contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Jennifer EUGÈNE: Yon Plim nan Sèvis Limanite
Jennifer EUGÈNE: Yon Plim nan Sèvis Limanite
Jennifer EUGÈNE: Yon Plim nan Sèvis Limanite

Jennifer EUGÈNE: Yon Plim nan Sèvis Limanite

Jennifer EUGÈNE se te fèt nan Port-au-Prince 1ye me 1995. Li se yon otè ak yon avoka nan fòmasyon, epi li rive konbine avèk sajès de pasyon li yo: defans dwa moun ak ekriti. Depi li te piti, li te jwenn nan mo yo yon abri, yon refij kont yon mond ki souvan twò ajite ak difisil. Pandan lòt jèn nan laj li pataje lavi yo fòma, li te plonje nan pwòp linivè li, sa se ekriti. Depi laj katòz an, ekriti vin pi plis pase yon pasyon, li vin yon mwayen pou jwenn lapè entèryè, simonte difikilte ak konprann tèt li. Se nan kontèks sa a li te jwenn vre vokasyon li.

Haïti
Haïti
Haïti

Ekriti, Yon Aksyon Terapetik

Pou Jennifer, ekriti pa sèlman yon aksyon kreyatif, men yon fason pou dekouvri tèt li ak rekonstwi li. "Pwezi ede m dekouvri tèt mwen," li konfese. Se konsa, ekriti vin yon fason pou li kreye pwòp mond li, yon fason pou depase difikilte pèsonèl yo epi jwenn repons pou kesyon enteryè. Lè li chwazi ekri, li dekouvri ke se ekriti ki te chwazi li. Chemen sa a pèmèt li eksprime tèt li, pataje eksperyans li, epi jwenn tèt li nan yon linivè kote li ka pi byen konprann emosyon li, doulè li, ak konpleksite nan egzistans imen. Ekriti ka yon bezwen oswa yon anvi, depann sou sikonstans. Pafwa, ekriti se yon aksyon terapetik, yon nesesite ki sòti nan doulè oswa solitid.

Gade tou

Enspirasyon Literè Jennifer EUGÈNE

Otè ki enspire Jennifer yo anpil e varye. Dany Laferrière, Gary Victor, Marc Exavier, Yanick Lahens, ak Fatou Diome se kèk nan figi literè ki make chemen li. Ekriven sa yo te enfliyanse kreyasyon li, pandan y ap elaji vizyon li sou literati ak kilti.

Haïti
Haïti
Haïti

Sekous Kè: Yon Liv Ki Soti nan Doulè

Liv li Sekous Kè se dezyèm liv li, li pibliye pa Csimon Publishing nan Etazini. Dapre li, liv sa a fèt apre yon peryòd difisil de dèyè. Nan lòt mo, liv sa a se yon fòm terapetik, yon fason pou simonte pèt la ak mete mo sou doulè ki pi pwofon. Piblikasyon koleksyon sa a gen plis siyifikasyon paske li te sipòte pa Csimon Publishing, yon kay pibliye ki te jwe yon wòl kle nan difizyon vwa li. Gras a Csimon Publishing, Sekous Kè kapab espere rive jwenn yon pi gwo piblik, sa pèmèt travay Jennifer jwenn yon plas nan literati Ayisyen kontemporen an.

Yon Premye Siksè Remakab

Siksè Siwo lamou, premye liv li nan premye edisyon Salon Liv Port-au-Prince, kote li te vin yon best-seller, te yon moman fyète pou li. Siksè sa a make yon etap enpòtan nan chemen li, sa se yon fanm otè k ap evolye nan yon sosyete ki souvan domine pa estrikti patriyakal.

Haïti
Haïti
Haïti

Sekous Kè: Yon Vwayaj Emosyonèl

Sekous Kè kontinye de premye a, li abòde tèm pwofon ak inivèsèl tankou tristès, doulè, absans, vid ak solitid. Tèm sa yo reyaji avèk anpil moun, paske yo touche reyalite imen ke chak moun ap travèse yon moman oswa yon lòt nan lavi yo.

Club la literè ak filozofik nan Galette-Chambon revele dezyèm edisyon li yo: yon vwayaj nan kè a nan liv
Club la literè ak filozofik nan Galette-Chambon revele dezyèm edisyon li yo: yon vwayaj nan kè a nan liv

Club la literè ak filozofik nan Galette-Chambon revele dezyèm edisyon li yo: yon vwayaj nan kè a nan liv

Nan yon atmosfè nan bagay moun fou, nan oditoryòm Saint Jean Marie Vianney de Galette-Chambon a, kote ri yo te pete, mizik la retounen, ak talan yo te dismented, te kòmanse dezyèm edisyon an nan konpetisyon an lekti, alantou tèm nan "Ann Li Pou. n Chanje Peyi n ». Inisyativ sa a, ki te òganize pa klib literè ak filozofik nan Galette Chambon (Clpgach) nan Vandredi 06 Oktòb 2024, te make pa yon pasyon debòde nan piblik la. Espektatè yo te vini pou plizyè rezon: pou sipòte aplikan yo epi viv prezantasyon yo. Travay yo, kòm "konsa te pale de tonton an", "vokasyon an nan elit la" nan Jean Price Mas, "Dis Gason Nwa yo" nan Etzer Vilary ak "kouraj nan ap viv an Ayiti nan 21yèm syèk la" nan Hérold Toussaint, Prezante agiman inovatè ki lye ak kontèks sosyete a. Yo mare ak tradisyon, kilti ayisyen, sosyoloji ak antwopoloji. Liv sa yo bay aplikan yo pou yon peryòd de 15 jou. Retounen, yo vini ak rezime yo, epi, apre chak prezantasyon, nan vire, revele nouvo pèspektiv sou boule kesyon ak tèm delika soti nan travay, pandan y ap pran an kont konsèp yo te aprann nan pale piblik. Nan tèren sa a kote verve a ak konfli a vèb kòm byen ke lojik, kondanasyon, presizyon ak klè, li se yon kesyon de "di tout nan yon kèk mo". Jijman yo baze sou twa kritè: metodoloji a konsènan sibstans lan ak fòm travay la; Elokans la ki konsène diskou vèbal ak ki pa vèbal (jesyon mikwo, bon pwononsyasyon, elatriye); E finalman, yon kritè esansyèl: Konprann. Sa a se evalye si aplikan an te kontwole travay la. Kesyon yo ka mande san yo pa inyore kontèks la nan ki li viv. Anplis de sa, asistan gen opòtinite pou yo vote pou aplikan an ki séduire yo pi plis la. Vòt sa a koute chè nan yon nivo ki pi wo. Remake byen ke ka vòt sa a dwe fè pa sèlman figi -a -face, men tou sou entènèt sou paj Facebook nou an clpgach. Anplis de sa, piblik la te toujou chanje byen nan vwayaj sa a nan linivè a nan otè rejyonal yo. Lèt la mare ankadreman an epi fè vital repètwa a anpil nan konpetisyon an vital, te fè leve nan travay impactful tankou "pri a nan iresponsabilite" nan Montuma Murat, "retounen nan responsablite sitwayen" ekri pa Jean Jacquesson Thelucier ak "kouraj yo viv An Ayiti nan 21yèm syèk la "Pwofesè Hérold Toussaint, nan non yon kèk. Malgre ke yo te mouri, kèk ekriven toujou ap viv nan kè a nan sitiyasyon nou yo nan pòsyon tè yo. Pami yo, li nesesè site: "vokasyon an nan elit la" nan Doktè Jean Price Mas, "Dis Gason Nwa yo" nan Etzer Villaire ak "Gouvènè a nan lawouze" pa Jacques Roumain, osi byen ke anpil lòt moun. Pou evènman sa a literè yo dwe deplase ak satisfè atant pou dezyèm edisyon sa a, anpil sakrifis yo nesesè sou pati nan anplwaye a kòm byen ke piblik la ki pa janm kite nou pou kont li. Nan sans sa a, nou ta renmen remèsye yo epi rele tout moun ki vle sipòte evènman sa a. Vreman vre, si konpetisyon sa a se yon solisyon yo te jwenn avanse ansanm nan direksyon pou yon objektif komen, siksè li depann sou angajman tout moun. Apeprè de zan de sa, klima a sekirite nan zòn nan pa te fezab nan fini an nan konpetisyon an. Malgre ke li pa ankò ideyal jodi a, li se tan yo triyonf sou obscurantism ak goumen diktati a nan anbyen inyorans.

Yon Angajman Sosyal ak Feminis

Anplis travay literè li, Jennifer EUGÈNE se yon defansè dwa moun ki opprime. Avoka nan fòmasyon, li lite aktivman pou pwoteksyon vev, orfelen ak moun marginalize, pandan li angaje nan feminis kote li se yon manm nan yon òganizasyon feminis. Angajman li vize denonse enjis sosyal epi itilize mo, ansanm avèk konesans legal li, kòm yon mwayen batay ak réconfort pou kominote li.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Villarson mackendy

Fier de toi tendre Amie femme forte femme de courage continuer de briller que le DIEU tout Puissant puisse hulliminer ton parcours

07 Mas 2025 | 07:57:05 AM
Robert Jr LAFONTANT

Je tiens a feliciter Madame Jennifer EUGÈNE pour son courage exemplaire,malgre les difficultes rencontrees actuellement dans son pays a cause de la crise politique qui sevit depuis quelques annees deja,elle s'est armee de courage pour materialiser sa pensee,elle continue a promouvoir la culture Haytienne a travers ses oeuvres poetiques.Elle encourage les jeunes ecolieres et ecoliers,et tous indistinctement a s'adonner davantage a la lecture lors de la vente signature de "Siwo lanmou" a Radio Television Caraibes en Decembre 2023.Je vous encourage a lire cette etoile montante, une Grande Dame de la culture Haytienne a travers ses ecrits: "Siwo lanmou" deja paru et toujours disponible et son recent recueil de poesie "sekous kè"
Felicitations Madame Eugène!Notre pays a besoin de jeunes talents et de modele comme vous pour continuer a inspirer et a inciter les jeunes a lire et a produire davantage.Merci encore pour "Siwo lanmou"C'est un regal! Maintenant je suis entrain de savourer "Sekous ke". Je vous invite a faire comme moi en vous procurant ses recueils pour encourager et souvenir son travail si louable et passionant pour la poesie.

07 Mas 2025 | 12:27:21 PM
Kim

Quelqu'un qui sait communiquer avec l'âme des gens est plus qu'exceptionnel. Très chère, continue à nous éblouir, nous sommes fiers de toi.

Mes sincères Félicitations Jennifer!

07 Mas 2025 | 01:03:45 PM
LATE Sabinus

Un modèle de courage et de persévérance. Les jeunes d'aujourd'hui doivent prendre exemple sur elle. Je suis fier de toi.

08 Mas 2025 | 09:21:25 AM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Gen plizyè rezon ki fè yon etranje ka enterese vizite Ayiti

Il y a plusieurs raisons pour lesquelles un ressortissant étranger pourrait être intéressé à visiter Haïti : Culture riche et diversifiée : Haïti possède une culture unique résultant d’un mélange d’influences africaines, européennes (notamment françaises) et caribéennes. Cela se reflète dans sa musique, sa cuisine, son art et ses traditions. Histoire fascinante : Haïti est le premier pays d’Amérique latine et des Caraïbes à avoir obtenu son indépendance en 1804 après une révolte d’esclaves réussie. Son histoire est riche en événements marquants et en figures historiques importantes. Paysages naturels magnifiques : L’île d’Haïti offre une variété de paysages à couper le souffle, allant de plages de sable blanc aux montagnes verdoyantes, en passant par des cascades pittoresques et des îles isolées. Hospitalité des habitants : Les Haïtiens sont connus pour leur chaleur et leur hospitalité envers les visiteurs étrangers, ce qui rend l’expérience de voyage très agréable et enrichissante sur le plan humain. Opportunités pour le tourisme durable : Haïti offre des opportunités pour le tourisme durable, notamment en encourageant les visites qui bénéficient directement aux communautés locales et à la préservation de l’environnement. Exploration de sites historiques : Des sites historiques tels que la Citadelle Laferrière, classée au patrimoine mondial de l’UNESCO, offrent aux visiteurs une chance de découvrir l’architecture coloniale et les vestiges de l’époque précolombienne. Célébrations culturelles vibrantes : Haïti est célèbre pour ses festivals et ses célébrations culturelles colorées tout au long de l’année, comme le Carnaval, où la musique, la danse et les costumes traditionnels sont à l’honneur. En résumé, visiter Haïti peut offrir une expérience culturelle profonde et authentique, ainsi qu’une exploration des beautés naturelles et historiques uniques de cette nation caribéenne.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti : Le Colombier, gadò sekrè Belle-Anse

Nan kè a nan dlo azure nan lanmè Karayib la, kanpe majestueux Colombier a, yon mas wòch enpoze ki defye tan ak eleman yo. Sitiye sou kòt pitorèsk Belle-Anse nan sidès Ayiti, Colombier a se plis pase yon fòmasyon jewolojik; li se yon senbòl bote natirèl ak eritaj kiltirèl rejyon an. Domine orizon maren an ak silwèt enpoze li yo, Colombier a kouvri nan mistè ak lejand pase de jenerasyon an jenerasyon. Dapre istwa lokal yo, wòch sa a te fòme pa bondye lanmè yo tèt yo, temwaye nan pasaj yo nan dlo sa yo kristal klè. Yon lejand ki ajoute yon aura nan pasyon nan kote sa a ki deja mayifik. Men, pi lwen pase aparans mitik li yo, Colombier a ofri tou yon eksperyans vizyèl mayifik. Vizitè ki antre nan mèvèy natirèl sa a jwenn rekonpans ak panorami mayifik: falèz apik k ap plonje nan dlo turkwaz, ans izole ki kouvri ak sab an lò, ak abondan flora maren ki anime maren an. Le Colombier se tou yon refij pou divèsite biyolojik remakab. Dlo li yo se lakay yo nan yon foul moun nan espès maren, soti nan pwason kolore nan koray espektakilè ak tòti lanmè majestueux. Plonje ak plonje amater ap jwenn yon paradi konsève la, kote lanati ap gouvènen sipwèm ak chak imèsyon se yon eksplorasyon kaptivan. Kòm yon plas touris, Le Colombier ofri yon escaped inoubliyab pou vwayajè kap chèche avanti ak dekouvèt natif natal. Kamyon bato soti nan Belle-Anse pèmèt vizitè yo vin pi pre ak pèsonèl ak mèvèy natirèl sa a, kontanple fòm espektakilè li yo epi kite tèt yo dwe kaptive pa bote kaptivan li yo. An brèf, Colombier a enkòpore kintesans bote natirèl Ayiti, yon trezò kache nan kè lanmè Karayib la. Ant peyizaj mayifik li yo, eritaj kiltirèl li rich nan lejand ak divèsite biyolojik eksepsyonèl li yo, bijou maritim sa a konplètman merite repitasyon li kòm yon destinasyon touris esansyèl. Vin dekouvri Colombier a epi kite tèt ou pran pa majik kote eksepsyonèl sa a.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon