contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

UNESCO, Fondasyon Jazz Ayiti a ak MCC a mete tèt ansanm pou Kreyol Jazz
UNESCO, Fondasyon Jazz Ayiti a ak MCC a mete tèt ansanm pou Kreyol Jazz
UNESCO, Fondasyon Jazz Ayiti a ak MCC a mete tèt ansanm pou Kreyol Jazz

UNESCO, Fondasyon Jazz Ayiti a ak MCC a mete tèt ansanm pou Kreyol Jazz

Lendi 28 avril 2025 la, UNESCO, reprezante pa Mesye Éric Voli Bi, Direktè Fondasyon Jazz Ayiti a an Ayiti, pa Madanm Milena Sandler, Direktè Fondasyon Jazz Ayiti a, ak Mesye Joel Widmaier, Direktè Atistik PAP Jazz, ansanm ak Ministè Kilti ak Kominikasyon an, pa Madanm Stéphanie Saint-Louis, Direktè Afè Kiltirèl nan MCC a, te fè yon konferans pou laprès nan lokal UNESCO a nan ri Geffrard, nan Pétion-Ville. Pandan dènye a, yo te anonse inyon yo pou pwomosyon Kreyol Jazz la.

Rezime

Konferans sa a te okazyon tou pou lanse yon festival ki pral dewoule soti 29 avril pou rive 3 me nan Pétion-Ville, Jakmèl ak Kap-Ayisyen. Sa a pa sèlman yon okazyon pou selebre Jounen Entènasyonal Jazz la nan dat 30 avril la, men tou pou òganize gwo diskisyon sou Jazz Kreyòl la an jeneral. Se poutèt sa yon konferans entènasyonal sou mizik sa a, ki fè pati patrimwàn mizikal Ayisyen an, pral dewoule nan dat 29 avril la sou tèm nan: "Djaz Kreyol, plizyè idantite, mache, yon jan mizikal." Sa ap yon okazyon pou reyini ekspè, mizisyen, pwodiktè, chèchè, difizè ak lòt enstitisyon ki soti nan mond kreyòl la pou eksplore an pwofondè jan mizikal sa a, ki gen merit pou l rasanble, pi lwen pase divèsite ki deja egziste yo (Vodou Jazz, Maloya Jazz, Biguine Jazz, Jazz Ka, Karayibyen Jazz, elatriye), mond frankofòn nan alantou vektè inik sa a. Objektif la se pou eksplore posiblite pou ba li plis vizibilite, eksplwate potansyèl ekonomik li epi dekouvri pakèt opòtinite li ta ka ofri Ayiti ak rès mond lan ki pale kreyòl.

Haïti
Haïti
Haïti

Festival sa a pral yon okazyon tou pou bay djaz lavi pou yon dezyèm fwa, apre festival PAP Jazz la ki te fèt mwa pase a, nan yon peyi k ap fè fas ak difikilte politik ak sekirite.

Djaz Kreyol la, ki se fwi kreyativite Ayisyen an tou, dapre òganizatè yo, ka kontribye nèt ale nan amelyore imaj Ayiti. Se poutèt sa yo te pwofite selebrasyon mondyal jan mizikal sa a pou yo kòmanse yon bon refleksyon sou benefis Djaz Kreyòl la ka pote pou Ayiti.

Madan Stéphanie, ki t ap pale nan non Minis Patrice Delatour, te deklare nan konferans lan kijan Ministè Kilti ak Kominikasyon an te kwè nan pwojè sa a, ki gen pou objektif non sèlman pou fè pwomosyon kilti mizikal ayisyèn nan, men tou lang kreyòl la, yon vrè zouti pou reprezante pèp Ayisyen an. Li te ensiste tou ke pwojè sa a otou Kreyol Jazz la kapab amelyore nivo lavi anpil jèn mizisyen Ayisyen.

Pou pati pa li, Fondasyon Jazz Ayiti a, atravè Joel Widmaier, te di li onore pou l asosye ak yon pwojè konsa bò kote de antite sa yo, tout pandan l ap raple wòl kle li nan difizyon jan mizikal sa a ann Ayiti.

Haïti
Haïti
Haïti

Kanta pou UNESCO, ki ap dirije pwojè sa a, li te vle mete aksan, atravè direktè li ann Ayiti, ke festival sa a fè pati pwojè pou ranfòse relasyon "Eta-Sitwayen" an, ke UNESCO, PNUD ak OIM ap aplike ansanm, epi finanse pa Fon pou Konsolidasyon Lapè a. Anplis de sa, li te klarifye ke pwojè sa a gen pou objaktif pou ankouraje Kreyol Jazz kòm yon jan mizikal distenk, ki ka eksplwate, pou amelyore tradisyon kreyòl yo ak fizyon yo atravè fòm mizik sa a. Tout bagay sa a fè pati yon dinamik koyezyon sosyal, enklizyon jèn yo, ak sipò pou devlopman ekonomik ak kiltirèl.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti: resorts bò lanmè

Ayiti, souvan rekonèt pou istwa rich li, kilti pwosede ki vibwan ak peyizaj montay, se tou beni ak yon litoral sansasyonèl liy ak plaj pitorèsk. Resort plaj ayisyen yo ofri yon eksperyans inik kote sab blan rankontre dlo kristal klè nan Lanmè Karayib la. Destinasyon plaj sa yo ap parèt kòm bèl pyè koute chè, pare pou vwayajè ki grangou pou solèy ak avanti dekouvri. Yon Istwa Rich ak Kiltirèl Estasyon Ayiti yo pa sèlman ofri peyizaj mayifik; yo tou antre nan istwa ak kilti rich. Vizitè yo ka eksplore sit istorik tankou Citadelle Laferrière, yon gwo fò ki te bati nan kòmansman 19yèm syèk la, oswa Palais Sans-Souci, yon ansyen rezidans wayal ki date depi nan epòk kolonyal la. Anplis de sa, mizik ayisyen, dans ak cuisine pote yon touche vivan ak kolore nan eksperyans lanmè a, bay vizitè yo yon insight natif natal nan kilti lokal yo. Plaj ki nan Syèl la Plaj Ayiti yo se kèk nan pi bèl nan Karayib la, ki ofri mil sab blan primitif entoure pa dlo turkwaz briyan. Destinasyon tankou Jacmel, Labadee ak Île-à-Vache ofri retrè trankil kote vizitè yo ka detann nan solèy twopikal la oswa apresye yon pakèt aktivite dlo, tankou plonje, navige ak bato. Kit ou ap chèche eksitasyon oswa trankilite, plaj Ayiti yo ofri yon bagay pou tout moun. Yon Ekotouris Emerging Ayiti ap vin tounen yon destinasyon popilè tou pou moun ki renmen ekotouris. Avèk divèsite biyolojik inik li yo ak peyizaj intact, peyi a ofri opòtinite inik pou obsèvasyon zwazo, randone nan forè ak dekouvri sit natirèl espektakilè tankou kaskad dlo Saut-d’Eau ak twou wòch. Vwayajè ki gen konsyans anviwònman an pral jwenn ann Ayiti yon balans pafè ant avanti ak konsèvasyon lanati. Resorts Ayiti yo ofri pi plis pase plaj espektakilè. Yo ofri imèsyon nan yon kilti vibran, istwa kaptivan ak lanati konsève. Lè yo chwazi vizite Ayiti, vwayajè yo gen opòtinite pou yo dekouvri yon bijou nan Karayib la, pandan y ap kontribye nan devlopman ekonomik ak byennèt peyi ekstraòdinè sa a.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon