contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio
Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio
Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio

Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio

Depi nan kòmansman semèn nan, yon bri san fondman ap sikile Ozetazini, sitou nan eta Ohio, akize Ayisyen ki nan dyaspora a touye bèt kay ak konsome kana nan letan piblik. Akizasyon sa yo, ki te retransmèt anpil pa sèten figi piblik ak politik, yo te demanti fòmèlman pa otorite lokal yo ak lapolis Springfield, vil kote swadizan evènman sa yo te fèt. Malgre demanti sa yo, rimè a kontinye ap fleri, sa ki bay stigma kont migran ayisyen yo.

Klarifikasyon nan men otorite lokal yo

Dapre majistra a nan Springfield, istwa a nan yon chat yo te touye ak manje, ki te alimenté rimè sa a, pa aktyèlman soti nan vil li a. Li te di ke li aktyèlman enplike yon fanm Afriken-Ameriken ki gen pwoblèm mantal ki te arete mwa pase a sou akizasyon mechanste bèt. Majistra a konfime tou ke pa gen okenn ensidan ki enplike imigran nan aktivite ilegal yo te verifye nan Springfield. Eklèsisman sa yo fè dezenfòmasyon ki antoure zafè sa a pi flagran e yo souliye nati fo akizasyon ki vize kominote ayisyen an.

Reyaksyon gouvènman ayisyen an

Gouvènman ayisyen an, atravè Ministè Ayisyen k ap viv aletranje (MHAVE), te reyaji avèk kouray sou kanpay dezenfòmasyon sa a. Nan yon nòt pou laprès ki te pibliye 10 septanm 2024, MHAVE te eksprime endiyasyon li ak enkyetid li pou kòmantè sa yo dekri kòm "diskriminatwa" ak "dezimanize". Ministè a, ki te dirije pa Madame Dominique Dupuy, te vle mete aksan sou risk akizasyon sa yo ta ka poze pou sekirite ak diyite Ayisyen k ap viv Ozetazini, sitou nan Springfield, Ohio, kote kominote ayisyen an vize.

Nan nòt pou laprès sa a, ki disponib sou kont X yo (ansyen Twitter), MHAVE te raple stigmatizasyon sa a pa t yon nouvo fenomèn, Ayisyen yo te viktim regilyèman kanpay denigrasyon pou rezon politik. Fwa sa a ankò, yo atake kominote ayisyen an pou sèvi enterè elektoral, kèk mwa anvan eleksyon prezidansyèl ameriken yo.

Solidarite gouvènman ayisyen an

Madi 10 septanm 2024 la, Minis Dominique Dupuy te reyini plis pase senkant lidè kominotè ak relijye, ansanm ak reprezantan òganizasyon k ap travay Ozetazini pou diskite sou sitiyasyon an. Pami patisipan yo te genyen tou Doktè Nikita Séjour, Konseye Premye Minis ayisyen an. Objektif reyinyon vityèl sa a te genyen de: demontre solidarite gouvènman ayisyen an ak sitwayen li yo epi defini repons apwopriye pou atak sa yo.

Nou ta renmen non sèlman eksprime solidarite nou, men tou voye yon siyal klè nan refi. Nou fèm rejte kòmantè sa yo ki febli diyite konpatriyòt nou yo e ki ka mete lavi yo an danje, Dominique Dupuy deklare.

Kounye a ministè a ap travay an kolaborasyon ak òganizasyon dyaspora yo pou eksplore estrateji pou pèmèt viktim entimidasyon oswa diskriminasyon jwenn bon jan pwoteksyon. MHAVE ankouraje tou inisyativ legal yo pran pa asosyasyon k ap defann dwa migran ayisyen yo.

Yon fo rimè anplifye pa figi enfliyan

Malgre ke lapolis Springfield, otorite lokal yo, e menm majistra vil la tout demanti egzistans zak sa yo, rimè a te pran pwopòsyon nasyonal. Kandida prezidansyèl repibliken an menm mansyone akizasyon sa yo pandan yon deba televize ak rival li Demokratik Kamala Harris nan Madi aswè, devan je plizyè milyon telespektatè.

Anvan li, pwopriyetè rezo sosyal X, Elon Musk, te jwe tou yon wòl enpòtan nan pwopagasyon fo enfòmasyon sa a. Musk, ki te swiv pa dè milyon de itilizatè yo, te bay teyori sa yo san fondman, ki gaye tankou dife sovaj nan yon peyi kote plis pase de tyè nan kay posede yon bèt kay.

Gouvènman ayisyen an, atravè misyon diplomatik ak konsila li yo, pwomèt pou l ranfòse sipò li bay dyaspora a nan deplwaye yon sistèm sipò ak pwoteksyon. Priyorite a se goumen kont kanpay dezenfòmasyon sa a ki non sèlman sal imaj Ayisyen Ozetazini, men ki kapab genyen tou konsekans dramatik sou sekirite yo.

Akizasyon san fondman

Akizasyon san fondman sa yo ki vize kominote ayisyen Springfield, Ohio, revele yon lòt fwa ankò kantite dezenfòmasyon ak ksenofobi ki ka manifeste nan kontèks elektoral tansyon. MHAVE, an kolaborasyon ak òganizasyon dyaspora yo, rete detèmine pou pwoteje diyite ak sekirite Ayisyen k ap viv aletranje, pandan l ap rejte byen fèm diskriminasyon ak difamasyon yo pwopaje kont yo.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Jou Ferye an Ayiti

Ayiti, pèl Zantiy yo, se yon peyi ki rich nan istwa ak kilti. Jou ferye piblik li yo se moman selebrasyon, komemorasyon ak refleksyon sou sot pase bèl pouvwa li yo. Chak dat gen yon siyifikasyon espesyal, plonje Ayisyen nan yon atmosfè fèstivite ak memorab. b~1ye janvye: Jounen Endepandans Nasyonal ak Nouvèl Ane~b 1ye janvye se yon jou doubl espesyal an Ayiti. Yon bò, se Jounen Endepandans Nasyonal la, ki komemore viktwa esklav ayisyen yo sou fòs kolonyal franse yo an 1804. Yon lòt bò, se lavèy nouvèl ane a, ki make kòmansman yon nouvo ane ki chaje ak pwomès ak lespwa. b~2 Janvye: Fèt Zansèt yo~b 2 janvye dedye a memwa zansèt yo. Se yon opòtinite pou Ayisyen sonje rasin yo, selebre eritaj kiltirèl ki pase de jenerasyon an jenerasyon. b~Fevriye: Kanaval, Lendi Gras, Madi Gras, Mèkredi Sann~b Mwa fevriye a make pa Kanaval, youn nan fèstivite ki pi kolore e ki pi dinamik ann Ayiti. Lari yo ranpli ak parad, mizik vivan ak dans sovaj. Mardi Gras se akimilasyon kanaval, ki te swiv pa sann Mèkredi, ki make kòmansman Karèm la. b~Avril: Pak, Jedi Sant, Vandredi Sen~b Selebrasyon Pak ann Ayiti gen ladann tradisyon relijye Jedi Gran ak Vandredi Sen. Se yon moman lapriyè ak refleksyon pou anpil Ayisyen. b~1 Me: Jounen Agrikilti ak Travay~b 1ye me dedye pou selebre travay ak enpòtans agrikilti nan lavi peyi a. Se yon opòtinite pou rekonèt efò travayè yo ak mete aksan sou sektè agrikòl la. b~18 me: Festival Drapo~b Jounen Drapo a selebre drapo ayisyen an, yon senbòl endepandans ak fyète nasyonal la. Ayisyen onore koulè yo epi sonje kouraj zansèt yo nan batay pou libète. b~23 me: Jounen nasyonal souverènte~b Jou sa a komemore rekonesans souverènte ayisyen an pa Frans an 1805. Se yon moman fyète nasyonal ak reyafime endepandans. b~Me - Out: Asansyon~b Asansyon an selebre ant Me ak Out, yon festival relijye ki make Asansyon Jezikri nan syèl la. b~Jen: Fèt Dye~b Fèt Dye, ke yo rele tou fèt kò ak san Kris la, se yon selebrasyon relijye enpòtan nan mwa jen. b~15 out: Sipozisyon Mari~b Sipozisyon Mari a se yon jou fèt kretyen ki make Asansyon Vyèj Mari a nan syèl la. Li fete ak ferve an Ayiti. b~20 septanm: anivèsè nesans Jean-Jacques Dessalines~b Dat sa a komemore nesans Jean-Jacques Dessalines, youn nan zansèt fondatè Ayiti yo e yon lidè kle nan lit pou endepandans la. b~17 oktòb: Lanmò Desalin~b 17 oktòb se yon jou komemorasyon lanmò Jean-Jacques Dessalines, ki raple enpak li sou istwa ayisyen an. b~1ye novanm: Jou tout Sen ~b Jou tout Sen se yon jou fèt relijye ki onore tout sen, selebre ak lapriyè ak vizit nan simityè. b~2 Novanm: Jou Mouri~b Jounen tout nanm yo se yon opòtinite pou rann omaj a moun ki mouri yo nan dekore tonm ak patisipe nan seremoni relijye yo. b~18 novanm: Komemorasyon batay Vertières~b Jou sa a onore viktwa desizif ayisyen an nan batay Vertières an 1803, ki te make fen okipasyon fransè a. b~Desanm 5: Jounen Dekouvèt~b 5 desanm selebre dekouvèt zile a pa Christopher Columbus an 1492. b~25 desanm: Nwèl~b Selebrasyon Nwèl ann Ayiti make pa reyinyon fanmi, manje fèt ak tradisyon relijye. Jou ferye ann Ayiti se pi plis pase repo nan lavi chak jou; sa yo se moman ki enkòpore nanm ak rezistans nan yon pèp. Chak selebrasyon bay yon opòtinite pou reyini ansanm, sonje sot pase a epi gade nan lavni ak espwa ak detèminasyon.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon