contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio
Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio
Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio

Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio

Depi nan kòmansman semèn nan, yon bri san fondman ap sikile Ozetazini, sitou nan eta Ohio, akize Ayisyen ki nan dyaspora a touye bèt kay ak konsome kana nan letan piblik. Akizasyon sa yo, ki te retransmèt anpil pa sèten figi piblik ak politik, yo te demanti fòmèlman pa otorite lokal yo ak lapolis Springfield, vil kote swadizan evènman sa yo te fèt. Malgre demanti sa yo, rimè a kontinye ap fleri, sa ki bay stigma kont migran ayisyen yo.

Klarifikasyon nan men otorite lokal yo

Dapre majistra a nan Springfield, istwa a nan yon chat yo te touye ak manje, ki te alimenté rimè sa a, pa aktyèlman soti nan vil li a. Li te di ke li aktyèlman enplike yon fanm Afriken-Ameriken ki gen pwoblèm mantal ki te arete mwa pase a sou akizasyon mechanste bèt. Majistra a konfime tou ke pa gen okenn ensidan ki enplike imigran nan aktivite ilegal yo te verifye nan Springfield. Eklèsisman sa yo fè dezenfòmasyon ki antoure zafè sa a pi flagran e yo souliye nati fo akizasyon ki vize kominote ayisyen an.

Reyaksyon gouvènman ayisyen an

Gouvènman ayisyen an, atravè Ministè Ayisyen k ap viv aletranje (MHAVE), te reyaji avèk kouray sou kanpay dezenfòmasyon sa a. Nan yon nòt pou laprès ki te pibliye 10 septanm 2024, MHAVE te eksprime endiyasyon li ak enkyetid li pou kòmantè sa yo dekri kòm "diskriminatwa" ak "dezimanize". Ministè a, ki te dirije pa Madame Dominique Dupuy, te vle mete aksan sou risk akizasyon sa yo ta ka poze pou sekirite ak diyite Ayisyen k ap viv Ozetazini, sitou nan Springfield, Ohio, kote kominote ayisyen an vize.

Nan nòt pou laprès sa a, ki disponib sou kont X yo (ansyen Twitter), MHAVE te raple stigmatizasyon sa a pa t yon nouvo fenomèn, Ayisyen yo te viktim regilyèman kanpay denigrasyon pou rezon politik. Fwa sa a ankò, yo atake kominote ayisyen an pou sèvi enterè elektoral, kèk mwa anvan eleksyon prezidansyèl ameriken yo.

Solidarite gouvènman ayisyen an

Madi 10 septanm 2024 la, Minis Dominique Dupuy te reyini plis pase senkant lidè kominotè ak relijye, ansanm ak reprezantan òganizasyon k ap travay Ozetazini pou diskite sou sitiyasyon an. Pami patisipan yo te genyen tou Doktè Nikita Séjour, Konseye Premye Minis ayisyen an. Objektif reyinyon vityèl sa a te genyen de: demontre solidarite gouvènman ayisyen an ak sitwayen li yo epi defini repons apwopriye pou atak sa yo.

Nou ta renmen non sèlman eksprime solidarite nou, men tou voye yon siyal klè nan refi. Nou fèm rejte kòmantè sa yo ki febli diyite konpatriyòt nou yo e ki ka mete lavi yo an danje, Dominique Dupuy deklare.

Kounye a ministè a ap travay an kolaborasyon ak òganizasyon dyaspora yo pou eksplore estrateji pou pèmèt viktim entimidasyon oswa diskriminasyon jwenn bon jan pwoteksyon. MHAVE ankouraje tou inisyativ legal yo pran pa asosyasyon k ap defann dwa migran ayisyen yo.

Yon fo rimè anplifye pa figi enfliyan

Malgre ke lapolis Springfield, otorite lokal yo, e menm majistra vil la tout demanti egzistans zak sa yo, rimè a te pran pwopòsyon nasyonal. Kandida prezidansyèl repibliken an menm mansyone akizasyon sa yo pandan yon deba televize ak rival li Demokratik Kamala Harris nan Madi aswè, devan je plizyè milyon telespektatè.

Anvan li, pwopriyetè rezo sosyal X, Elon Musk, te jwe tou yon wòl enpòtan nan pwopagasyon fo enfòmasyon sa a. Musk, ki te swiv pa dè milyon de itilizatè yo, te bay teyori sa yo san fondman, ki gaye tankou dife sovaj nan yon peyi kote plis pase de tyè nan kay posede yon bèt kay.

Gouvènman ayisyen an, atravè misyon diplomatik ak konsila li yo, pwomèt pou l ranfòse sipò li bay dyaspora a nan deplwaye yon sistèm sipò ak pwoteksyon. Priyorite a se goumen kont kanpay dezenfòmasyon sa a ki non sèlman sal imaj Ayisyen Ozetazini, men ki kapab genyen tou konsekans dramatik sou sekirite yo.

Akizasyon san fondman

Akizasyon san fondman sa yo ki vize kominote ayisyen Springfield, Ohio, revele yon lòt fwa ankò kantite dezenfòmasyon ak ksenofobi ki ka manifeste nan kontèks elektoral tansyon. MHAVE, an kolaborasyon ak òganizasyon dyaspora yo, rete detèmine pou pwoteje diyite ak sekirite Ayisyen k ap viv aletranje, pandan l ap rejte byen fèm diskriminasyon ak difamasyon yo pwopaje kont yo.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti : Le Colombier, gadò sekrè Belle-Anse

Nan kè a nan dlo azure nan lanmè Karayib la, kanpe majestueux Colombier a, yon mas wòch enpoze ki defye tan ak eleman yo. Sitiye sou kòt pitorèsk Belle-Anse nan sidès Ayiti, Colombier a se plis pase yon fòmasyon jewolojik; li se yon senbòl bote natirèl ak eritaj kiltirèl rejyon an. Domine orizon maren an ak silwèt enpoze li yo, Colombier a kouvri nan mistè ak lejand pase de jenerasyon an jenerasyon. Dapre istwa lokal yo, wòch sa a te fòme pa bondye lanmè yo tèt yo, temwaye nan pasaj yo nan dlo sa yo kristal klè. Yon lejand ki ajoute yon aura nan pasyon nan kote sa a ki deja mayifik. Men, pi lwen pase aparans mitik li yo, Colombier a ofri tou yon eksperyans vizyèl mayifik. Vizitè ki antre nan mèvèy natirèl sa a jwenn rekonpans ak panorami mayifik: falèz apik k ap plonje nan dlo turkwaz, ans izole ki kouvri ak sab an lò, ak abondan flora maren ki anime maren an. Le Colombier se tou yon refij pou divèsite biyolojik remakab. Dlo li yo se lakay yo nan yon foul moun nan espès maren, soti nan pwason kolore nan koray espektakilè ak tòti lanmè majestueux. Plonje ak plonje amater ap jwenn yon paradi konsève la, kote lanati ap gouvènen sipwèm ak chak imèsyon se yon eksplorasyon kaptivan. Kòm yon plas touris, Le Colombier ofri yon escaped inoubliyab pou vwayajè kap chèche avanti ak dekouvèt natif natal. Kamyon bato soti nan Belle-Anse pèmèt vizitè yo vin pi pre ak pèsonèl ak mèvèy natirèl sa a, kontanple fòm espektakilè li yo epi kite tèt yo dwe kaptive pa bote kaptivan li yo. An brèf, Colombier a enkòpore kintesans bote natirèl Ayiti, yon trezò kache nan kè lanmè Karayib la. Ant peyizaj mayifik li yo, eritaj kiltirèl li rich nan lejand ak divèsite biyolojik eksepsyonèl li yo, bijou maritim sa a konplètman merite repitasyon li kòm yon destinasyon touris esansyèl. Vin dekouvri Colombier a epi kite tèt ou pran pa majik kote eksepsyonèl sa a.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon