contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Jennifer EUGÈNE: Yon Plim nan Sèvis Limanite
Jennifer EUGÈNE: Yon Plim nan Sèvis Limanite
Jennifer EUGÈNE: Yon Plim nan Sèvis Limanite

Jennifer EUGÈNE: Yon Plim nan Sèvis Limanite

Jennifer EUGÈNE se te fèt nan Port-au-Prince 1ye me 1995. Li se yon otè ak yon avoka nan fòmasyon, epi li rive konbine avèk sajès de pasyon li yo: defans dwa moun ak ekriti. Depi li te piti, li te jwenn nan mo yo yon abri, yon refij kont yon mond ki souvan twò ajite ak difisil. Pandan lòt jèn nan laj li pataje lavi yo fòma, li te plonje nan pwòp linivè li, sa se ekriti. Depi laj katòz an, ekriti vin pi plis pase yon pasyon, li vin yon mwayen pou jwenn lapè entèryè, simonte difikilte ak konprann tèt li. Se nan kontèks sa a li te jwenn vre vokasyon li.

Haïti
Haïti
Haïti

Ekriti, Yon Aksyon Terapetik

Pou Jennifer, ekriti pa sèlman yon aksyon kreyatif, men yon fason pou dekouvri tèt li ak rekonstwi li. "Pwezi ede m dekouvri tèt mwen," li konfese. Se konsa, ekriti vin yon fason pou li kreye pwòp mond li, yon fason pou depase difikilte pèsonèl yo epi jwenn repons pou kesyon enteryè. Lè li chwazi ekri, li dekouvri ke se ekriti ki te chwazi li. Chemen sa a pèmèt li eksprime tèt li, pataje eksperyans li, epi jwenn tèt li nan yon linivè kote li ka pi byen konprann emosyon li, doulè li, ak konpleksite nan egzistans imen. Ekriti ka yon bezwen oswa yon anvi, depann sou sikonstans. Pafwa, ekriti se yon aksyon terapetik, yon nesesite ki sòti nan doulè oswa solitid.

Gade tou

Enspirasyon Literè Jennifer EUGÈNE

Otè ki enspire Jennifer yo anpil e varye. Dany Laferrière, Gary Victor, Marc Exavier, Yanick Lahens, ak Fatou Diome se kèk nan figi literè ki make chemen li. Ekriven sa yo te enfliyanse kreyasyon li, pandan y ap elaji vizyon li sou literati ak kilti.

Haïti
Haïti
Haïti

Sekous Kè: Yon Liv Ki Soti nan Doulè

Liv li Sekous Kè se dezyèm liv li, li pibliye pa Csimon Publishing nan Etazini. Dapre li, liv sa a fèt apre yon peryòd difisil de dèyè. Nan lòt mo, liv sa a se yon fòm terapetik, yon fason pou simonte pèt la ak mete mo sou doulè ki pi pwofon. Piblikasyon koleksyon sa a gen plis siyifikasyon paske li te sipòte pa Csimon Publishing, yon kay pibliye ki te jwe yon wòl kle nan difizyon vwa li. Gras a Csimon Publishing, Sekous Kè kapab espere rive jwenn yon pi gwo piblik, sa pèmèt travay Jennifer jwenn yon plas nan literati Ayisyen kontemporen an.

Yon Premye Siksè Remakab

Siksè Siwo lamou, premye liv li nan premye edisyon Salon Liv Port-au-Prince, kote li te vin yon best-seller, te yon moman fyète pou li. Siksè sa a make yon etap enpòtan nan chemen li, sa se yon fanm otè k ap evolye nan yon sosyete ki souvan domine pa estrikti patriyakal.

Haïti
Haïti
Haïti

Sekous Kè: Yon Vwayaj Emosyonèl

Sekous Kè kontinye de premye a, li abòde tèm pwofon ak inivèsèl tankou tristès, doulè, absans, vid ak solitid. Tèm sa yo reyaji avèk anpil moun, paske yo touche reyalite imen ke chak moun ap travèse yon moman oswa yon lòt nan lavi yo.

Club la literè ak filozofik nan Galette-Chambon revele dezyèm edisyon li yo: yon vwayaj nan kè a nan liv
Club la literè ak filozofik nan Galette-Chambon revele dezyèm edisyon li yo: yon vwayaj nan kè a nan liv

Club la literè ak filozofik nan Galette-Chambon revele dezyèm edisyon li yo: yon vwayaj nan kè a nan liv

Nan yon atmosfè nan bagay moun fou, nan oditoryòm Saint Jean Marie Vianney de Galette-Chambon a, kote ri yo te pete, mizik la retounen, ak talan yo te dismented, te kòmanse dezyèm edisyon an nan konpetisyon an lekti, alantou tèm nan "Ann Li Pou. n Chanje Peyi n ». Inisyativ sa a, ki te òganize pa klib literè ak filozofik nan Galette Chambon (Clpgach) nan Vandredi 06 Oktòb 2024, te make pa yon pasyon debòde nan piblik la. Espektatè yo te vini pou plizyè rezon: pou sipòte aplikan yo epi viv prezantasyon yo. Travay yo, kòm "konsa te pale de tonton an", "vokasyon an nan elit la" nan Jean Price Mas, "Dis Gason Nwa yo" nan Etzer Vilary ak "kouraj nan ap viv an Ayiti nan 21yèm syèk la" nan Hérold Toussaint, Prezante agiman inovatè ki lye ak kontèks sosyete a. Yo mare ak tradisyon, kilti ayisyen, sosyoloji ak antwopoloji. Liv sa yo bay aplikan yo pou yon peryòd de 15 jou. Retounen, yo vini ak rezime yo, epi, apre chak prezantasyon, nan vire, revele nouvo pèspektiv sou boule kesyon ak tèm delika soti nan travay, pandan y ap pran an kont konsèp yo te aprann nan pale piblik. Nan tèren sa a kote verve a ak konfli a vèb kòm byen ke lojik, kondanasyon, presizyon ak klè, li se yon kesyon de "di tout nan yon kèk mo". Jijman yo baze sou twa kritè: metodoloji a konsènan sibstans lan ak fòm travay la; Elokans la ki konsène diskou vèbal ak ki pa vèbal (jesyon mikwo, bon pwononsyasyon, elatriye); E finalman, yon kritè esansyèl: Konprann. Sa a se evalye si aplikan an te kontwole travay la. Kesyon yo ka mande san yo pa inyore kontèks la nan ki li viv. Anplis de sa, asistan gen opòtinite pou yo vote pou aplikan an ki séduire yo pi plis la. Vòt sa a koute chè nan yon nivo ki pi wo. Remake byen ke ka vòt sa a dwe fè pa sèlman figi -a -face, men tou sou entènèt sou paj Facebook nou an clpgach. Anplis de sa, piblik la te toujou chanje byen nan vwayaj sa a nan linivè a nan otè rejyonal yo. Lèt la mare ankadreman an epi fè vital repètwa a anpil nan konpetisyon an vital, te fè leve nan travay impactful tankou "pri a nan iresponsabilite" nan Montuma Murat, "retounen nan responsablite sitwayen" ekri pa Jean Jacquesson Thelucier ak "kouraj yo viv An Ayiti nan 21yèm syèk la "Pwofesè Hérold Toussaint, nan non yon kèk. Malgre ke yo te mouri, kèk ekriven toujou ap viv nan kè a nan sitiyasyon nou yo nan pòsyon tè yo. Pami yo, li nesesè site: "vokasyon an nan elit la" nan Doktè Jean Price Mas, "Dis Gason Nwa yo" nan Etzer Villaire ak "Gouvènè a nan lawouze" pa Jacques Roumain, osi byen ke anpil lòt moun. Pou evènman sa a literè yo dwe deplase ak satisfè atant pou dezyèm edisyon sa a, anpil sakrifis yo nesesè sou pati nan anplwaye a kòm byen ke piblik la ki pa janm kite nou pou kont li. Nan sans sa a, nou ta renmen remèsye yo epi rele tout moun ki vle sipòte evènman sa a. Vreman vre, si konpetisyon sa a se yon solisyon yo te jwenn avanse ansanm nan direksyon pou yon objektif komen, siksè li depann sou angajman tout moun. Apeprè de zan de sa, klima a sekirite nan zòn nan pa te fezab nan fini an nan konpetisyon an. Malgre ke li pa ankò ideyal jodi a, li se tan yo triyonf sou obscurantism ak goumen diktati a nan anbyen inyorans.

Yon Angajman Sosyal ak Feminis

Anplis travay literè li, Jennifer EUGÈNE se yon defansè dwa moun ki opprime. Avoka nan fòmasyon, li lite aktivman pou pwoteksyon vev, orfelen ak moun marginalize, pandan li angaje nan feminis kote li se yon manm nan yon òganizasyon feminis. Angajman li vize denonse enjis sosyal epi itilize mo, ansanm avèk konesans legal li, kòm yon mwayen batay ak réconfort pou kominote li.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Villarson mackendy

Fier de toi tendre Amie femme forte femme de courage continuer de briller que le DIEU tout Puissant puisse hulliminer ton parcours

07 Mas 2025 | 07:57:05 AM
Robert Jr LAFONTANT

Je tiens a feliciter Madame Jennifer EUGÈNE pour son courage exemplaire,malgre les difficultes rencontrees actuellement dans son pays a cause de la crise politique qui sevit depuis quelques annees deja,elle s'est armee de courage pour materialiser sa pensee,elle continue a promouvoir la culture Haytienne a travers ses oeuvres poetiques.Elle encourage les jeunes ecolieres et ecoliers,et tous indistinctement a s'adonner davantage a la lecture lors de la vente signature de "Siwo lanmou" a Radio Television Caraibes en Decembre 2023.Je vous encourage a lire cette etoile montante, une Grande Dame de la culture Haytienne a travers ses ecrits: "Siwo lanmou" deja paru et toujours disponible et son recent recueil de poesie "sekous kè"
Felicitations Madame Eugène!Notre pays a besoin de jeunes talents et de modele comme vous pour continuer a inspirer et a inciter les jeunes a lire et a produire davantage.Merci encore pour "Siwo lanmou"C'est un regal! Maintenant je suis entrain de savourer "Sekous ke". Je vous invite a faire comme moi en vous procurant ses recueils pour encourager et souvenir son travail si louable et passionant pour la poesie.

07 Mas 2025 | 12:27:21 PM
Kim

Quelqu'un qui sait communiquer avec l'âme des gens est plus qu'exceptionnel. Très chère, continue à nous éblouir, nous sommes fiers de toi.

Mes sincères Félicitations Jennifer!

07 Mas 2025 | 01:03:45 PM
LATE Sabinus

Un modèle de courage et de persévérance. Les jeunes d'aujourd'hui doivent prendre exemple sur elle. Je suis fier de toi.

08 Mas 2025 | 09:21:25 AM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Yon apèl a sansibilizasyon a medya anliy yo pou amelyore imaj Ayiti sou entènèt

Yon senp rechèch Google pou "Ayiti" ap kite ou ak yon gou anmè, paske ou w ap sitou dekouvri imaj degradan ki pa bay omaj a bèlte natirèl Ayiti, istwa rich, ak kilti vibran. Reyalite sa a soti nan yon pakèt medya sou entènèt ki, nan rechèch inplakabl yo pou vizibilite ak pwofi, gaye imaj ki pa reflete vre sans Ayiti. Li lè li tan pou nou defye tandans sa a epi sansibilize medya ayisyen yo sou entènèt sou enpak pwofon chwa editoryal yo genyen sou imaj pwòp peyi yo. b~Konsekans difizyon imaj degradan yo:~b Pataje imaj degradan Ayiti yo kontribye nan perpétuer prejije ak ranfòse estereyotip negatif ki asosye ak peyi a. Sa ka gen konsekans grav pou touris, envestisman etranje, e menm fyète nasyonal ayisyen yo. Anplis de sa, li kreye yon deformation nan reyalite, maske anpil aspè pozitif ak enspirasyon Ayiti. b~Yon apèl pou Responsablite Editoryal:~b Li enperatif pou medya ayisyen yo sou entènèt pran responsablite editoryal pou asire imaj ak istwa yo emèt yo reflete divèsite ak richès Ayiti. Olye yo konsantre sèlman sou aspè negatif yo, yo ta dwe mete aksan sou siksè, inisyativ pozitif, ak kontribisyon eksepsyonèl ayisyen yo nan sosyete mondyal la. b~Ankouraje yon Imaj Ekilibre:~b Divèsite Ayiti, ni kiltirèl ni sosyalman, merite selebre. Medya sou entènèt ayisyen yo gen opòtinite pou yo jwe yon wòl kle nan pwomosyon yon imaj ki pi ekilibre nan peyi a nan mete aksan sou siksè li yo, inovasyon li yo ak istwa rich li yo. Sa a pral non sèlman ede edike piblik mondyal la, men tou, enspire fyète ak konfyans nan Ayisyen tèt yo. Li lè li tan pou medya ayisyen yo sou entènèt reyalize pouvwa yo kòm fòmatè opinyon epi kontribye aktivman nan transfòme imaj Ayiti. Lè yo chwazi pataje istwa ekilibre ak pozitif, yo ka jwe yon wòl enpòtan nan bati yon pèsepsyon ki pi egzak ak respè sou peyi remakab sa a. Se yon apèl pou responsablite editoryal, sansiblite ak fyète nasyonal, yon fason pou retabli Ayiti nan plas li merite sou sèn mondyal la.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Eksplore Cayes-Jacmel, Ayiti: Dekouvri yon trezò touristik ak kiltirèl.

Nich nan mòn yo sipè nan rejyon sidès Ayiti, komin pitorèsk Cayes-Jacmel parèt kòm yon pèl ki ra, ofri yon eksperyans touristik ak kiltirèl enprenabl. Avèk peyizaj vèt kaka kleren li yo, eritaj kiltirèl rich ak aktivite enteresan, destinasyon sa a pwomèt yon vwayaj inoubliyab pou vwayajè k ap chèche otantisite ak bote natirèl. Le pli vit ke ou rive nan Cayes-Jacmel, ou pral kaptive pa bèl nan peyizaj li yo. Plèn yo ak ti mòn ki domine tèren an ofri yon spektak mayifik, ideyal pou randone pitorèsk ak pwomnad lantèman. Vil la tou plen nan vwa navigab kristal klè, pafè pou yon ti repo entérésan oswa yon sesyon lapèch ap detann. Eksplore santye yo kache epi kite tèt ou anchante pa divèsite biyolojik pwospere nan rejyon an, kote lanati ap gouvènen sipwèm. San yo pa bliye bèl plaj Kabic tankou "Ti Mouillage", kote sab amann ak dlo turkwaz envite detant ak espò nan dlo. Cayes-Jacmel chaje ak istwa rich ak kilti vibran, ki reflete nan tanp majestueux li yo ak legliz yo. Avèk plis pase trant-de tanp nan tout lafwa, ki gen ladan legliz Batis, Legliz Bondye ak legliz Katolik, vil la se yon senbòl divèsite relijye ak tolerans. Plonje tèt ou nan sot pase kaptivan rejyon an nan vizite tribinal majistra a ak estasyon lapolis, temwen eritaj politik ak legal li yo. Eksperyans eksitasyon nan lavi lokal lè w patisipe nan festival ki vivan ak evènman kiltirèl nan Cayes-Jacmel. Plonje tèt ou nan ritm antant mizik ayisyen an pandan selebrasyon kominotè yo, epi dekouvri atizana tradisyonèl nan mache lokal yo. Pa rate festival anyèl vil la, kote dans, gastronomi ak boza konbine pou kreye yon atmosfè fèstivite ak cho. Kit ou se yon renmen espò, fanatik avanti, oswa tou senpleman kap chèche detant, Cayes-Jacmel gen yon bagay yo ofri chak vwayajè. Jwe foutbòl oswa baskètbòl sou anplasman lokal yo, oswa danse lannwit lan nan youn nan bwat vivan nan vil la. Pou yon eksperyans natif natal, rantre nan yon levasyon lapèch ak moun nan lokalite yo, oswa eksplore mervey kache rejyon an nan yon vwayaj eksitan jeep. Avèk bote natirèl li mayifik, eritaj kiltirèl rich ak aktivite kaptivan, Cayes-Jacmel parèt kòm yon destinasyon touristik ak kiltirèl enkonparab an Ayiti. Kit ou ap chèche avanti, detant oswa dekouvèt kiltirèl, vil pitorèsk sa a pwomèt ou yon eksperyans inoubliyab, anprint ak sans nan lavi ayisyen an. S’angajè nan yon vwayaj nan kè a nan majik Cayes-Jacmel epi kite tèt ou anchante pa cham li yo.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon