contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

John Wisky Louirard, angajman yon jenerasyon ki toujou kwè nan Ayiti
John Wisky Louirard, angajman yon jenerasyon ki toujou kwè nan Ayiti
John Wisky Louirard, angajman yon jenerasyon ki toujou kwè nan Ayiti

John Wisky Louirard, angajman yon jenerasyon ki toujou kwè nan Ayiti

Dekouvri angajman jèn Ayisyen an pou yon avni pwomètè avèk John Wisky Louirard. Yon ti limyè espwa pou Ayiti.

John Wisky Louirard se yon jèn gason ki soti Gonâve ki chwazi konsakre yon pati enpòtan nan lavi li pou edikasyon, kilti, ak sipò moun ki pi vilnerab yo. Li resevwa fòmasyon nan syans edikasyon nan USFAH, teyoloji nan INUKA, istwa atizay ak akeyoloji nan IERAH/ISERSS, ansanm ak sikoloji timoun sou entènèt (FUN), li bati yon chemen akademik ki byen anrasinen nan konpreyansyon èt imen ak nan dezi pou transfòme sosyete a atravè konesans. Li dekri tèt li kòm yon jèn gason ki te grandi nan lonbraj, men ki te reyisi akonpli anpil bagay atravè pwojè pèsonèl li yo. Pami yo gen PROFORMAT-AIDE, yon platfòm fòmasyon li te kreye pou bay sipò gratis a anpil jèn nan domèn sikoloji ak syans edikasyon. Li se tou fòs motè dèyè LENDI BATBOUCH, yon espas fòmasyon ak refleksyon ki fèt pou bay jèn yo pouvwa. Inisyativ edikasyonèl ak kiltirèl atravè peyi a. Angajman li pa rete la. Li ede anpil timoun ki gen difikilte pou aprann tou, san li pa mande anyen an retou. Pou li, ofri yon timoun yon nouvo pèspektiv sou lavni se deja yon zak transfòmasyon sosyal. Li te fè plizyè sesyon fòmasyon atravè peyi a sou lang ak kilti kreyòl, lidèchip, ak teknoloji, konvenki ke eleman sa yo se poto esansyèl nan devlopman endividyèl ak kolektif. John se tou fòs motè dèyè fwa liv Pòtoprens lan, paske li se yon manm fondatè ACSLPAP, ki òganize evènman an chak fen ane nan kapital ayisyèn nan.

Valè fondamantal kòm yon boussol/1

Haïti
Haïti
Haïti

Yon Vizyon Espwa pou Ayiti ak Jèn li yo

Epitou yon powèt ak yon slammer, jèn gason an ap travay kounye a sou yon koleksyon powèm ki prevwa pou piblikasyon an 2026. Pwojè literè sa a se yon kontinyasyon angajman entelektyèl ak kiltirèl li, li te di nou. Li ap devlope tou yon pwojè fòmasyon ki konsantre sou prezève ak pèpetre valè moral ak kiltirèl Ayisyen yo, li kwè ke avni peyi a depann tou de fòs fondasyon etik li yo.
Malgre reyalite difisil lavi a pou yon jèn k ap viv kounye a nan Pòtoprens, li rete konvenki ke renouvèlman posib pou Ayiti. Li gen yon lòt pèspektiv sou peyi li. Kote kèk moun wè sèlman efondreman, li wè yon jèn ki kòmanse konprann defi yo epi angaje l nan divès domèn. Pou li, avni an bati atravè edikasyon, travay, ak pèseverans, paske chemen sa yo pa trayi moun ki envesti tèt yo ladan yo seryezman. Mesaj li voye bay jèn Ayisyen yo pa chanje. Li ankouraje yo pou yo pa abandone lekòl: "Ale lekòl. Aprann. Enplike tèt ou. Oze. Prezève valè moral ak etik ou nan tout sa w ap antreprann," li deklare. Anplis, li konseye jèn yo pou yo refize soumèt yo anba fleo koripsyon an: "Rejte koripsyon ak konpwomi ki detwi diyite." Li raple yo ke chak jèn reprezante yon gwo fòs pou peyi a epi fè yon bon aksyon chak jou se yon fason konkrè pou konstwi edifis chanjman an.
Atravè vwayaj egzanplè li a, John Wisky Louirard reprezante yon jenerasyon ki toujou kwè nan espwa, pi lwen pase estereyotip ki karakterize jèn Ayisyen yo nan moman difisil sa yo. Li vle fè pati entegral yon jenerasyon ki chwazi aji, edike, konseye, epi transmèt konesans li. Yon jenerasyon ki refize abandone Ayiti epi ki travay, etap pa etap, pou prepare yon demen miyò.

Gade tou

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Emeline Michel, nan konsè eksepsyonèl nan Miami

Pawas St Clément selebre swasanndizan sèvis bay Bondye ak kominote ayisyen an 23 novanm 2024 nan 2975 N. Andrews Ave., Wilton Manors, FL. Nan okazyon selebrasyon sa a, Emeline Michel pral nan yon konsè eksepsyonèl pou make evènman kiltirèl sa a. Nan meni pwogram sa a, komite a planifye pou òganize seyans evanjelizasyon, fòmasyon kontinye, nan domèn etik, moralite ak espirityalite. Evènman sa a pral mete aksan sou lafwa, rezon ak kilti tou pou rebati nan inite wayòm Bondye a isit sou tè a kote "Charite ini nou ak Bondye". Nan objektif pou elve kilti nan paroksism li, Achevèk Miami an pral gen plezi pou l rejwenn nou pou yon gwo selebrasyon ekaristik samdi 23 novanm 2024, apati 10 a.m. Ansanm, yo pral make dat mitik sa a grave nan memwa fidèl ak zanmi li yo. Aswè a pral òganize pa icon nan mizik ayisyen an, Emeline Michel, prezantasyon sot pase a nan peyizaj kiltirèl ayisyen an: "Nou akeyi chantè a pi popilè Emeline Michel. Li pral fè nou onè nan reviv moman pwisan ak inoubliyab. Ayiti Ak vwa melodiye, trè kaptivan ak chante powetik li yo, tout bèl souvni yo pral la tankou plaj nou yo, briz lejè maten nou yo ak vòl zwazo. kaprisyeuz" te ekri nòt la pou laprès. Diva 58-zan la kontinye etabli tèt li kòm youn nan vwa sengilye, kontajye mizik ayisyen an. Pandan ke li rete nan style li, li te kapab kreye linivè mizik li pandan karyè li ki te pèmèt li yo dwe onore nan endistri a pa fanatik sa yo. Emeline Michel ak tèks sensè li yo ak stil inik li te rive jwenn yon gwo odyans san renonse otantisite li. Avèk chante li yo ak vwa melodiye li, li te balanse plizyè jenerasyon. Pandan tout karyè mizik li, li gen yon repètwa anrichisman, anviwon trèz albòm nan kredi li, nou ka site kèk : Douvanjou ka leve (1987) ; Flanm(1989);Pa gen manti nan sa(1990); wonm ak flanm dife (1993); Tout tan mwen (1991); Emeline Michel, the very best (1994), Ban m pase (1996); Coedes ak nanm (2001); Rasin Kreyòl(2004); Rèn nan kè (2007); Quintessence ak anfen Gratitid (2015). Li gen tou anpil kolaborasyon ak lòt atis. Chanjman and Jan mwen (2020, and 2021) Emeline Michel, 40 ane eksperyans sou sèn, li pote tout Ayiti nan vwa li, nanm li ak kò li. Pandan ane florissante li yo nan siksè, li te kite mak li sou plizyè kontinan kote li te deja pèfòme (Antilles, Amerik, Ewòp, Azi). Sa te pèmèt li dekouvri plizyè kote, tankou: Carnegie Hall, nan Nasyonzini; Teatro Manzoni nan Milan; Sant Kravis nan Florid; Festival Entènasyonal Jazz (Ayiti). Apre sa, Ontario Luminato Festival la; Jazz Entènasyonal Monreyal; New Orleans Jazz Fest la; dis jou yo sou zile a. Prèt St Kléman, Rev. Patrick Charles, pwofite lanse yon envitasyon cho bay kominote a pou l vin selebre gwo jou sa a ki make swasanndiyèm anivèsè li e pou l amize yon lòt fwa ankò sou kilti ayisyen an.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon