contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Ayiti, peyi Karayib la ak yon istwa rich e inegalab
Ayiti, peyi Karayib la ak yon istwa rich e inegalab
Ayiti, peyi Karayib la ak yon istwa rich e inegalab

Ayiti, peyi Karayib la ak yon istwa rich e inegalab

Ayiti se ti peyi sa a nan Karayib la kote prèske tout istwa li fèt ak gwo atwositè ak yon gwo aksyon plis pase fabule, ke yon gwoup gason te dwe akonpli pou pwòp siviv yo. Peyi a te fèt nan kè yon istwa rezistans, avèk enpòtans gwo e san parèy nan kèk aspè, ki ka rakonte ak fyète bay rès mond lan.

Istwa Ayiti kapab reveye nan nenpòt moun, gwo santiman kont nenpòt fòm enjistis, avèk pouvwa pou enspire revolt moun ki pi fèb kont nenpòt tandans kriminèl enjistis. Nan sans sa a, li ta bon pou konsidere Ayiti kòm yon gwo peyi, si nou konsidere richès istwa li. Si peyi a pase nan kèk moman difisil nan kèk pati nan tan lontan li epi li gen yon prezan ki gen tach nwa sou kèk nan seksyon li yo, li rete malgre tout bagay peyi Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines, Henri Christophe ak Alexandre Pétion (pè panamerikalis). Epi sitou, yon peyi ki gen yon istwa rich, kapab rivalize ak pi rich istwa nan mond lan.

Rive Kristòf Kolon

Rive Kristòf Kolon sou zile Hispaniola a koresponn avèk aterisaj barbaris ak jinozid nan lavi pèp endijèn yo ki te esansyèlman vivan ak lapè, sa te konstitye divès kominote amerendyen yo ki te abite kontinan Ameriken an avan 1492. Rejim bèt kolonyalis franse yo, apre Trete Ryswick an 1697 ki te cede pati lwès Hispaniola bay yo, se yon pwen nwa nan pati sa a nan istwa Ayiti. Paske kolon franse yo gen gwo responsablite nan komès esklavaj. Se yo menm ki te premye deside ale nan Afrik, pran moun nwa, epi pote yo nan chan esklavaj Saint-Domingue. Chans sa yo, kote moun nwa yo te sibi pi gran tòti nan epòk sa a, kote tout abominasyon te genyen sou tout bagay. Li enpòtan tou pou note ke Endijèn yo, ki pa t kapab sipòte barbaris inuman esklavaj la, te premye viktim sistèm malveyan sa a. Se pou ranplase yo ke moun nwa yo te rive sou kontinan Ameriken an, paske yo te sibi yon jinozid ke kolon ewopeyen yo te komèt.

Haïti
Haïti
Haïti

Rezistans Toussaint ak triomf Dessalines

Revolisyon Ayisyen an, ki te abouti nan viktwa glorieuz 1804, te genyen kèk non enpòtan nan tèt li kòm lidè. Pami yo, nou ka site Makandal, Bookman. Men, jenyo Toussaint Louverture, ansanm avèk siksè Dessalines, te korone gwo non sa yo nan pi bèl fason. An efè, malgre Toussaint Louverture mouri an Frans avan viktwa ayisyen 1804, li te yon prekursè Revolisyon Ayisyen an, pandan li te rete yon non ke mond lan renmen asosye ak jenyo militè. Dessalines, pou pati li, te konplete eritaj Toussaint nan karisma li, lidèchip li ak pragmatis li pou triomf libète ak lavi nan Saint-Domingue. Li pote flanm libète a sou tè ki te istorikman pote san moun nwa, kote barbaris ak salte ki pi vye nan limanite te enstale sou yon peryòd tan konsa. Sa a fè referans a 400 an esklavaj ke yon ras gason te komèt sou lòt pati nan limanite a ki sanble avèk yo, malgre kèk ti diferans.

Haïti
Haïti
Haïti

Jwaye 1ye janvye 1804

Apre gwo triomf Vertières, apre plizyè deseni lit, mas esklav yo ki te soufri anba pye chenn ki t ap fòse yo viv nan barbaris esklavaj la, te finalman jwenn triomf e yo te libere tèt yo depi sou doulè yo san parèy. Epi Dessalines, sou tèt yo, te dakò ede lòt peyi nan rejyon an nan bezwen pou lit pou libere yo. Ede premye anperè ayisyen an bay Miranda ka temwaye sou sa. Anplis de sa, Revolisyon Ayisyen an rete pi konplè nan epòk li a. Li te sèl la ki te anti-kolon, anti-rasis e ki te rale yon gwo batay kont wont esklavaj la. San konte lefèt ke Dessalines te deklare ofisyèlman libere tout moun ki te soumèt nan esklavaj ki rive sou rivaj ayisyen yo.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Repiblik Apatrid yo?

Ayiti ap fè tit nan lemonn. E sa pa bon nouvèl. Eksplwatasyon ayisyen yo raman reveye anpil enterè, men toujou gen yon tandans pou lonje dwèt sou abi yo, koule lank pou brase pikan nan bò, emèt an bouk pou retransmèt dezòd k ap rache. Pa gen okenn medya pou fè amand pou rezistans pèp sa a fè tèt di. Pa gen moun ki souliye rezistans feròs ki sèvi kòm gaz pou pèp sa a sispann nan ravin lanmò yo. E si sa a se te nan yon sèten mezi sèl fason pou pale sou peyi sa a finalman atire atansyon? Se 26 jiyè 2024. Je olenpik yo fèk kòmanse an Frans. 33yèm Olympiad modèn nan. Dekontrakte, dapre Forbes Magazine, Ayiti klase pami dis nasyon ki gen pi bon kostim, ak fyète nan twazyèm plas. Anmenmtan, a kilomèt de Lafrans, sou “Zile dezòd malen orchestrated”, Ayisyen pa menm reyalize nan ki pwen rekonesans sa a fwontyè ak iwoni. Yon paradoks ki gen evokasyon, enpopilè, gen anpil chans pou fè dezagreyab. Yon imaj ayeryen montre vil Pari nan tout bèl li, eklere tankou pòtay paradi a, ki reflete tout grandè Lafrans, tout mayifisans li te akeri pandan syèk yo, san omisyon kontribisyon nan san koule pa ’machin nan terib. nan kolonizasyon. Mwen fèmen zye mwen, mwen tounen nan tan, mwen wè ankò ti gason sa kite poukont li, pèdi san yo pa menm konnen li, kondane nan echèk san yo pa menm konprann li. Apre sa, gen lòt yo. Ti gason nan menm sitiyasyon an, oswa pi mal. Entèdi nan sosyete a, yo pa konnen ki sa lavi a sere pou yo. Yo fòme klas elegant moun majinalize yo, nan kapasite yo kòm kannay, bon pou anyen, ak kannay ki detounen nan bèl nan sosyete a. Kontras sa a atire mwen, e mwen mande pou yon ti moman si moun ki fè eksperyans dezòd la soti deyò yo konprann enjeux yo ak reyalite a nan sitiyasyon an. Anplis de sa, mwen sanble ke menm majorite ayisyen k ap viv sou teritwa a pa gen okenn lide sou aspè fondamantal ak esansyèl nan sitiyasyon an.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon