contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Poukisa tout je ta dwe fikse sou Pò Chinourette: Pi gwo opòtinite ekonomik Ayiti nan 100 ane
Poukisa tout je ta dwe fikse sou Pò Chinourette: Pi gwo opòtinite ekonomik Ayiti nan 100 ane
Poukisa tout je ta dwe fikse sou Pò Chinourette: Pi gwo opòtinite ekonomik Ayiti nan 100 ane

Poukisa tout je ta dwe fikse sou Pò Chinourette: Pi gwo opòtinite ekonomik Ayiti nan 100 ane

Pandan plis pase 200 ane, Ayiti te kanpe nan kafou ant opòtinite ak esklizyon. Premye repiblik nwa nan mond lan te fèt nan yon revolisyon, li te fòje pa odas epi li te dote ak yon jewografi estratejik. Epoutan, akòz yon konbinezon enstabilite politik, entèferans ekstèn, ak move enfrastrikti, Ayiti te lontan rete izole de sistèm ekonomik mondyal yo ki favorize pwosperite.

Men jodi a, sou kòt nò lapè a, ant Fò Libète ak Phaeton, yon nouvo posiblite parèt. Sa a se pa sèlman yon lòt pwojè èd. Sa a se pa yon inogirasyon senbolik. Sa a se tèminal Pò Chinourette la, yon pò kago ki te fonse e ki te planifye ak anpil atansyon e ki te kapab finalman mete Ayiti sou kat jeyografik la ankò, pa kòm yon moun ki resevwa jenewozite, men kòm yon aktè konpetitif nan komès mondyal la.

Pò Chinourette se pi plis pase yon tèminal lojistik. Sa a se yon chanjman estratejik, kalite envestisman nan enfrastrikti ki fèt yon fwa nan yon syèk ki ka kreye djòb, ranfòse endistri yo, desantralize kwasans lan epi transfòme ekonomi yon nasyon antye. Avèk yon kapasite pou manyen jiska 3 milyon TEU pa ane nan lane 2040, sa a se pwojè pò ki pi anbisye nan listwa resan Ayiti. Men, vrè fòs li pa sèlman nan gwosè li, men nan sa li pèmèt yo libere.

Yon pò pou konble diferans jewografik la

Depi endepandans, devlopman ekonomik Ayiti te swiv yon modèl etwat ak santralize. Kapital la, Pòtoprens, absòbe pi gwo pati nan enfrastrikti nasyonal la, envestisman etranje ak kapasite endistriyèl. Pandansetan, nò a, kote listwa revolisyonè, tè fètil ak yon rich eritaj kiltirèl, te rete lajman dekonekte ak kwasans nasyonal la.

Port Chinourette ap chache korije dezekilib sa a. Kote li ye nan depatman Nòdès la pa sèlman pratik, men li fèt espre. Rejyon sa a, ki te konn lakay premye moulen sik ak liy tren Ayiti yo, kounye a byen pozisyone pou dirije yon renesans modèn atravè lojistik endistriyèl. Pò a bay enfrastrikti debaz ke nò a te manke pandan plizyè dizèn ane, sa ki louvri wout pou kwasans agro-biznis, fabrikasyon lejè ak endistri ekspòtasyon yo.

Yon nouvo pòtay pou Karayib la

Ayiti antoure pa youn nan koridò komès maritim ki pi aktif nan mond lan. Chak ane, plizyè milye bato travèse Karayib la, pou transpòte machandiz ant Amerik di Sid, Amerik di Nò, Ewòp ak Afrik de Lwès. Epoutan, malgre pozisyon estratejik li a, Ayiti sèlman kaptire yon ti fraksyon nan trafik sa a, akòz enfrastrikti pò ki pa devlope ase ak enstalasyon ki demode.

Pò Chinourette la chanje tout bagay. Li fèt kòm yon sant transbòdman, yon kote gwo bato ka dechaje machandiz yo, ki answit reanbale epi anbake nan pi piti mache nan rejyon an. Avèk 670 mèt espas amaraj, li ka akomode plizyè gwo bato oswa yon flòt pi piti. Aksè pwofon li nan dlo, pwoksimite li ak wout maritim entènasyonal yo ak gwo opòtinite pou ekspansyon li fè li nan yon pozisyon inik pou vin yon sant lojistik santral nan Karayib la.

Prensipal konsantrasyon an pral se manyen kontenè, men pò a fèt pou jere yon pakèt aktivite kago: depo machandiz an gwo tankou asye ak siman, pwodui agrikòl tankou diri ak sik, machin atravè operasyon roll-on/roll-off, ak gaz atravè tank depo likid an gwo. Tout aktivite sa yo fè pati yon plan direktè fleksib ak etap pa etap, ki pèmèt operatè prive yo envesti epi opere enstalasyon endividyèl nan yon kad otorite inifye.

Yon motè pou anplwa ak kwasans

Sa ki fè pò yo transfòmatè se pa sèlman beton ak trepye yo, se efè domino yo. Pò yo kreye djòb non sèlman pou travayè waf, enjenyè ak ajan sekirite, men tou pou tout yon rezo endistri sipò. Chak nouvo bato ki akoste pote avèk li yon demann pou manje, lojman, transpò, depo ak distribisyon. Avèk tan, sa transfòme an yon chèn ekipman, epi answit an yon ekonomi.

Faz konstriksyon pò Chinourette la poukont li pral jenere plizyè milye djòb a kout tèm nan netwaye tè, nivelman, enstalasyon tank gaz, konstriksyon depo ak jeni sivil. Yon fwa pò a kòmanse fonksyone, li pral sipòte travay alontèm nan depo, ladwàn, antretyen ekipman, sèvis maritim ak manyen kago.

Men, enpak la p ap rete nan perimèt pò a. Konpayi transpò machandiz, sant preparasyon ekspòtasyon, konpayi lojistik, biznis agrikòl, ak konpayi anbalaj pral jwenn nouvo opòtinite. Nan zòn ki ozalantou a, biznis yo, soti nan ti machann rive nan gwo founisè sèvis yo, pral jwenn nouvo kliyan ak revni ki pi previzib.

Efè miltiplikatè a reyèl. Pou chak djòb dirèk ki kreye nan pò a, etid yo montre jiska senk djòb anplis ka parèt nan ekonomi ki antoure a. Nan yon peyi tankou Ayiti, kote chomaj jèn yo wo epi to emigrasyon an ap monte anlè anpil, pwojè sa a ofri yon bagay ki ra: yon rezon pou rete.

Yon analiz rentabilité fonse ak kantifye

Anplis senbolis ak vizyon an, Port Chinourette se yon pwojè biznis pwofitab tou. Estrikti finansye li fèt pou dirabilite ak retou sou envestisman.

Nan premye ane li a, yo espere pò a jenere yon revni 4.8 milyon dola, pandan l ap ogmante operasyon li yo. Nan senkyèm ane a, yo prevwa revni an ap rive nan $13.9 milyon dola, avèk yon koule lajan kach operasyonèl ki ap rive nan $24.4 milyon dola epi yon revni nèt ki ap depase $3.8 milyon dola. Rendiman sou ekite a kòmanse vin pozitif nan twazyèm ane a epi li kontinye ranfòse apre sa. Sa a se yon egzanp ki ra nan yon pwojè enfrastrikti Ayisyen ki ofri alafwa retou sosyal ak viabilité finansyè.

Li enpòtan pou note ke modèl envestisman an divèsifye. Finansman an gen ladan kapital ki soti nan operatè prive, patnè finansye ak dèt estriktire, ki byen distribye ant konpozan kle yo, depo, ekipman, depo gaz ak enfrastrikti sipò. Konsepsyon finansye a mete aksan sou dirabilite alontèm ak retou atiran pou envestisè yo, san li pa konpwomèt misyon ekonomik lokal pwojè a.

Kontinuite kiltirèl ak istorik

Gen yon bagay powetik nan konstriksyon pò ki pi avangad an Ayiti nan nò a.

Se nan rejyon sa a yo te bay mond lan Sitadèl la. Se la Wa Henri Christophe te bati lekòl, izin ak yon vizyon endistriyèl nan kòmansman 19yèm syèk la. Se la yo te etabli rafineri sik, pò ak chemennfè pandan premye ekspansyon ekonomik Ayiti yo. Nan plizyè sans, Nò a te toujou destine pou jwe yon wòl dirijan.

Port Chinourette ap rekonekte ak eritaj sa a, pa poutèt nostalji, men poutèt enpòtans li. Li reprezante yon retou nan pwodiksyon, epi non sèlman nan konsomasyon. Yon nouvo fyète nan anbake machandiz, san tann yo rive. Nan fon li, se yon afimasyon konviksyon ke pi bon chapit Ayiti yo poko vini, epi ke yo ka bati atravè pò, pa sèlman politik.

Enfrastrikti se libète ekonomik

Toupatou nan mond lan, pò yo te sèvi kòm katalis pou transfòmasyon nasyonal. Nan Singapore, yon vilaj lapèch vin tounen yon jeyan komès mondyal. Nan Panama, yon kanal transfòme transpò maritim mondyal la epi ogmante revni nasyonal la. Nan Maròk, pò Tanger-Med la transfòme yon zòn riral an yon jeyan endistriyèl.

Ayiti tann twò lontan pou l pran etap sa a. Avèk Pò Chinourette, peyi a gen yon opòtinite ki ra pou l fè sa, pa lè l kopye lòt moun, men lè l bati sou pwòp fòs li yo: pozisyon jewografik li, fòs travay li, ak rezistans li.

Pò sa a se pa yon kado. Se yon zouti. Epi zouti, nan bon men, chanje tout bagay.

E si lojistik, pa politik, te vrè revolisyon an?

Nou te kwè depi lontan ke chanjman an Ayiti t ap soti nan chanjman politik oswa èd entènasyonal. Men petèt nou te neglije pouvwa silansye lojistik la. Kapasite pou transpòte machandiz, amelyore efikasite, diminye depans epi bay antreprenè aksè a mond lan.

Pò Chinourette ofri sa okenn donasyon etranje pa ta ka janm ofri: kapasite pou l konpetitif. Pou ekspòte. Pou konstwi. Pou reve ekonomikman.

Mache a ap tann. Pwojè a ap dewoule. Se kounye a.

Sèl kesyon ki rete a se: antanke envestisè oubyen vizyonè, èske w pare pou rantre nan nou?

Vizyonè ki dèyè transfòmasyon an

Nan kè inisyativ monimantal sa a gen Fatima Group, yon konpayi envestisman prive ki gen vizyon e ki fonse k ap katalize transfòmasyon sa a. Avèk yon eritaj ki anrasinen an Ayiti depi 1943, Fatima Group te toujou envesti nan sektè ki pi enpòtan nan peyi a, soti nan transpò maritim ak medya rive nan sante ak touris. Jodi a, atravè Port Chinourette, Fatima Group ap itilize plis pase 80 ane lespri antreprenarya ak ekspètiz nan enfrastrikti nan yon pwojè ki ta ka redefini desten ekonomik Ayiti.

Lafwa san fay li nan potansyèl Ayiti ak kapasite li pou tradui estrateji an aksyon fè FatimaGroup non sèlman inisyatè pwojè sa a, men tou achitèk yon nouvo chapit nasyonal.

Plis pase yon pò, se yon eritaj k ap devlope. Epi pou envestisè yo, kit se endividyèl oswa enstitisyonèl, Ayisyen oswa entènasyonal, prive oswa piblik, sa reprezante yon opòtinite inik pou bay avni Ayiti fòm atravè enfrastrikti dirab.

Pataje
Konsènan otè a
Toutpuissant Jefferson
Toutpuissant Jefferson
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Ayiti: “Kanbiz Toupatou”, nouvo jwèt Katkat Games la ap disponib nan yon ti tan!

Depi kèk tan, enjenyè Certil Rémy te anonse avèk antouzyasm lage nouvo jwèt li a, kounye a yo te rele ofisyèlman "Kanbiz Toupatou". Detay sou jwèt enteresan sa a disponib kounye a sou sit entènèt ofisyèl Katkat Games: https://www.katkatgame.com/. Lè w plonje nan jwèt sa a, w ap antre nan yon vwayaj kiltirèl ak gastronomik atravè trezò Karayib la, sitou sa ki ann Ayiti. Eksplore kilti rich la, plonje tèt ou nan yon mond nan plezi natif natal gastronomik epi dekouvri asyèt tradisyonèl ak bon gou nan chak rejyon. Avanti sa a pwomèt yo dwe ekstraòdinè, ofri yon imèsyon san parèy nan trezò yo nan Ayiti. Soti nan Les Anglais rive nan La Tortue, chak vil travèse pral ofri pwòp defi gastronomik li yo, osi byen ke posiblite pou debloke souvni inik. Kolekte yo tout pou déblotché nouvo destinasyon epi kontinye avanti kaptivan sa a. Nan "Kanbiz Toupatou", w ap gen opòtinite tou pou w viv yon eksperyans touris inik nan kolekte kat souvni ki reprezante zansèt yo ak sit pi popilè ann Ayiti. Chak kat jeyografik pral pote ou pi pre metriz gastronomik epi pèmèt ou déblotché nouvo komin ekskiz. Likino ak Amarah pral de karaktè prensipal nan jwèt la, epi w ap oblije chwazi youn nan yo kòm yon gid pou avanti sa a gastronomik atravè diferan etap yo nan cuisine ayisyen an. Avèk plis pase 167 nivo enteresan pou déblotché, jwèt sa a ofri yon gwo defi pou vin yon mèt nan kilti ayisyen an. Kolekte souvni, pèfeksyone konpetans gastronomik ou epi pataje kreyasyon ou yo ak mond lan! Ou ka envite zanmi w tou pou yo rantre nan ou nan avanti gastronomik sa a, echanje souvni ak pataje konsèy. Prepare pou yon eksperyans eksepsyonèl nan lari trè aktif ak kilti vibran an Ayiti. Malgre ke jwèt la poko te lanse, ou ka deja rezève plas ou lè w ajoute adrès imel ou sou sit entènèt ofisyèl Katkat Games la. Ou pral pami premye moun ki enfòme lè li disponib pou telechaje. Pa rate opòtinite sa a pou w dekouvri Ayiti atravè "Kanbiz Toupatou", nouvo jwèt enteresan Certil Rémy ak ekip Katkat Games la. Avèk sit istorik li yo, atraksyon touris, cuisine bon gou, plaj ki nan syèl la ak kilti vibran, Ayiti ap tann ou pou yon avanti inoubliyab nan bijou sa a nan Zantiy yo.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Club la literè ak filozofik nan Galette-Chambon revele dezyèm edisyon li yo: yon vwayaj nan kè a nan liv

Nan yon atmosfè nan bagay moun fou, nan oditoryòm Saint Jean Marie Vianney de Galette-Chambon a, kote ri yo te pete, mizik la retounen, ak talan yo te dismented, te kòmanse dezyèm edisyon an nan konpetisyon an lekti, alantou tèm nan "Ann Li Pou. n Chanje Peyi n ». Inisyativ sa a, ki te òganize pa klib literè ak filozofik nan Galette Chambon (Clpgach) nan Vandredi 06 Oktòb 2024, te make pa yon pasyon debòde nan piblik la. Espektatè yo te vini pou plizyè rezon: pou sipòte aplikan yo epi viv prezantasyon yo. Travay yo, kòm "konsa te pale de tonton an", "vokasyon an nan elit la" nan Jean Price Mas, "Dis Gason Nwa yo" nan Etzer Vilary ak "kouraj nan ap viv an Ayiti nan 21yèm syèk la" nan Hérold Toussaint, Prezante agiman inovatè ki lye ak kontèks sosyete a. Yo mare ak tradisyon, kilti ayisyen, sosyoloji ak antwopoloji. Liv sa yo bay aplikan yo pou yon peryòd de 15 jou. Retounen, yo vini ak rezime yo, epi, apre chak prezantasyon, nan vire, revele nouvo pèspektiv sou boule kesyon ak tèm delika soti nan travay, pandan y ap pran an kont konsèp yo te aprann nan pale piblik. Nan tèren sa a kote verve a ak konfli a vèb kòm byen ke lojik, kondanasyon, presizyon ak klè, li se yon kesyon de "di tout nan yon kèk mo". Jijman yo baze sou twa kritè: metodoloji a konsènan sibstans lan ak fòm travay la; Elokans la ki konsène diskou vèbal ak ki pa vèbal (jesyon mikwo, bon pwononsyasyon, elatriye); E finalman, yon kritè esansyèl: Konprann. Sa a se evalye si aplikan an te kontwole travay la. Kesyon yo ka mande san yo pa inyore kontèks la nan ki li viv. Anplis de sa, asistan gen opòtinite pou yo vote pou aplikan an ki séduire yo pi plis la. Vòt sa a koute chè nan yon nivo ki pi wo. Remake byen ke ka vòt sa a dwe fè pa sèlman figi -a -face, men tou sou entènèt sou paj Facebook nou an clpgach. Anplis de sa, piblik la te toujou chanje byen nan vwayaj sa a nan linivè a nan otè rejyonal yo. Lèt la mare ankadreman an epi fè vital repètwa a anpil nan konpetisyon an vital, te fè leve nan travay impactful tankou "pri a nan iresponsabilite" nan Montuma Murat, "retounen nan responsablite sitwayen" ekri pa Jean Jacquesson Thelucier ak "kouraj yo viv An Ayiti nan 21yèm syèk la "Pwofesè Hérold Toussaint, nan non yon kèk. Malgre ke yo te mouri, kèk ekriven toujou ap viv nan kè a nan sitiyasyon nou yo nan pòsyon tè yo. Pami yo, li nesesè site: "vokasyon an nan elit la" nan Doktè Jean Price Mas, "Dis Gason Nwa yo" nan Etzer Villaire ak "Gouvènè a nan lawouze" pa Jacques Roumain, osi byen ke anpil lòt moun. Pou evènman sa a literè yo dwe deplase ak satisfè atant pou dezyèm edisyon sa a, anpil sakrifis yo nesesè sou pati nan anplwaye a kòm byen ke piblik la ki pa janm kite nou pou kont li. Nan sans sa a, nou ta renmen remèsye yo epi rele tout moun ki vle sipòte evènman sa a. Vreman vre, si konpetisyon sa a se yon solisyon yo te jwenn avanse ansanm nan direksyon pou yon objektif komen, siksè li depann sou angajman tout moun. Apeprè de zan de sa, klima a sekirite nan zòn nan pa te fezab nan fini an nan konpetisyon an. Malgre ke li pa ankò ideyal jodi a, li se tan yo triyonf sou obscurantism ak goumen diktati a nan anbyen inyorans.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon