pòch yo, pito pou kontantman de-ton nou yo, mesye ki dwe goumen kont koripsyon, kont gaspiyaj, kont men envizib etranje yo, kont fòm sa a nan administrasyon piblik ki vize sèlman yon ti gwoup moun nan la. peyi nan detriman popilasyon an, fòm ensekirite sa a ke leta te planifye, sa yo rele boujwazi yo, pouvwa ekonomik ki soti aletranje tankou: Lafrans, USA, Kanada, Brezil. q~Ayiti an 1979 ak tout pouvwa. Yo di Maître Fevry te deklare: Rèv Ayiti pa ka sipòte, ni aksepte solisyon enpwovize ~q. Rèv ayisyen an dwe toujou yon efò ekip. Yon ekip gason ki gen konpetans, vizyon, bon volonte, refleksyon ak meditasyon. q~ Gason ki ka plase enterè pèsonèl yo ak enterè prive yo pase enterè piblik yo. Gason ki vle fè yon nouvo demaraj pou reyalize rèv Jean Jacques Dessalines ak sa Henri Christophe ki te vize ke ayisyen pa anvye okenn lòt peyi nan mond lan pou tout ayisyen ka kontan nan pwòp peyi yo , te chante pwofesè. Lesly Saint Roc Manigat.~q Ayiti cheri nou an, ki te yon fwa pèl Zantiy yo, pa prezan ankò jodi a. Pou sa nou mande tout Ayisyen: timoun, jèn, granmoun ak granmoun, se pou nou mete tèt nou ansanm bra nou, fòs nou, vwa nou ak tout sa nou te kapab fè pou libere peyi nou renmen anpil Ayiti Chérie. Ann chanje reyalite nou ansanm! Viv Ayiti, viv libète lemonn antye.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon