contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Frankétienne, gayan pri Nobèl la
Frankétienne, gayan pri Nobèl la
Frankétienne, gayan pri Nobèl la

Frankétienne, gayan pri Nobèl la

Frankétienne se non sèn nonm ki te ofisyèlman pote non Jean-Pierre Basilic Dantor a. Li te fèt nan depatman Artibonite an Ayiti nan dat 12 avril 1936. Papa l, ki pa t rekonèt li lè l te fèt, te, dapre pwòp pawòl li, yon endistriyalis ameriken ki te vin fè biznis an Ayiti, epi manman l te yon peyizan Artibonite. Sa ki fè Frank yon ka menm jan ak gran atis Jamayiken an, Bob Marley, ki te gen yon istwa tipik, anplis lefèt ke toulede mesye yo te fè moun pale de peyi yo aletranje epi yo te make tè yo anndan poutèt atizay yo. Frank te mouri jedi 20 fevriye 2025, nan Delmas, vil kote li te fèt pandan plizyè dizèn ane. Li te pral selebre 89yèm anivèsè nesans li.

Haïti
Haïti
Haïti

Wa Timoun nan

Apre nesans Frankétienne, li pa t viv anpil nan Ravine Sèche (vil kote l te fèt), manman l te kouri kite povrete pwovens Ayisyen an pou l vin rete ak pitit la nan katye Bel-Air nan Pòtoprens, youn nan katye ki pi cho ak pi vivan nan epòk li a. Katye sa a pral make lavi ti Frank, epi li pral make pa kreyasyon li, dinamism li jiska jounen jodi a. Epi anplis, Frankétienne di li te grandi anba banyè libète a ak nan yon lajwa san parèy nan katye sa a kote Pòtoprens te fèt. Nan Bel-Air, li te di nan kè l, po milat li a te fè l tounen yon ti gason blan popilè nan katye trè popilè sa a, ki te gen anpil moun nwa.

Gade tou

Haïti
Haïti
Haïti

Mons Sakre

Frankétienne di li te antre nan literati pa pòt prensipal lekti a. Epi gwo gou sa a pou lekti te vin jwenn li apre yon gwo echèk. Ti Frank, ki te fèk rive soti Ravine Sèche, yon sè nan Legliz Katolik la te mande l non l, epi li pa t konn sa pou l reponn, li te kanpe devan yon chanm. pran refij nan yon silans wont pou defann tèt yo kont efè inyorans sa a. Epizòd sa a pral pouse ti Frank nan direksyon liv jiskaske li renmen yo jiska lafen.
Jodi a, UNESCO fè lwanj Frankétienne, ki fèk kreye yon pri literè an lonè li, pou kreyativite literè li, paske li se youn nan otè ki pi prolific nan epòk li a, ak plis pase 30 travay ekri li yo, yon kò travay konsiderableman divèsifye, ki gen ladan teyat, pwezi, woman ak redaksyon. Pami travay li yo ki pi popilè, ki te kite mak yo sou imajinasyon Ayisyen an, nou ka site Dézafi, Pèlentèt, Foukifoura, L’ultravocal, Les affres d’un défi.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon kreyatè linivè

Lavi Frankétienne te make anpil pa gwo lespri kreyatif li. Mesye a te youn nan pi gwo kreyatè mond yo, yon envanteur eksepsyonèl ki te swiv mak pye pi gran yo nan listwa nan domèn sa a. Li se youn nan kreyatè yon mouvman literè yo rele Spiralist ansanm ak Jean-Claude Charles ak René Philoctète. Men, byen lwen pi lwen pase literati, pou nonm ki te Minis Kilti sou prezidans Nesly François Manigat la, kreyasyon ak lavi se de fas inseparab nan menm pyès monnen an. Se poutèt sa, ansanm ak lavi literè sa a ki byen koud, kote li se alafwa yon powèt, yon romansye, yon otè pyès teyat ak yon eseyis, nou jwenn li tou kòm yon pent, yon chantè ak yon tanbouyè. Avèk tout sa, li sanble enposib pou ou pa kite mak ou sou peyi ou ak epòk ou a.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon moun ki renmen Ayiti

Frank te rete jiska lafen lavi li yon gwo defansè kilti ayisyèn nan, Ministè Kilti ak Kominikasyon Ayiti te monte l nan ran anbasadè pèmanan kilti sa a. Men, Frank pa t limite tèt li sèlman nan kilti. Yon diplome nan École Normale Supérieure nan Inivèsite Leta Ayiti, li te sèvi ak sa kòm yon eskiz pou l envesti nan edikasyon, miyò lè l te kreye yon lekòl nan katye etènèl li a, Bèlè. Frank te demontre kijan li te renmen peyi li nan aksyon sa a. Paske lè ou renmen peyi ou, ou pa vòlè ladan l, men ou plante lekòl nan mitan l pou edikasyon pitit ou yo. Anplis, moun ki renmen peyi l’ defann li epi li fè non li respekte. Frank te gen kouraj pou l sèvi ak atizay li pou libere peyi li anba diktati feròs e ki te koute chè anpil Duvalier ki te sou pouvwa a. Epi lòt gwo prèv lanmou li pou peyi li a se lefèt ke li te rete abite nan peyi sa a jiska lafen, menm si li te gen anpil mwayen pou kontinye lavi li nan nenpòt gwo peyi nan mond lan. Yon fason pou di ke lè ou renmen peyi ou, ou menm pare pou kite tèt ou mouri ladan l. Nou ka sèlman salye kouraj nonm sa a. Pòtoprens se vil ki pi danjere an 2024, dapre kèk ekspè etranje, yon vil konsa, ou kouri kite l si ou gen mwayen. Rete anndan epi mouri, lè ou pote non Frankétienne, se prèv yon lanmou san limit.

Haïti
Haïti
Haïti

Frank, swaf pou grandè

Frankétienne tradui byen bò bèl bagay solèy Ayisyen an. Li te yon nonm ki te konnen li te egal ak rès mond lan epi ki te deside kouri dèyè zetwal yo. Frank te di li t ap tann Pri Nobèl Literati li a, paske li te santi li merite l, epi li te tann tit sa a avèk pasyans depi rezidans li nan Delmas 31, li di li se yon nonm ki te konstwi ase e ki te kite mak li sou epòk li pou sa. Si Bob Dylan, bèl chantè ameriken nan epòk li a, elatriye, te resevwa Pri Nobèl sa a, poukisa pa Frank? Paske tou de te fèt gason epi byen bonè yo te pran posesyon dwa yo pou yo vin kreyatè. Toulede te pran atizay oserye depi yo te jèn. Si Frank se pwodwi yon ti peyi, li te di tèt li, omwen kreyasyon li a egal ak kreyasyon nenpòt Moun. Epi pa mwens.

Malgre tout fo tandans imilyan peyi li a, nonm ekstraòdinè sa a te fè efò pou l vin yon Nonm nan liy imedya zansèt li yo. Pou l yon kontinyasyon ki diy nan gwo fyète Dessalin, Louvertur, Christoph. Epi pou pwolonje nan gwo epòk la figi tankou Louis-Joseph Janvier, Jean Price-Mars, Anténor Firmin oswa Demesvar Delorme. Frank se yon gwo senbòl rebelyon kont vilgè, medyokrite Ayiti nou ye kounye a, Frank te toujou ye. Senbòl yon bèl eskandal, koud nan blesi peyi sa a ki te desann soti nan tèt. Si se sèlman nan sans sa a, nonm sa a, nou dwe konte sou egzanp lavi li lè n ap chèche onore li. Lavi li ak gwo eritaj li te kite dèyè a ta dwe sèvi kòm yon modèl pou tout timoun atravè lemond.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Viv nan pwoz ak pwezi: yon evènman ete enkoni nan Pòtoprens.

Viv nan pwoz ak pwezi se yon evènman atistik ak kiltirèl òganizasyon kiltirèl Salon de Livre de Port-au-Prince (OCSLPAP) ki te òganize nan objektif pou rasanble jèn atis ki soti nan kapital ayisyen an pou montre yo bay yon gwo odyans. Edisyon sa a pral dewoule samdi 27 jiyè 2024 nan sant kiltirèl pyépoudré, ki chita nan nimewo 332 sou Route de Bourne. Ane sa a òganizatè yo anonse misyon yo se rasanble talan ki soti nan divès kategori atistik, toujou nan objektif pou ede yo vin abitye youn ak lòt, epi ede kreye yon lyen solid ant yo ak piblik ayisyen an. Kategori òganizatè yo vize pou dezyèm edisyon sa a se jèn powèt, slammers, komedyen, rapè, dansè, chantè, pent, ak ekriven ki deja pibliye omwen yon travay. Viv nan pwoz ak pwezi pral yon opòtinite tou pou ankouraje jenès ayisyen reflechi. Premye pati nan evènman an pral konsakre nan yon diskisyon sou yon tèks ekriven ayisyen an pi popilè Louis Philippe Dalembert, ki gen tit The Other Face of the Sea po imigran an. Se yon liv ki pale aklè ak reyalite pèp ayisyen an jodi a. Yo te deja anonse premye pati sa a ap modere pa jounalis ak kritik literè Carl Pierrecq ki travay pou ekriven ti istwa a, e Pierre Marie, yon jèn etidyan sosyoloji nan Fakilte Syans Imen (FASCH) ap bay modération. . Apre yon premye edisyon ki gen anpil siksè ki te dewoule nan mwa me 2023 nan lokal bibliyotèk minisipal Delmas, òganizatè k ap viv nan pwoz ak pwezi yo di yo detèmine e yo te fè pwomès pou ane sa a pou yo delivre bay piblik la pòto. -princien, yon evènman kiltirèl nan echèl eksepsyonèl pou dezyèm pwomnad la. Yon lòt fwa ankò, sa a pral opòtinite pafè pou selebre gwo richès kilti ayisyen an atravè ògàn jèn talan nou yo. Etandone kontèks difisil, ki manifeste nan sitiyasyon ensekirite prèske chak jou ki domine depi kèk tan, nan yon bon pati nan Pòtoprens, anons evènman sa a vini kòm yon nouvo souf oksijèn, gaye nan tout poumon yo. nan vil la. Se yon lòt opòtinite ankò pou nou raple atravè fèt atistik sa a menm nan moman gwo twoub, atizay ap rete yon limyè endispansab, paske menm nan moman kriz, lèt la ak atis la (chanèl difizyon li) ap tounen refij, sous nan. rekonfò ak apeze pou tout nanm moun.

Haïti : Île des Amoureux

Kote ideyal la pou vakans, lin de myèl, randone, vizit vizite ak plis ankò. Zile paradi sa a, ki sitiye nan sid Ayiti, toupre Île-à-Vache, ofri yon anviwònman pitorèsk ki fè li yon destinasyon chwa. Yon ti kout wòch soti nan Île à Vache, yon zile 128 km² benyen nan dlo kristal klè nan Lanmè Karayib la, Île des Amoureux se yon bèl bijou yo eksplore an Ayiti. Jis 5.50 mil naval soti nan vil la kotyè nan Okay, zile sa a fasil pou jwenn. Vwayajè yo ka rive nan vil Okay la nan machin oswa patisipe pou vòl charter ki rive nan ayewopò rejyonal la. Soti nan pò Les Cayes, yon kout bato vwayaj 20 minit pral mennen ou nan destinasyon mayifik sa a. Istwa kaptivan Île à Vache ajoute yon dimansyon siplemantè nan eksperyans ou. Yon fwa yon refij pou pirat ak boukane, zile sa a te surnome "Treasure Island". Jodi a, li kontinye charme vizitè yo ak anbyans natif natal li yo, plaj primitif ak dlo kristal klè. Kit ou ap chèche pou detant plaj, avanti anba dlo, yon escaped amoure, yon avanti ekzotik oswa dekouvèt kiltirèl, Lovers’ Island gen tout bagay. Plonje nan dlo klè yo eksplore resif koray kolore, vwayaje nan vejetasyon Fertile, oswa tranpe nan atmosfè a trè aktif nan mache lokal yo. Pou koup kap chèche romans, pa gen anyen tankou yon promenade solèy kouche sou plaj la, ki te swiv pa yon dine chandèl anba zetwal yo. Lovers’ Island se pi plis pase jis yon destinasyon vakans, li se yon vrè refij lapè kote avanti ak detant rankontre. Si ou se yon renmen detant oswa yon avanturyé nan kè, zile sa a pral sedui ou ak cham natif natal li yo ak peyizaj mayifik. Anbake nan yon escaped inoubliyab epi dekouvri tout sa Ayiti gen pou ofri nan paradi zile sa a.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon