
1. Labadee
Labadee, bijou nan kòt nò peyi Dayiti, se yon plaj paradi ak dlo klè kristal ak sab blan. Destinasyon sa a souvan asosye ak kwazyè, ofri vizitè yo yon chape inoubliyab ant mòn vèt Fertile ak bèl lanmè.

Ayiti chaje ak trezò natirèl ak kiltirèl ki merite eksplore. Pami trezò sa yo, bèl plaj yo fè fyète nou. Nou seleksyone pou ou 10 plaj ou dwe vizite an Ayiti, ki ofri eksperyans inik ak memorab bò lanmè.
Li atik la an :

Labadee, bijou nan kòt nò peyi Dayiti, se yon plaj paradi ak dlo klè kristal ak sab blan. Destinasyon sa a souvan asosye ak kwazyè, ofri vizitè yo yon chape inoubliyab ant mòn vèt Fertile ak bèl lanmè.

Sitiye non kot des Arcadins, Moulin sur Mer se yon plaj ak yon atmosfè trankil ak istorik. Sit la, ki te ansyen yon moulen sik 18tyèm syèk, jodi a ofri yon retrè elegant ak lapè bò lanmè, kote istwa melanje san pwoblèm ak bote natirèl.

Royal Decameron Indigo Beach Resort & Spa se yon konplèks otèl ki sitiye an Ayiti, sou kòt nò a, nan Montrouis. Li se yon destinasyon popilè pou vwayajè kap chèche detant, solèy ak plaj sab.

Nan kot sid Ayiti, Pointe Sable ofri yon lanmè mayifik. Plaj izole sa a se pafè pou moun k ap chèche trankilite, ki antoure pa opinyon panoramic ak lanmè kalm.

Cormier Beach Resort, ki sitiye nan Cap-Haïtien, ofri yon plaj prive idilik ak bengalo sou plaj. Vizitè yo ka jwi vi prive ak trankilite pandan y ap pran plezi nan cuisine lokal yo.

Plaj Gelee, ki sitiye nan Okay, se pi popilè pou detire long li yo nan sab an lò aliyen ak pye kokoye. Li se yon kote ideyal pou amater espò dlo ak amatè lanati.

Sitiye sou Côte des Arcadins, Kaliko Beach Club se yon otèl 3-zetwal ki ofri yon pisin deyò. Li se yon destinasyon popilè pou vwayajè kap chèche detant.

Île-à-Vache, yon ti kwen paradi nan kot sid Ayiti, sedui ak plaj izole li yo, dlo kristal klè ak atmosfè kalme. Li se kote ki pafè pou yon escaped twopikal soti nan ajitasyon an.

Anse d’Azur, ki sitiye yon kèk kilomèt de vil Jérémie, anchante vizitè yo ak sab inik li yo ak dlo turkwaz. Li se yon kote nan detant kote ou ka apresye kontras la frape ant plaj la, lanmè a ak vejetasyon an Fertile.

Ile-à-Rat, yon bèl zile nan kòt nò Ayiti, kote avanti ak trankilite rankontre nan yon balans pafè. Ti zile sa a ofri yon escaped ideyal pou rayisab plonje, ak dlo turkwaz li yo kache trezò ki sot pase a.
Plaj Ayiti yo ofri yon divèsite nan peyizaj bò lanmè, soti nan plaj trè aktif jiska retrè izole. Chak destinasyon gen cham inik li yo, epi eksplore bèl pyè koute chè sa yo pwomèt moman inoubliyab nan mitan bote natirèl Ayiti.
Facebook : https://www.facebook.com/haitiwonderland
Youtube : https://www.youtube.com/@haitiwonderland
Instagram : https://www.instagram.com/haitiwonderland/
Twitter : https://twitter.com/haitiwonderland
Linkedin : https://www.linkedin.com/in/haitiwonderland/
Joseph-Auguste Anténor Firmin te fèt 28 oktòb 1850 Okap, nan yon Ayiti ki te fèk emansipe anba jouk kolonyal la, li te mouri 19 septanm 1911 a laj 60 an nan ekzil. Li se san dout youn nan figi entelektyèl ki pi anblèm nan tan li. Lavi li, ki make pa yon karyè eksepsyonèl nan domèn politik, literè ak diplomatik, montre jeni yon entelektyèl ayisyen ki gen kontribisyon ki kite yon mak ki pa efase sou listwa.
LEGACY LEADERSHIP AWARD 2025 ki te òganize pa LEAD-ACADEMY, te mete aksan sou jèn ki angaje nan vil Kafou. Evènman prestijye sa a te rasanble prèske 200 jèn ak anpil aktè lokal pou selebre lidèchip egzanplè nan yon rejyon ki ap fè fas ak anpil defi.
Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.
Edikanèt se yon òganizasyon ki angaje nan edikasyon an lang kreyòl ayisyen sou entènèt. Li te fonde an 2019 nan Lise Toussaint Louverture. Òganizasyon an ap travay pou mete lang kreyòl la an valè, bay li rekonesans epi ankouraje itilizasyon li nan tout espas edikatif, sosyal ak enstitisyonèl peyi a. Se twa jèn militan ki angaje pou koz sa a ki mete l sou pye: Luc Cadet FIGARO, Alan Joe JEAN, ak Marcus JUSMA. Depi kòmansman, Edikanèt te fikse tèt li kòm misyon prensipal pou ankouraje ansèyman an kreyòl nan tout zòn peyi a; ekri materyèl pedagojik an kreyòl; konbat diskriminasyon lengwistik kont moun ki pale kreyòl; epi fè kreyòl tounen yon lang enstriksyon, kilti ak prestij. Inisyativ sa a soti nan yon konsyans sou jan lang kreyòl la toujou mete sou kote nan sosyete ayisyen an. Dènye gwo aksyon yo te fè se te yon konkou jeni ki te fèt pandan mwa jiyè 2025, sou konesans jeneral: listwa Ayiti, jeografi, kilti ayisyen, matematik, grama kreyòl, ak lòt matyè ki gen rapò ak aprantisaj an kreyòl. Roobens D. Victor te ranpòte premye pri sou 113 patisipan.
Nan yon mond dijital ki domine an gwo pati pa Facebook, Instagram, ak TikTok, Ayiti ap temwen nesans yon inovasyon ki byen kapab chanje tout bagay: Toupatou, yon rezo sosyal 100% Ayisyen. Konsepsyon yon jèn talan lokal fè pwojè sa a reprezante tou de enjenyite devlopè Ayisyen yo ak dezi pou kreye yon platfòm adapte ak bezwen lokal yo.
Ayiti, yon zile majestueux Karayib la, sedui ak peyizaj li yo, kilti vibran li yo, ak yon istwa kaptivan nan lit pou endepandans. Nan atik konplè sa a, dekouvri tout sa ou bezwen konnen pou w apresye bote ak otantisite Ayiti: pozisyon jeyografik li, istwa lejand li, kilti rich li, plaj selès li yo, kote istorik li yo, cuisine inik li yo, tradisyon li yo ak plis ankò.

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.