contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio
Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio
Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio

Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio

Depi nan kòmansman semèn nan, yon bri san fondman ap sikile Ozetazini, sitou nan eta Ohio, akize Ayisyen ki nan dyaspora a touye bèt kay ak konsome kana nan letan piblik. Akizasyon sa yo, ki te retransmèt anpil pa sèten figi piblik ak politik, yo te demanti fòmèlman pa otorite lokal yo ak lapolis Springfield, vil kote swadizan evènman sa yo te fèt. Malgre demanti sa yo, rimè a kontinye ap fleri, sa ki bay stigma kont migran ayisyen yo.

Klarifikasyon nan men otorite lokal yo

Dapre majistra a nan Springfield, istwa a nan yon chat yo te touye ak manje, ki te alimenté rimè sa a, pa aktyèlman soti nan vil li a. Li te di ke li aktyèlman enplike yon fanm Afriken-Ameriken ki gen pwoblèm mantal ki te arete mwa pase a sou akizasyon mechanste bèt. Majistra a konfime tou ke pa gen okenn ensidan ki enplike imigran nan aktivite ilegal yo te verifye nan Springfield. Eklèsisman sa yo fè dezenfòmasyon ki antoure zafè sa a pi flagran e yo souliye nati fo akizasyon ki vize kominote ayisyen an.

Reyaksyon gouvènman ayisyen an

Gouvènman ayisyen an, atravè Ministè Ayisyen k ap viv aletranje (MHAVE), te reyaji avèk kouray sou kanpay dezenfòmasyon sa a. Nan yon nòt pou laprès ki te pibliye 10 septanm 2024, MHAVE te eksprime endiyasyon li ak enkyetid li pou kòmantè sa yo dekri kòm "diskriminatwa" ak "dezimanize". Ministè a, ki te dirije pa Madame Dominique Dupuy, te vle mete aksan sou risk akizasyon sa yo ta ka poze pou sekirite ak diyite Ayisyen k ap viv Ozetazini, sitou nan Springfield, Ohio, kote kominote ayisyen an vize.

Nan nòt pou laprès sa a, ki disponib sou kont X yo (ansyen Twitter), MHAVE te raple stigmatizasyon sa a pa t yon nouvo fenomèn, Ayisyen yo te viktim regilyèman kanpay denigrasyon pou rezon politik. Fwa sa a ankò, yo atake kominote ayisyen an pou sèvi enterè elektoral, kèk mwa anvan eleksyon prezidansyèl ameriken yo.

Solidarite gouvènman ayisyen an

Madi 10 septanm 2024 la, Minis Dominique Dupuy te reyini plis pase senkant lidè kominotè ak relijye, ansanm ak reprezantan òganizasyon k ap travay Ozetazini pou diskite sou sitiyasyon an. Pami patisipan yo te genyen tou Doktè Nikita Séjour, Konseye Premye Minis ayisyen an. Objektif reyinyon vityèl sa a te genyen de: demontre solidarite gouvènman ayisyen an ak sitwayen li yo epi defini repons apwopriye pou atak sa yo.

Nou ta renmen non sèlman eksprime solidarite nou, men tou voye yon siyal klè nan refi. Nou fèm rejte kòmantè sa yo ki febli diyite konpatriyòt nou yo e ki ka mete lavi yo an danje, Dominique Dupuy deklare.

Kounye a ministè a ap travay an kolaborasyon ak òganizasyon dyaspora yo pou eksplore estrateji pou pèmèt viktim entimidasyon oswa diskriminasyon jwenn bon jan pwoteksyon. MHAVE ankouraje tou inisyativ legal yo pran pa asosyasyon k ap defann dwa migran ayisyen yo.

Yon fo rimè anplifye pa figi enfliyan

Malgre ke lapolis Springfield, otorite lokal yo, e menm majistra vil la tout demanti egzistans zak sa yo, rimè a te pran pwopòsyon nasyonal. Kandida prezidansyèl repibliken an menm mansyone akizasyon sa yo pandan yon deba televize ak rival li Demokratik Kamala Harris nan Madi aswè, devan je plizyè milyon telespektatè.

Anvan li, pwopriyetè rezo sosyal X, Elon Musk, te jwe tou yon wòl enpòtan nan pwopagasyon fo enfòmasyon sa a. Musk, ki te swiv pa dè milyon de itilizatè yo, te bay teyori sa yo san fondman, ki gaye tankou dife sovaj nan yon peyi kote plis pase de tyè nan kay posede yon bèt kay.

Gouvènman ayisyen an, atravè misyon diplomatik ak konsila li yo, pwomèt pou l ranfòse sipò li bay dyaspora a nan deplwaye yon sistèm sipò ak pwoteksyon. Priyorite a se goumen kont kanpay dezenfòmasyon sa a ki non sèlman sal imaj Ayisyen Ozetazini, men ki kapab genyen tou konsekans dramatik sou sekirite yo.

Akizasyon san fondman

Akizasyon san fondman sa yo ki vize kominote ayisyen Springfield, Ohio, revele yon lòt fwa ankò kantite dezenfòmasyon ak ksenofobi ki ka manifeste nan kontèks elektoral tansyon. MHAVE, an kolaborasyon ak òganizasyon dyaspora yo, rete detèmine pou pwoteje diyite ak sekirite Ayisyen k ap viv aletranje, pandan l ap rejte byen fèm diskriminasyon ak difamasyon yo pwopaje kont yo.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Haïti et son Rôle Pionnier dans l’Abolition de l’Esclavage Mondial

Pandan plizyè syèk, enstitisyon esklavaj la fè nwa istwa imen, kite dèyè yon eritaj doulè, opresyon ak lit pou libète. Sepandan, nan istwa fè nwa sa a, yon nasyon kanpe pou kouraj li ak detèminasyon li pou kraze chenn opresyon yo: Ayiti. Sitiye nan Karayib la, Ayiti te jwe yon wòl pyonye nan abolisyon esklavaj la, mete fondasyon pou batay pou libète ak egalite atravè lemond. Istwa esklavaj ann Ayiti remonte depi lè Ewopeyen yo te rive sou zile a, yo te rele Sendomeng, nan 15yèm syèk la. Kolon franse yo te byen vit te etabli yon ekonomi ki baze sou pwodiksyon sik ak kafe, yo te eksplwate anpil milyon esklav Afriken yo te depòte yo pou yo travay nan plantasyon yo. Sepandan, sistèm brital sa a te lakòz yon gwo rezistans nan men esklav, ki gen batay pou libète finalman mennen nan youn nan revolisyon ki pi enpòtan nan listwa. An 1791, anba lidèchip figi emblématiques tankou Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines ak Henri Christophe, esklav ayisyen leve kont moun k ap opresè yo nan yon rebelyon san parèy. Revòlt sa a te lakòz yon lagè endepandans ki te dire plis pase yon deseni, men finalman te lakòz pwoklamasyon endepandans Ayiti an 1804, ki te fè peyi sa a premye nasyon apre kolonyal ki te dirije pa moun ki soti nan esklavaj. Enpak Revolisyon Ayisyen an sou abolisyon esklavaj atravè lemond pa ka egzajere. Lè yo kase chenn opresyon yo e yo pwoklame endepandans yo, ayisyen yo voye yon mesaj pwisan bay tout pèp opresyon yo atravè lemond: libète posib, e li vo lapèn. Egzanp Ayiti te enspire lòt mouvman pou abolisyon esklavaj nan Amerik yo ak pi lwen, konsa ede souke fondasyon enstitisyon esklavaj la. Patisipasyon Ayiti nan batay kont esklavaj pa t sèlman sou teritwa li; li te pwolonje tou nan aksyon ekstèn kote gason ayisyen yo te voye oswa patisipe aktivman nan mouvman pou abolisyon esklavaj nan lòt rejyon nan mond lan. Pa egzanp, Prezidan ayisyen an, Alexandre Pétion, te sipòte Simón Bolívar, lidè revolisyon Sid Ameriken an, nan bay li zam, lajan e menm gason, ki te kontribye nan liberasyon plizyè peyi nan Amerik Latin nan dominasyon kolonyal. Ayiti te bay sipò tou pou mouvman endepandans yo nan Amerik Santral. Konbatan ayisyen, ki te dirije pa Jeneral Jean-Pierre Boyer, te ede patriyòt Venezyelyen yo goumen kont dominasyon Panyòl, kontribye nan liberasyon rejyon sa a. Gouvènman ayisyen an te sipòte finansyèman ak diplomatikman mouvman pou abolisyon esklavaj la nan peyi tankou Venezyela, Kolonbi ak Meksik, sa ki te kontribiye pou elimine gradyèl enstitisyon sa a nan tout rejyon an. Malgre ke Ayiti pa t patisipe dirèkteman nan Gè Sivil Ameriken an, anpil ayisyen ak desandan ayisyen te jwe yon wòl enpòtan nan mouvman abolisyonis Ozetazini. Figi ki te gen orijin ayisyen oswa ki te gen zansèt ayisyen, se te vwa enpòtan nan batay kont esklavaj ak pou dwa egal nan peyi Etazini. Eritaj Revolisyon Ayisyen an rete yon senbòl rezistans ak kouraj pou jenerasyon kap vini yo. Jodi a, pandan lemonn kontinye ap lite kont enjistis ak opresyon sou plizyè fòm, istwa Ayiti fè nou sonje batay pou libète a se yon batay inivèsèl, yon batay ki depase fwontyè ak tan. Patisipasyon Ayiti nan abolisyon esklavaj atravè mond lan rete yon chapit enpòtan nan listwa limanite. Atravè kouraj yo ak detèminasyon yo, Ayisyen te prepare wout pou yon avni kote libète ak egalite se dwa inaliénab pou tout moun.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon