contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Dans tradisyonèl ayisyen, yon od pou kilti ak rasin Ayiti
Dans tradisyonèl ayisyen, yon od pou kilti ak rasin Ayiti
Dans tradisyonèl ayisyen, yon od pou kilti ak rasin Ayiti

Dans tradisyonèl ayisyen, yon od pou kilti ak rasin Ayiti

Dans tradisyonèl ayisyen an rich nan istwa ak siyifikasyon. Li konstitye yon pati esansyèl nan kilti ayisyen an. Pratike pandan divès selebrasyon tankou festival ak seremoni relijye, li se nan sans li yo, yon temwayaj vibran sou rezistans ak kreyativite nan yon pèp ki gen rasin yo byen fon nan yon sot pase kaptivan. Atravè ritm, mouvman ak kostim li yo, dans sa a rakonte istwa, selebre tradisyon ak ini tout jenerasyon ayisyen.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon eritaj kiltirèl vivan

Menm jan ak istwa ayisyen, dans tradisyonèl ayisyen se yon melanj konplèks nan enfliyans Afriken, Taino ak Ewopeyen an, ki te fusion pou kreye yon fòm atizay inik. Chak dans gen yon siyifikasyon espesyal. Pami dans tradisyonèl ki pi senbolik ann Ayiti genyen "Yanvalou", "Petro", "Kréyol" ak "Rara".

"Yanvalou", pou egzanp, se yon dans sakre ki gen orijin li nan rituèl vodou. Mouvman likid, ondulan li yo senbolize sèpan an, yon lespri enpòtan nan tradisyon vodou a. Dans sa a souvan akonpaye pa chante ak tanbou ki ajoute yon seremoni ak dimansyon espirityèl, konekte dansè yo ak zansèt yo ak lanati.

"Kréyol", nan lòt men an, se plis konsantre sou lajwa ak selebrasyon. Danse pandan festival popilè, style dinamik sa a mete aksan sou mouvman rapid ak entèraksyon ant patnè yo. Li enkòpore lespri fèstivite ki abite nan mitan ayisyen yo, ak kapasite li pou transfòme defi yo nan moman bonè pataje.

Haïti
Haïti
Haïti

Dans kòm yon ekspresyon sosyal ak idantite

Ann Ayiti, dans tradisyonèl pa sèlman yon senp pèfòmans atistik; li se tou yon mwayen pwisan nan ekspresyon sosyal ak idantite. Festival ak selebrasyon ki prezante dans sa yo vin opòtinite pou rasanble ak eksprime nan gwo lajounen richès kache kilti ayisyen an, pandan y ap kontribiye nan ranfòse twal sosyal la. Dans tradisyonèl yo souvan akonpaye pa mizik ap viv, anjeneral jwe pa gwoup pèkisyon ki kreye ritm Hatian ak kaptivan.

Kostim yo mete pandan dans sa yo tou chaje ak senbolis. Rad kolore yo, dekore ak motif tradisyonèl yo, reflete non sèlman eritaj kiltirèl la, men tou kreyativite atizan ayisyen yo. Chak detay, soti nan twal la ak Pwodwi pou Telefòn yo, kontribye nan richès la vizyèl nan dans la ak rakonte istwa li yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Defi nan lavni ak kandida

Malgre enpòtans kiltirèl li, dans tradisyonèl ayisyen an ap fè fas ak gwo defi. Modènizasyon rapid ak enfliyans ekstèn ka pafwa menase transmisyon tradisyon yo. Anplis de sa, kondisyon sosyo-ekonomik difisil ann Ayiti fè li difisil pou konsève ak ankouraje fòm atizay sa yo. Sepandan, efò yo ap fèt pou asire kontinyasyon tradisyon presye sa a. Sant kiltirèl tankou Pyepoudré, Sant Kiltirèl Brezil-Ayiti, ak Enstiti Fransè an Ayiti regilyèman òganize pèfòmans dans tradisyonèl yo epi kolabore ak lekòl dans tankou Poltro vanyan pou objektif sa a. Enstitisyon sa yo travay san pran souf pou konsève ak revitalize dans tradisyonèl nan kapital ayisyen an ak nan vil pwovens tradisyonèl yo se okazyon enpòtan pou difizyon dans tradisyonèl ayisyen yo. Kidonk, tout efò sa yo pèmèt jèn jenerasyon yo dekouvri ak apresye fòm ekspresyon atistik sa a ki pote ladan l yon pati nan listwa nasyonal nou an.

Dans tradisyonèl ayisyen an se yon temwayaj vivan sou kilti ak rezistans tout yon pèp ki te konnen kòman pou l pase nan istwa ak gwo doulè absòbe nan chak pati nan kò yo. Atravè mouvman, ritm ak kostim li yo, li non sèlman rakonte istwa Ayiti a, men li selebre tout kantite richès kiltirèl li. Dans sa a konstitye yon mwayen ki pèmèt ayisyen an evolye pandan l rete fidèl ak rasin yo. Li bay tou nenpòt spektatè ki obsève li opòtinite pou onore non sèlman yon fòm atizay inik, men tou pou apresye lespri endommabl yon nasyon ki te fèt 1ye janvye 1804, apre yon rebelyon kont syèk esklavaj ak enjistis iniman. .

Ayiti: Kanaval ak Rara: Pèspektiv sou kilti ak idantite ayisyen
Ayiti: Kanaval ak Rara: Pèspektiv sou kilti ak idantite ayisyen

Ayiti: Kanaval ak Rara: Pèspektiv sou kilti ak idantite ayisyen

Nan tradisyon nou an, kanaval reprezante yon aktivite kiltirèl esansyèl. Vreman vre, pou kenbe li ane sa a, Leta te tire nan trezò piblik la non sèlman yon gwo sòm, men tou yon gwo konsantrasyon nan fè respekte lalwa pou asire pwoteksyon ak sekirite moun ki kanaval nan zòn nan. Malgre anpil kritik ak enkyetid ke sèten medya te eksprime sou yon bò, apre yon lòt bò opozisyon demokratik la, alòske se vre ke nan Pòtoprens enkyetid sa yo te gen yon konsekans pa mwens enpòtan sou pwogrè fèt sa a. mwens vre ke sa te ka nan lòt vil pwovens yo, kòm prèv nan depatman sidès otorite yo pa t anrejistre anyen kòm yon eleman aksidan oswa ensidan pandan pwogrè kanaval la kontrèman ak Pòtoprens. Sètènman, pwoblèm sosyo/ekonomik yo de pli zan pli enkyete, poutan sa ki fè nou sa nou ye jodi a, yon pèp lib e endepandan se pa lòt ke eksepsyonèl nou. Sa a pwofondman eksprime karakteristik intrinsèque nou an relasyon ak moun. An reyalite, istorikman nou se yon pèp ki ri ak kriye, souri ak irite, danse ak frape sistèm nan, chante ak goumen tèlman byen ke "grenadya alaso sa ki mouri zafè ya yo" se chante ki pi anblèm nan esklav yo pou konkèt la. nan libète nou an. Nou pa gen entansyon fè reklamasyon ke moun ki eksprime dezakò yo ak kanaval la montre yon defisi istorik. Sepandan, nou kite nan lonbraj yon kesyon fondamantal: poukisa Leta okipe kanaval pandan rara a tankou yon timoun abandone? Rara a se pa sèlman yon senp tradisyon kiltirèl men, sitou, se eritaj vanyan sòlda nou yo ki te goumen avèk kouraj lame ekspedisyonè fransè a, ki pi pwisan nan epòk la.Alòske, mas kiltirèl sa a, li toujou majinalize pa otorite leta. . Yo mete aksan sou koyesyon sosyal se pwen mouri kanaval, yon lòt bò, se pwen fò rara a. Kòm prèv, Jedi Mouri a nan tradisyon Voudouesk nou an ki reprezante seremoni ouvèti pou bann rara yo, se temwayaj flagran koyesyon sosyal sa a. Epi, an reyalite, te gen sèk moun ki te pran direksyon divèjan pou yo asiste seremoni ouvèti bann rara yo. Pou seremoni ouvèti sa a atmosfè a te yon gou nan kanaval an tèm de koulè. Sou bò Croix Hilaire, pou tit chanpyon Ratyèfè plen fòs bann, koulè klib li a te trè divès, yon rad long nan jòn abriko, mov blan, Lè sa a, echap blan. An tèm de pèfòmans, gwoup sa a te konplètman pwouve konpetans li chanpyon gras a asenal li yo nan mizisyen ki pa t ’nan faz tès yo. Pou di verite a, yo te fè nòt yo ak presizyon chirijikal kòm yon doktè-chirijyen nan pwosedi chirijikal li. Senkronizasyon ki genyen ant mizisyen yo, enstriman yo ak Lè sa a, fanatik yo fòme yon antye ak amoninize parfe byen. Gwoup sa a non sèlman gen maji mo ak vèb, li sanble ke yo tou gen maji a frison menm fanatik yo ki pi ezite. Anplis, pèfòmans li pou Jedi mouri sa a se te yon defi pou rival li nan wikenn sa a nan limit ke pèfòmans yo te mwens bon. Sou bò senbòl limyè a, Grap Kenèp se te bèl bagay nan aswè Jedi mò yo. Klib li abiye an koulè ki apwopriye pou aswè a, echap koulè wouj violèt, jersey koulè wouj violèt, Lè sa a, blan "kolan". Nan yon fason senbolik, maryaj koulè sa a reprezante Baron nan Vodou ayisyen an. San okenn dout, se te pi bèl reprezantasyon senbolik aswè a. An tèm de pèfòmans, retounen soti nan simityè a nou te santi yon chalè trè fò nan rejwisans, ekspresyon, ak jwe pou yon pèfòmans konplètman ekilibre. An sa ki konsène Chenn Tamarin, li te deja 2 a.m. lè ekip nou an te rankontre l, se te yon pèfòmans mwens bon pase sa nou te abitye. Sou bò senbolik li kite yon bagay yo dwe vle. Nouvèl li se ke li te gen pwòp medya li. Petit-Goave/Kilti ak Sosyete

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon