contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Frankétienne, gayan pri Nobèl la
Frankétienne, gayan pri Nobèl la
Frankétienne, gayan pri Nobèl la

Frankétienne, gayan pri Nobèl la

Frankétienne se non sèn nonm ki te ofisyèlman pote non Jean-Pierre Basilic Dantor a. Li te fèt nan depatman Artibonite an Ayiti nan dat 12 avril 1936. Papa l, ki pa t rekonèt li lè l te fèt, te, dapre pwòp pawòl li, yon endistriyalis ameriken ki te vin fè biznis an Ayiti, epi manman l te yon peyizan Artibonite. Sa ki fè Frank yon ka menm jan ak gran atis Jamayiken an, Bob Marley, ki te gen yon istwa tipik, anplis lefèt ke toulede mesye yo te fè moun pale de peyi yo aletranje epi yo te make tè yo anndan poutèt atizay yo. Frank te mouri jedi 20 fevriye 2025, nan Delmas, vil kote li te fèt pandan plizyè dizèn ane. Li te pral selebre 89yèm anivèsè nesans li.

Haïti
Haïti
Haïti

Wa Timoun nan

Apre nesans Frankétienne, li pa t viv anpil nan Ravine Sèche (vil kote l te fèt), manman l te kouri kite povrete pwovens Ayisyen an pou l vin rete ak pitit la nan katye Bel-Air nan Pòtoprens, youn nan katye ki pi cho ak pi vivan nan epòk li a. Katye sa a pral make lavi ti Frank, epi li pral make pa kreyasyon li, dinamism li jiska jounen jodi a. Epi anplis, Frankétienne di li te grandi anba banyè libète a ak nan yon lajwa san parèy nan katye sa a kote Pòtoprens te fèt. Nan Bel-Air, li te di nan kè l, po milat li a te fè l tounen yon ti gason blan popilè nan katye trè popilè sa a, ki te gen anpil moun nwa.

Gade tou

Haïti
Haïti
Haïti

Mons Sakre

Frankétienne di li te antre nan literati pa pòt prensipal lekti a. Epi gwo gou sa a pou lekti te vin jwenn li apre yon gwo echèk. Ti Frank, ki te fèk rive soti Ravine Sèche, yon sè nan Legliz Katolik la te mande l non l, epi li pa t konn sa pou l reponn, li te kanpe devan yon chanm. pran refij nan yon silans wont pou defann tèt yo kont efè inyorans sa a. Epizòd sa a pral pouse ti Frank nan direksyon liv jiskaske li renmen yo jiska lafen.
Jodi a, UNESCO fè lwanj Frankétienne, ki fèk kreye yon pri literè an lonè li, pou kreyativite literè li, paske li se youn nan otè ki pi prolific nan epòk li a, ak plis pase 30 travay ekri li yo, yon kò travay konsiderableman divèsifye, ki gen ladan teyat, pwezi, woman ak redaksyon. Pami travay li yo ki pi popilè, ki te kite mak yo sou imajinasyon Ayisyen an, nou ka site Dézafi, Pèlentèt, Foukifoura, L’ultravocal, Les affres d’un défi.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon kreyatè linivè

Lavi Frankétienne te make anpil pa gwo lespri kreyatif li. Mesye a te youn nan pi gwo kreyatè mond yo, yon envanteur eksepsyonèl ki te swiv mak pye pi gran yo nan listwa nan domèn sa a. Li se youn nan kreyatè yon mouvman literè yo rele Spiralist ansanm ak Jean-Claude Charles ak René Philoctète. Men, byen lwen pi lwen pase literati, pou nonm ki te Minis Kilti sou prezidans Nesly François Manigat la, kreyasyon ak lavi se de fas inseparab nan menm pyès monnen an. Se poutèt sa, ansanm ak lavi literè sa a ki byen koud, kote li se alafwa yon powèt, yon romansye, yon otè pyès teyat ak yon eseyis, nou jwenn li tou kòm yon pent, yon chantè ak yon tanbouyè. Avèk tout sa, li sanble enposib pou ou pa kite mak ou sou peyi ou ak epòk ou a.

Timoun se Moun: Yon konkou pwezi pou ankouraje dwa timoun yo an Ayiti
Timoun se Moun: Yon konkou pwezi pou ankouraje dwa timoun yo an Ayiti

Timoun se Moun: Yon konkou pwezi pou ankouraje dwa timoun yo an Ayiti

Yon peyi blese. Koube anba pwa yon kriz miltidimansyonèl. Vyolans toupatou. Espwa fèmen. Yon jenerasyon sakrifye. Timoun yo de pli zan pli menase. Yo de pli zan pli konfwonte ak tout fòm vilnerabilite ki anpeche devlopman jeneral yo. ACTIF lanse dezyèm edisyon konkou pwezi "Timoun se Moun" lan. Yon inisyativ sitwayen kote òganizasyon an sèvi ak ekriti kòm yon tranplen pou konstwi sa lavi prive timoun Ayisyen yo. Doulè ka tounen lò. Pou ACTIF (Aksyon Kominotè pou Transfòmasyon ak Entegrasyon Fòmèl), pwezi se yon wòch filozòf. Non sèlman pou òganizasyon sa a, men tou pou tout moun ki kwè ke ekriti ka ede relanse zetwal yo. Fas a bezwen aksyon ijan sa a, sa a se "yon inisyativ pou sansibilize moun, denonse, epi afime byen fò ke chak timoun enpòtan, chak timoun merite pwoteksyon, espwa, ak yon avni," se sa dokiman deskriptif konkou a di. Alò, kisa ou gen entansyon fè ak limyè imen ou a? Atravè konkou sa a, patisipan yo gen opòtinite pou yo angaje yo nan yon zak rezistans, tankou yon rèl konsyans pou leve vwa anfans brize yo. Louvri soti 18 me pou rive 18 jen, "Timoun se Moun" ouvè pou tout Ayisyen k ap viv nan peyi a epi ki gen 18 an oswa plis. Tèks yo dwe soumèt an kreyòl. Dèyè inisyativ sa a, ACTIF gen entansyon, yon bò, afime idantite kiltirèl ak lengwistik nou an, epi yon lòt bò, anrichi literati kreyòl nou an, fè pwomosyon pou li, epi ankouraje kreyativite nan lang natif natal nou an. Tèks la pa dwe depase 500 mo. Fòma yo chwazi a se PDF, polis Times New Roman, gwosè 12, ak espasman liy 1.5. Konkou sa a gen pou objektif pou l ofri yon ti touche afeksyon bay timoun sa yo ki se premye viktim peyi a k ​​ap desann nan lanfè. Pou evalye kalite literè ak esans tèks yo soumèt yo, yon jiri konpoze de Ruthza Paul, Douglas Zamor, ak Darly Renois. Premye a se yon doktè epi li te genyen premye edisyon konkou sa a. De lòt yo travay nan domèn sosyoloji, sikoloji ak literati. Anplis pri "Pri Jiri a: 15,000 HTG + liv + sètifika" ak "Pri Piblik la: 5,000 HTG + sètifika + liv" yo, pi bon tèks yo pral enkli nan yon antoloji ki pral pibliye pa Éditions Répérages. Li enpòtan pou note ke pral gen yon gayan pou chak pri. Inisyativ sa a reflete angajman ACTIF pou onore otè ki anbrase kòz timoun ki nan sitiyasyon difikil pandan y ap anrichi eritaj literè Ayiti a. Konkou sa a lonje yon men bay tout moun ki kwè ke atravè pwezi, yon moun ka transfòme lavi li an yon chèdèv. An menm tan, li ofri opòtinite pou kontribye nan pwogram pwoteksyon timoun ACTIF la. Chak patisipan ka soumèt yon sèl tèks. Li dwe voye pa imèl nan adrès sa a: actifkonkoupwezi@gmail.com. Rezilta pasyèl yo ap pibliye nan dat 30 jen 2025, epi rezilta final yo nan dat 18 jiyè 2025. Pou plis enfòmasyon, vizite ACTIF nan adrès sa a: 18 Rue Desdunes, Imp. Thoby, Mahotière 79, Carrefour, Ayiti, oubyen kontakte òganizasyon an nan nimewo sa a: (+509) 38 44 57 57. Plis pase yon senp konkou, ACTIF envite w pou w di Non. Non pou bliye. Non pou pasivite. Non pou vyolans kont timoun ak vyolasyon dwa yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon moun ki renmen Ayiti

Frank te rete jiska lafen lavi li yon gwo defansè kilti ayisyèn nan, Ministè Kilti ak Kominikasyon Ayiti te monte l nan ran anbasadè pèmanan kilti sa a. Men, Frank pa t limite tèt li sèlman nan kilti. Yon diplome nan École Normale Supérieure nan Inivèsite Leta Ayiti, li te sèvi ak sa kòm yon eskiz pou l envesti nan edikasyon, miyò lè l te kreye yon lekòl nan katye etènèl li a, Bèlè. Frank te demontre kijan li te renmen peyi li nan aksyon sa a. Paske lè ou renmen peyi ou, ou pa vòlè ladan l, men ou plante lekòl nan mitan l pou edikasyon pitit ou yo. Anplis, moun ki renmen peyi l’ defann li epi li fè non li respekte. Frank te gen kouraj pou l sèvi ak atizay li pou libere peyi li anba diktati feròs e ki te koute chè anpil Duvalier ki te sou pouvwa a. Epi lòt gwo prèv lanmou li pou peyi li a se lefèt ke li te rete abite nan peyi sa a jiska lafen, menm si li te gen anpil mwayen pou kontinye lavi li nan nenpòt gwo peyi nan mond lan. Yon fason pou di ke lè ou renmen peyi ou, ou menm pare pou kite tèt ou mouri ladan l. Nou ka sèlman salye kouraj nonm sa a. Pòtoprens se vil ki pi danjere an 2024, dapre kèk ekspè etranje, yon vil konsa, ou kouri kite l si ou gen mwayen. Rete anndan epi mouri, lè ou pote non Frankétienne, se prèv yon lanmou san limit.

Haïti
Haïti
Haïti

Frank, swaf pou grandè

Frankétienne tradui byen bò bèl bagay solèy Ayisyen an. Li te yon nonm ki te konnen li te egal ak rès mond lan epi ki te deside kouri dèyè zetwal yo. Frank te di li t ap tann Pri Nobèl Literati li a, paske li te santi li merite l, epi li te tann tit sa a avèk pasyans depi rezidans li nan Delmas 31, li di li se yon nonm ki te konstwi ase e ki te kite mak li sou epòk li pou sa. Si Bob Dylan, bèl chantè ameriken nan epòk li a, elatriye, te resevwa Pri Nobèl sa a, poukisa pa Frank? Paske tou de te fèt gason epi byen bonè yo te pran posesyon dwa yo pou yo vin kreyatè. Toulede te pran atizay oserye depi yo te jèn. Si Frank se pwodwi yon ti peyi, li te di tèt li, omwen kreyasyon li a egal ak kreyasyon nenpòt Moun. Epi pa mwens.

Malgre tout fo tandans imilyan peyi li a, nonm ekstraòdinè sa a te fè efò pou l vin yon Nonm nan liy imedya zansèt li yo. Pou l yon kontinyasyon ki diy nan gwo fyète Dessalin, Louvertur, Christoph. Epi pou pwolonje nan gwo epòk la figi tankou Louis-Joseph Janvier, Jean Price-Mars, Anténor Firmin oswa Demesvar Delorme. Frank se yon gwo senbòl rebelyon kont vilgè, medyokrite Ayiti nou ye kounye a, Frank te toujou ye. Senbòl yon bèl eskandal, koud nan blesi peyi sa a ki te desann soti nan tèt. Si se sèlman nan sans sa a, nonm sa a, nou dwe konte sou egzanp lavi li lè n ap chèche onore li. Lavi li ak gwo eritaj li te kite dèyè a ta dwe sèvi kòm yon modèl pou tout timoun atravè lemond.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Planifye vwayaj ou an Ayiti

Ayiti, pèl zantiy yo sitiye nan lwès zile Ispanyola, ofri yon konbinezon kaptivan nan bote natirèl ak istwa rich. Pou yon vwayaj inoubliyab, swiv konsèy sa yo ki gen bon konprann pou planifye sejou ou. b~Rechèch anvan~b Anvan ou kòmanse vwayaj ou a, plonje tèt ou nan kilti rich Ayiti a, istwa kaptivan, cuisine bon gou ak pi gwo atraksyon. Imèsyon anvan sa a pral pèmèt ou fè pi plis nan sejou ou a epi konekte pi fasil ak moun nan lokalite. b~Tan ideyal pou vwayaje~b Klima dou Ayiti pandan tout ane a fè li yon destinasyon touris atiran nenpòt ki lè. Chwa peryòd ou pral depann de preferans ou. Si w pasyone pou fèstivite kiltirèl, pa rate kanaval ayisyen an nan mwa fevriye, yon selebrasyon vibran ki mennen nan karèm. Pou rayisab nan plaj paradi tankou Labadee, La Côte des Arcadins, ak lòt moun, ete ofri yon melanj pafè nan solèy ak tan plezi nan dlo kristal klè. Si espirityalite atire w, 15 Out make fèt Sipozisyon an, yon selebrasyon relijye ki make Vyèj Mari monte nan syèl la. Epi tou 1ye ak 2 novanm yo dedye a Jou Mouri a. Fanmi yo ale nan simityè a pou onore ak dekore tonm moun ki mouri yo, sa ki kreye yon atmosfè ki chaje ak memwa ak tradisyon. Amater istwa yo ka chwazi pou vizite jou fèt nasyonal tankou Jou Endepandans Nasyonal le 1ye janvye, Jou Drapo a 18 me, ak lòt evènman enpòtan. b~Chwa akomodasyon~b Ayiti ofri yon seri opsyon akomodasyon, soti nan otèl deliks ak B&B ki zanmitay fanmi yo. Adapte chwa w yo selon bidjè w ak preferans ou yo, favorize aranjman lokal yo pou yon eksperyans ki pi natif natal. b~Sit Touris ki pa ka rate~b Pami bèl pyè koute chè pou eksplore, dekouvri Majestic Citadelle Laferrière, ki nan lis UNESCO kòm eritaj mondyal la, Palè Sans Souci, Pak Nasyonal La Visite, Katedral Milot, Fort Jacques, Ewo Vertières, Bassin Bleu, Saut- Cascade Mathurine, Cave Marie-Jeanne, Kenscoff ak Furcy, ansanm ak Cascade Saut d’Eau. Eksplore tou richès atistik Ayiti atravè mache atizan li yo. b~Manje manje lokal~b Kuizin ayisyen an se yon senfoni gou ekzotik. Asire ou ke ou pran echantiyon asyèt lokal tankou griot ak diri pwa kolan nan mache lokal yo pou yon eksperyans gastronomik natif natal. b~Kilti lokal~b Kilti ayisyen an, enfliyanse pa yon istwa rich, divès ak vibran. Respekte koutim lokal yo, ouvè ak dispoze pou aprann. Chalè ak Ospitalite Ayisyen yo ajoute yon dimansyon inik nan eksperyans ou. b~Mwayen transpò~b Opt pou mwayen modèn transpò tè tankou Capital Coach Line, Transport Chic, Sans-Souci Tours, Le Transporteur, Grand Nord. Pou eksploratè ayeryen, fasilman rezève vòl ou ak Sunrise Airways. Lwe machin tou se yon opsyon pou moun kap chèche yon eksperyans plis prive. b~Lang ak Kominikasyon~b Malgre ke kreyòl ayisyen se lang prensipal la, fransè yo itilize anpil tou. Aprann kèk fraz debaz an kreyòl pou fasilite echanj epi anrichi eksperyans ou. Lè w byen planifye vwayaj ou ann Ayiti, ou louvri tèt ou pou w dekouvri bote natirèl, richès kiltirèl, ak Ospitalite cho bèl bijou Karayib sa a. Prepare w pou w viv yon avanti inik ak memorab ann Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon