
1. Vizite bèl plaj li yo
Ayiti beni ak bèl plaj li yo. Pami yo Labadee nan Okap, Pointe-Sable nan Port-Salut. Rilaks anba solèy la cho, pran yon plonje nan bèl dlo epi jwi bote natirèl peyi a.

Ayiti, yon bijou nan Karayib la kote istwa, kilti ak lanati rankontre pou kreye yon eksperyans inoubliyab. Kit ou pasyone sou avanti, detant oswa dekouvèt kiltirèl, Ayiti ofri yon varyete aktivite ki pral kaptive kè ou. Men 10 bagay esansyèl pou fè nan peyi paradi sa a.
Li atik la an :

Ayiti beni ak bèl plaj li yo. Pami yo Labadee nan Okap, Pointe-Sable nan Port-Salut. Rilaks anba solèy la cho, pran yon plonje nan bèl dlo epi jwi bote natirèl peyi a.

Ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj, Citadelle Laferrière a se yon fò enpozan ki sitiye sou tèt yon mòn. Konstwi nan kòmansman 19yèm syèk la pou pwoteje Ayiti kont envazyon, li ofri panoramiques espektakilè sou mòn ki antoure yo ak lanmè Karayib la.

Gastwonomi ayisyen an se yon fizyon bon gou ki gen enfliyans Afriken, fransè. Eseye manje manje tradisyonèl tankou griot, diri ak pwa, oswa soup joumou pou yon eksperyans manje natif natal.

Moun ki renmen randone yo kontan ale nan Kenscoff yo. zòn sa a ofri yon moman kalm san ajitasyon. Sou wout la, dekouvri bèl kaskad dlo ak lòt bèl espas nan peyi a.

Jacmel, yon vil atizay ak kilti, atire vizitè ak lari pave li yo, kay kolore ak galri atizay. Pa rate Kanaval Jakmèl, youn nan pi gwo festival atistik Ayiti, kote lari yo vin vivan ak parad, dans ak kostim ekstravagan.

Zile trankil sa nan sid Ayiti se yon vrè paradi pou divès. Resif koray plen ak lavi maren kolore, bay yon eksperyans plonje inoubliyab. Île-à-Vache se kote ki pafè tou pou detann sou yon plaj izole.

Grotte Marie-Jeanne se youn nan anpil gwòt ki sitiye ann Ayiti. Li te jwe yon wòl enpòtan nan Revolisyon ayisyen an ki te lakòz Ayiti endepandans an 1804. Yo di ke gwòt la te sèvi kòm refij pou esklav rebèl ki te dirije pa jeneral Jean-Jacques Dessalines. Gwòt sa a vin tounen yon senbòl lit pou libète a epi touris ak ayisyen yo souvan vizite l pou komemore istwa sa a.
Yon bèl kote pou vizitè yo detann yo ak mache, li gen yon varyete plant natif natal ak ekzotik epi li jwe yon wòl kle nan konsèvasyon espès ki an danje ak rechèch. sou botanik.

Vodou, ankre nan kilti ayisyen an, selebre atravè dans kaptivan ak rityèl mistik. Ale nan yon pèfòmans dans vodou pou yon eksperyans kiltirèl imèsyon ki ap plonje ou nan espirityalite ayisyen an.

Achte yon souvni siyifikatif pandan w ap eksplore mache atizanal lokal yo. Achte penti vibran, eskilti an bwa, ak atizana inik pou sipòte talan lokal yo epi pote yon pati nan kilti ayisyen an lakay ou.
Ayiti, ak divèsite natirèl li yo, istwa rich ak kilti vibran, ofri vwayajè yo yon eksperyans inik. Kit ou atire plaj ki nan syèl la, mòn majestueux, oswa sèn kiltirèl trè aktif, Ayiti asire w ap sezi ou. S’angajè nan yon avanti inoubliyab nan peyi sa a ki respire lavi ak pasyon.
Facebook : https://www.facebook.com/haitiwonderland
Youtube : https://www.youtube.com/@haitiwonderland
Instagram : https://www.instagram.com/haitiwonderland/
Twitter : https://twitter.com/haitiwonderland
Linkedin : https://www.linkedin.com/in/haitiwonderland/
1ye janvye 1804, Ayiti te tounen yon peyi lib apre yon gwo batay kont kolonizasyon ak esklavaj. Sitiye nan rejyon Karayib la, li okipe tyè lwès zile Ispanyola, ke li pataje ak Repiblik Dominikèn. Avèk yon zòn 27,750 km², li gen fwontyè nan nò ak Oseyan Atlantik la, nan sid ak nan lwès ak Lanmè Karayib la, ak sou bò solèy leve pa yon fwontyè tè nan 376 kilomèt ak vwazen lès li yo. Kote jeyografik sa a, ki rich anpil nan diferansye, fòme non sèlman idantite li, men tou defi ekonomik ak anviwònman an ke peyi a dwe fè fas.
Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.
Je Olenpik Pari 2024 yo make yon tan fyète ak espwa pou Ayiti, yon nasyon ki rich nan kilti ak rezistans. Ane sa a, Ayiti reprezante pa yon ekip atlèt eksepsyonèl, chak pote talan yo, detèminasyon yo ak rèv viktwa yo sou sèn mondyal la. Men yon gade nan zetwal yo ki klere orizon Olympic nou an.
Nan arab fanmi mo Amin, Iman oswa imam, imana deziyen lafwa, konfyans, sekirite. Mo sa a prezan tou nan lang Swahili (Kenya, Tanzani, Lès Kongo Kinshasa) sou fòm imani: konfyans. "Tèm Imana a se pa ekivalan Bondye-Deyès ki se yon vizyon oksidantal divinite. Vreman vre: "tèm "imana" pa deziyen sitou yon èt pèsonèl ki ta dwe onore ak sipliye, men yon likid difize ki dwe te kaptire." Nan lòt mo, Imana se yon fòs vital net ki manifeste tèt li nan Cosmos anndan chak èt vivan." ¹ Imana, pa Michel Darlin Johancy, se yon vwayaj mizik, senfonik ak espirityèl atravè twa jewografi: yon jewografi enteryè nan meditasyon, yon vwayaj idantite kiltirèl ak yon toune mizik atistik. Twa itinerè sa yo deplwaye nan espas ayisyen yo. Vwayaj senfonik ak espirityèl sa a pran plas nan 10 etap oswa 10 mouvman.
Madi 10 mas 2025, Fondasyon Haïti Jazz te anonse ofisyèlman lansman 18yèm edisyon Pap Jazz pandan yon konferans de pres ki te òganize ak patnè festival la, tankou anbasad Kanada, ki te reprezante pa S.E.M André François Giroux, anbasad Lafrans ki te reprezante pa S.E.M Antoine Michon, anbasad Espay ki te reprezante pa S.E.M Marco Peñin Toledano, ak anbasad Meksik, ki te reprezante pa M. Jesús Cisneros, chaje daffè ad hoc Meksik an Ayiti. Bank Repiblik Ayiti, ki te reprezante pa M. Rotchild Jean François Junior ak Mme Stéphanie St Louis nan Direksyon Kreyasyon Atistik ak Literè, Ministè Kiltirèl ak Kominikasyon, M. Joel Widmaier, direktè atistik festival la, ansanm ak direktè jeneral Fondasyon Haïti Jazz la, te pran tan pou esplike detay 18yèm edisyon sa a, enkli konpleksite lojistik ki genyen nan òganizasyon festival la ane sa a akòz sitiyasyon sekirite peyi a. Edisyon sa a ap dewoule soti 20 rive 22 mas 2025, epi li pral fèt nan kat lokal: Quartier Latin, Sant Kiltirèl Brezil-Ayiti, Enstit Frè a an Ayiti, ak Otèl Karibe.

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.
Bon travay zantray
05 Avril 2024 | 07:43:12 PM