contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio
Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio
Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio

Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio

Depi nan kòmansman semèn nan, yon bri san fondman ap sikile Ozetazini, sitou nan eta Ohio, akize Ayisyen ki nan dyaspora a touye bèt kay ak konsome kana nan letan piblik. Akizasyon sa yo, ki te retransmèt anpil pa sèten figi piblik ak politik, yo te demanti fòmèlman pa otorite lokal yo ak lapolis Springfield, vil kote swadizan evènman sa yo te fèt. Malgre demanti sa yo, rimè a kontinye ap fleri, sa ki bay stigma kont migran ayisyen yo.

Klarifikasyon nan men otorite lokal yo

Dapre majistra a nan Springfield, istwa a nan yon chat yo te touye ak manje, ki te alimenté rimè sa a, pa aktyèlman soti nan vil li a. Li te di ke li aktyèlman enplike yon fanm Afriken-Ameriken ki gen pwoblèm mantal ki te arete mwa pase a sou akizasyon mechanste bèt. Majistra a konfime tou ke pa gen okenn ensidan ki enplike imigran nan aktivite ilegal yo te verifye nan Springfield. Eklèsisman sa yo fè dezenfòmasyon ki antoure zafè sa a pi flagran e yo souliye nati fo akizasyon ki vize kominote ayisyen an.

Reyaksyon gouvènman ayisyen an

Gouvènman ayisyen an, atravè Ministè Ayisyen k ap viv aletranje (MHAVE), te reyaji avèk kouray sou kanpay dezenfòmasyon sa a. Nan yon nòt pou laprès ki te pibliye 10 septanm 2024, MHAVE te eksprime endiyasyon li ak enkyetid li pou kòmantè sa yo dekri kòm "diskriminatwa" ak "dezimanize". Ministè a, ki te dirije pa Madame Dominique Dupuy, te vle mete aksan sou risk akizasyon sa yo ta ka poze pou sekirite ak diyite Ayisyen k ap viv Ozetazini, sitou nan Springfield, Ohio, kote kominote ayisyen an vize.

Nan nòt pou laprès sa a, ki disponib sou kont X yo (ansyen Twitter), MHAVE te raple stigmatizasyon sa a pa t yon nouvo fenomèn, Ayisyen yo te viktim regilyèman kanpay denigrasyon pou rezon politik. Fwa sa a ankò, yo atake kominote ayisyen an pou sèvi enterè elektoral, kèk mwa anvan eleksyon prezidansyèl ameriken yo.

Solidarite gouvènman ayisyen an

Madi 10 septanm 2024 la, Minis Dominique Dupuy te reyini plis pase senkant lidè kominotè ak relijye, ansanm ak reprezantan òganizasyon k ap travay Ozetazini pou diskite sou sitiyasyon an. Pami patisipan yo te genyen tou Doktè Nikita Séjour, Konseye Premye Minis ayisyen an. Objektif reyinyon vityèl sa a te genyen de: demontre solidarite gouvènman ayisyen an ak sitwayen li yo epi defini repons apwopriye pou atak sa yo.

Nou ta renmen non sèlman eksprime solidarite nou, men tou voye yon siyal klè nan refi. Nou fèm rejte kòmantè sa yo ki febli diyite konpatriyòt nou yo e ki ka mete lavi yo an danje, Dominique Dupuy deklare.

Kounye a ministè a ap travay an kolaborasyon ak òganizasyon dyaspora yo pou eksplore estrateji pou pèmèt viktim entimidasyon oswa diskriminasyon jwenn bon jan pwoteksyon. MHAVE ankouraje tou inisyativ legal yo pran pa asosyasyon k ap defann dwa migran ayisyen yo.

Yon fo rimè anplifye pa figi enfliyan

Malgre ke lapolis Springfield, otorite lokal yo, e menm majistra vil la tout demanti egzistans zak sa yo, rimè a te pran pwopòsyon nasyonal. Kandida prezidansyèl repibliken an menm mansyone akizasyon sa yo pandan yon deba televize ak rival li Demokratik Kamala Harris nan Madi aswè, devan je plizyè milyon telespektatè.

Anvan li, pwopriyetè rezo sosyal X, Elon Musk, te jwe tou yon wòl enpòtan nan pwopagasyon fo enfòmasyon sa a. Musk, ki te swiv pa dè milyon de itilizatè yo, te bay teyori sa yo san fondman, ki gaye tankou dife sovaj nan yon peyi kote plis pase de tyè nan kay posede yon bèt kay.

Gouvènman ayisyen an, atravè misyon diplomatik ak konsila li yo, pwomèt pou l ranfòse sipò li bay dyaspora a nan deplwaye yon sistèm sipò ak pwoteksyon. Priyorite a se goumen kont kanpay dezenfòmasyon sa a ki non sèlman sal imaj Ayisyen Ozetazini, men ki kapab genyen tou konsekans dramatik sou sekirite yo.

Akizasyon san fondman

Akizasyon san fondman sa yo ki vize kominote ayisyen Springfield, Ohio, revele yon lòt fwa ankò kantite dezenfòmasyon ak ksenofobi ki ka manifeste nan kontèks elektoral tansyon. MHAVE, an kolaborasyon ak òganizasyon dyaspora yo, rete detèmine pou pwoteje diyite ak sekirite Ayisyen k ap viv aletranje, pandan l ap rejte byen fèm diskriminasyon ak difamasyon yo pwopaje kont yo.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti, yon peyi rich ke yo fè vin pòv

Sitiye nan pati lwès zile Ispanyola, Ayiti se yon peyi ki gen richès natirèl, kiltirèl ak istorik. Malerezman, dèyè bote nan peyizaj li yo, richès nan kilti li yo ak délikatès nan cuisine li yo, gen yon reyalite konplèks make pa dèt endepandans li an ak entèferans ki pèsistan kèk peyi ki jete li nan yon estabilite. b~Bote Natirèl Ayiti~b Ayiti, yo te rele "Pèl Zantiy yo", emèveye ak divèsite peyizaj li yo. Soti nan bèl mòn rive nan rivyè sipan ak plaj sab, peyi a ofri bote natirèl vo selebre. Pi popilè mòn Citadelle Laferrière yo ak kaskad dlo entérésan Bassin-Bleu yo se jis kèk egzanp bèl bagay ki karakterize nasyon sa a. b~Yon Kilti Rich Et Divers~b Ayiti kanpe pou kilti pwosede ki vib e divès li. Yon eritaj nan enfliyans Afriken, franse ak endijèn, mizik ayisyen, dans ak atizay reflete yon fizyon inik. Festival kolore, tankou Kanaval, se selebrasyon richès kiltirèl sa a, ki atire vizitè ki soti nan tout mond lan. b~Delicious Cuisine~b Cuisine ayisyen an, bon gou ak pikant, se yon lòt aspè ki merite selebre. Asyèt tankou griot, diri kolan, ak soup lejand joumou, tradisyonèlman prepare pou komemore endepandans, se tout plezi gastronomik ki demontre entèlijans gastronomik peyi a. b~Trezò Eritaj ak Plaj Paradi~b Trezò eritaj Ayiti a, tankou rès Palè Sans-Souci ak Sitadèl Laferrière, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj, se temwayaj sou grandè achitekti tan pase Ayiti. An menm tan an, plaj tankou Labadee ak Jacmel ofri azil lapè ak dlo kristal klè, atire vwayajè k ap chèche yon paradi twopikal. b~Yon istwa kaptivan~b Istwa Ayiti a tou de kaptivan ak trajik. Se te premye peyi nan Amerik yo ki te pran endepandans li, an 1804, apre yon revòlt esklav vanyan gason. Sepandan, endepandans sa a te vini ak yon gwo pri finansye. Lafrans te mande gwo konpansasyon, konsa mete fondasyon dèt etranje Ayiti. b~Dèt Endepandans ak Entèferans Etranje~b Malgre trezò sa yo, Ayiti ap lite ak reyalite dèt endepandans li. Apre li te genyen libète li, peyi a te oblije peye Lafrans yon sòm konsiderab nan konpansasyon pou pèt ki asosye ak abolisyon esklavaj la. Dèt sa a te yon gwo fado ekonomik pou Ayiti, ki anpeche devlopman li. Anplis de sa, entèferans etranje kontinye kreye defi enpòtan. Entèvansyon eksteryè politik ak ekonomik yo souvan kontribye nan enstabilite peyi a, anpeche kapasite li pou konstwi yon avni dirab pou sitwayen li yo. b~An konklizyon~b Ayiti rete yon peyi ki gen plizyè richès, men defi li yo pèsiste. Malgre bote natirèl li, kilti rich ak istwa kaptivan, nasyon an bezwen sipò entènasyonal eklere ak solisyon dirab pou simonte obstak ki kanpe nan wout li. Richès Ayiti chita non sèlman nan peyizaj mayifik li yo, men tou nan potansyèl pèp li a pou yo reziste ak pwospere malgre defi ki pèsistan.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon