contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio
Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio
Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio

Fo Rimè sou Konsomasyon Animal pa Ayisyen nan Ohio

Depi nan kòmansman semèn nan, yon bri san fondman ap sikile Ozetazini, sitou nan eta Ohio, akize Ayisyen ki nan dyaspora a touye bèt kay ak konsome kana nan letan piblik. Akizasyon sa yo, ki te retransmèt anpil pa sèten figi piblik ak politik, yo te demanti fòmèlman pa otorite lokal yo ak lapolis Springfield, vil kote swadizan evènman sa yo te fèt. Malgre demanti sa yo, rimè a kontinye ap fleri, sa ki bay stigma kont migran ayisyen yo.

Klarifikasyon nan men otorite lokal yo

Dapre majistra a nan Springfield, istwa a nan yon chat yo te touye ak manje, ki te alimenté rimè sa a, pa aktyèlman soti nan vil li a. Li te di ke li aktyèlman enplike yon fanm Afriken-Ameriken ki gen pwoblèm mantal ki te arete mwa pase a sou akizasyon mechanste bèt. Majistra a konfime tou ke pa gen okenn ensidan ki enplike imigran nan aktivite ilegal yo te verifye nan Springfield. Eklèsisman sa yo fè dezenfòmasyon ki antoure zafè sa a pi flagran e yo souliye nati fo akizasyon ki vize kominote ayisyen an.

Reyaksyon gouvènman ayisyen an

Gouvènman ayisyen an, atravè Ministè Ayisyen k ap viv aletranje (MHAVE), te reyaji avèk kouray sou kanpay dezenfòmasyon sa a. Nan yon nòt pou laprès ki te pibliye 10 septanm 2024, MHAVE te eksprime endiyasyon li ak enkyetid li pou kòmantè sa yo dekri kòm "diskriminatwa" ak "dezimanize". Ministè a, ki te dirije pa Madame Dominique Dupuy, te vle mete aksan sou risk akizasyon sa yo ta ka poze pou sekirite ak diyite Ayisyen k ap viv Ozetazini, sitou nan Springfield, Ohio, kote kominote ayisyen an vize.

Nan nòt pou laprès sa a, ki disponib sou kont X yo (ansyen Twitter), MHAVE te raple stigmatizasyon sa a pa t yon nouvo fenomèn, Ayisyen yo te viktim regilyèman kanpay denigrasyon pou rezon politik. Fwa sa a ankò, yo atake kominote ayisyen an pou sèvi enterè elektoral, kèk mwa anvan eleksyon prezidansyèl ameriken yo.

Solidarite gouvènman ayisyen an

Madi 10 septanm 2024 la, Minis Dominique Dupuy te reyini plis pase senkant lidè kominotè ak relijye, ansanm ak reprezantan òganizasyon k ap travay Ozetazini pou diskite sou sitiyasyon an. Pami patisipan yo te genyen tou Doktè Nikita Séjour, Konseye Premye Minis ayisyen an. Objektif reyinyon vityèl sa a te genyen de: demontre solidarite gouvènman ayisyen an ak sitwayen li yo epi defini repons apwopriye pou atak sa yo.

Nou ta renmen non sèlman eksprime solidarite nou, men tou voye yon siyal klè nan refi. Nou fèm rejte kòmantè sa yo ki febli diyite konpatriyòt nou yo e ki ka mete lavi yo an danje, Dominique Dupuy deklare.

Kounye a ministè a ap travay an kolaborasyon ak òganizasyon dyaspora yo pou eksplore estrateji pou pèmèt viktim entimidasyon oswa diskriminasyon jwenn bon jan pwoteksyon. MHAVE ankouraje tou inisyativ legal yo pran pa asosyasyon k ap defann dwa migran ayisyen yo.

Yon fo rimè anplifye pa figi enfliyan

Malgre ke lapolis Springfield, otorite lokal yo, e menm majistra vil la tout demanti egzistans zak sa yo, rimè a te pran pwopòsyon nasyonal. Kandida prezidansyèl repibliken an menm mansyone akizasyon sa yo pandan yon deba televize ak rival li Demokratik Kamala Harris nan Madi aswè, devan je plizyè milyon telespektatè.

Anvan li, pwopriyetè rezo sosyal X, Elon Musk, te jwe tou yon wòl enpòtan nan pwopagasyon fo enfòmasyon sa a. Musk, ki te swiv pa dè milyon de itilizatè yo, te bay teyori sa yo san fondman, ki gaye tankou dife sovaj nan yon peyi kote plis pase de tyè nan kay posede yon bèt kay.

Gouvènman ayisyen an, atravè misyon diplomatik ak konsila li yo, pwomèt pou l ranfòse sipò li bay dyaspora a nan deplwaye yon sistèm sipò ak pwoteksyon. Priyorite a se goumen kont kanpay dezenfòmasyon sa a ki non sèlman sal imaj Ayisyen Ozetazini, men ki kapab genyen tou konsekans dramatik sou sekirite yo.

Akizasyon san fondman

Akizasyon san fondman sa yo ki vize kominote ayisyen Springfield, Ohio, revele yon lòt fwa ankò kantite dezenfòmasyon ak ksenofobi ki ka manifeste nan kontèks elektoral tansyon. MHAVE, an kolaborasyon ak òganizasyon dyaspora yo, rete detèmine pou pwoteje diyite ak sekirite Ayisyen k ap viv aletranje, pandan l ap rejte byen fèm diskriminasyon ak difamasyon yo pwopaje kont yo.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Ayiti: Istwa Premye nasyon Nwa lib nan mond lan

Ayiti, pèl Zantiy yo, se yon zile Karayib ak yon istwa rich ak konplèks. Sepandan, estati espesyal li kòm premye nasyon nwa gratis nan mond lan ba li yon plas inik nan annal listwa yo. Ti zile sa a te sèn nan yon revolisyon ekstraòdinè ki te lakòz endepandans, konsa make kòmansman yon nouvo epòk pou kominote nwa a ak abolisyon esklavaj la. Ann fouye nan istwa kaptivan nesans premye repiblik nwa a, Ayiti. b~Epòk kolonyal la ak esklavaj~b Istwa Ayiti a remonte ak arive Ewopeyen yo nan 15yèm syèk la, lè Christopher Columbus te dekouvri zile a. Kolon Ewopeyen yo, sitou panyòl ak franse, te entwodui esklavaj pou eksplwate resous zile a, tankou sik, kafe ak koton. Popilasyon endijèn Ameriken endijèn yo te dezime, sa ki te prepare wout la pou enpòtasyon masiv esklav Afriken yo. b~Revolisyon ayisyen an~b Nan dat 14 out 1791, esklav ayisyen leve kont moun k ap opresè yo, sa ki te pwovoke Revolisyon ayisyen an. Sou lidèchip figi emblématiques tankou Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines ak Henri Christophe, esklav ensije yo te enflije defèt lame Ewopeyen yo, demontre yon rezistans feròs ak yon demand dezespere pou libète. b~Deklarasyon Endepandans lan ak kreyasyon Repiblik Ayiti~b 1ye janvye 1804, Ayiti te pwoklame endepandans li, li te vin tounen premye nasyon nwa gratis nan mond lan. Deklarasyon istorik sa a senbolize fen esklavaj la ak triyonf volonte yon pèp ki deside viv lib. Repiblik Ayiti te fèt nan lit ak san, revandike otonomi li an fas ak pouvwa kolonyal yo. b~Defi apre endepandans~b Sepandan, endepandans pa t vle di fen defi pou Ayiti. Peyi a te oblije fè fas a presyon ekstèn, reparasyon Lafrans te enpoze an echanj pou rekonesans endepandans li, osi byen ke ajitasyon entèn yo. Malgre obstak sa yo, Ayiti te fè efò pou konstwi yon nasyon lib e souveren. Istwa Ayiti a se istwa yon nasyon ki te simonte defi inonbrabl pou parèt kòm yon pyonye libète pou popilasyon nwa a. Revolisyon ayisyen an rete yon egzanp inik nan rezistans, kouraj ak detèminasyon, e Ayiti kontinye pote flanbo endepandans la nan mond kontanporen an. Eritaj ti zile Karayib sa a toujou rete jodi a, li raple mond lan libète se yon dwa inivèsèl ki ka genyen menm nan sikonstans ki pi difisil yo.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Lansman ofisyèl byè "Ewo": Fyète Ayisyen atravè mond lan

1ye desanm make yon moman eksepsyonèl pou kominote ayisyen an ak renmen byè atravè lemond, ak lansman ofisyèl byè "Ewo" pa antreprenè ayisyen Jhonson Napoléon. Apre siksè "Kola Choucoune", ki deja prezan nan plizyè peyi, tankou Etazini ak Kanada, li se vire nan byè "Ewo" pran mache Ameriken an. Disponib nan plizyè vil nan peyi Etazini, byè sa a enkòpore maryaj pafè ant tradisyon ak inovasyon, ofri konsomatè yo yon eksperyans gou inik. "Ewo" byè se pi plis pase jis yon bwason ki gen alkòl. Se yon plezi ki byen melanje gou natif natal kilti ayisyen an ak yon touche inovasyon. Nan yon peyi kote byè Prestige ak wonm Barbancourt te deja konkeri palè atravè lemond, byè "Ewo" ajoute ak fyète nan lis trezò gou ayisyen an. Jhonson Napoléon, nonm ki dèyè nouvo kreyasyon sa a, kontinye ap vole koulè Ayiti atravè lemond. Angajman li pou pwomouvwa bon jan kalite pwodwi ayisyen ap kontinye ranfòse repitasyon peyi li orijin. Byè "Ewo" se pa sèlman yon bwason, li se yon senbòl kreyativite ayisyen ak pèseverans ki depase fwontyè. Nouvo etap sa a demontre kapasite peyi a pou l fè pati tandans mondyal pou bon jan kalite byè atizanal. "Ewo" byè se pa sèlman yon pwodwi lokal dirijan, men li vle di tou sou sèn entènasyonal la kòm reprezantan yon kilti rich ak dinamik. Fyète ayisyen yo santi pou siksè Jhonson Napoléon ak nonmen k ap grandi nan byè "Ewo" se palpab. Se yon istwa siksè ki depase fwontyè jeyografik yo epi ki enkòpore fòs lespri antreprenè ayisyen an.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon