contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

8 Ane Angajman: Pierre Marc BAPTISTE Mobilize pou Bibliyotèk Cité Soleil la
8 Ane Angajman: Pierre Marc BAPTISTE Mobilize pou Bibliyotèk Cité Soleil la
8 Ane Angajman: Pierre Marc BAPTISTE Mobilize pou Bibliyotèk Cité Soleil la

8 Ane Angajman: Pierre Marc BAPTISTE Mobilize pou Bibliyotèk Cité Soleil la

Nan dat 29 Out 2025, Pierre Marc BAPTISTE, yon jèn lidè angaje ki soti Belecourt, Cité Soleil, pral selebre uit an travay sosyal, edikatif ak lidèchip nan kominote li a. Nan okazyon sa a, li lanse yon apèl pou donasyon (lajan, liv, materyèl edikatif) pou sipòte yon pwojè anbisye: kreyasyon Bibliyotèk Lise Duvivier la.

Yon Vwayaj Enspiran, Ki Fèt nan Kè Cité Soleil

Li te fèt nan dat 29 Out 1996, pi gran nan kat timoun, Pierre Marc BAPTISTE te grandi nan yon anviwònman kote pèseverans ak solidarite te esansyèl. Yon elèv briyan nan Enstitisyon Miks Becky DeWine (Lekòl Pè Tòm), li te deja ap ede kamarad klas li yo reyisi egzamen yo, pandan l ap reprezante lekòl li a nan divès konpetisyon akademik.

An 2017, pandan l te toujou nan lekòl segondè, li te fonde Klib Literè Faisceau Club D’Haïti a, yon espas pou pataje konesans ak jèn yo nan Belecourt. Se te pwen depa pou yon angajman ki pa janm sispann.

Uit Ane Inisyativ Jèn yo

Depi kreyasyon klib la, Pierre Marc miltipliye pwojè li yo:

PREFAC Soleil
Yon pwogram fòmasyon ak oryantasyon inivèsitè ki deja pèmèt plis pase 100 jèn ki soti Cité Soleil ak Delmas rantre nan Inivèsite Leta Ayiti.

OSEJ (Òganizasyon Sosyal pou Devlopman Jèn yo)
Fonde an 2021, li fòme jèn yo nan lidèchip ak antreprenarya.

POJ (Pwogram Oryantasyon Jèn yo)
Sipòte nouvo gradye lekòl segondè yo nan direksyon edikasyon siperyè.

Li aktif tou nan plizyè òganizasyon tankou Leaders of Tomorrow, JCI Delmas Excellence, ORLEAH, ak plizyè inisyativ lokal, li dirije plis pase 30 sesyon fòmasyon ak konferans chak ane nan tout Ayiti.

Gade tou

Rekonesans ak Prim

Lidèchip ak devouman Pierre Marc te resevwa plizyè rekonesans plizyè fwa:

- Plak Onè ak Merit nan men JCI Delmas Excellence (2023)
- Prim Jèn Òdinè pou Aksyon Ekstraòdinè nan men Gwoup Konbit (2022)
- Prim nan men IMPACT (2024) ak Rasanbleman Jèn Ayisyen (2025)

Rekonesans sa yo se yon temwayaj sou enfliyans pozitif li ak angajman san fay li.

29 Out sou banyè pataj

Pou selebre wityèm anivèsè angajman li, Pierre Marc BAPTISTE planifye:

- Yon konferans-deba sou entènèt
- Yon fowòm pou jèn lidè nan Plaine
- Yon vizit gide ak pi gwo patisipan PREFAC Soleil yo
- Yon seremoni ofisyèl pou onore uit jèn lidè k ap boujonnen nan Cité Soleil

Objektif la: enspire jèn yo epi mete yon fondasyon dirab pou lavni ak kreyasyon Bibliyotèk Lise Duvivier la.

Yon apèl pou donasyon pou konstwi yon pi bon avni

Bibliyotèk la pral yon kote pou aprann, kiltire, ak opòtinite pou elèv yo ak jèn yo nan vil la.

Ou ka kontribye lè w ofri:

- Liv
- Materyèl edikatif ak enfòmatik
- Sipò finansye

Kontakte pou donasyon ak patenarya:

38396648
55030148
baptistepierremarc30@gmail.com

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti: Yon Poto mitan nan endepandans nan mond lan ke yo manke konnen

Ayiti, premye repiblik nwa endepandan nan mond lan, te jwe yon wòl eksepsyonèl nan demand endepandans lòt nasyon yo. Byenke lòt evènman istorik te pase souvan, kontribisyon Ayiti te bay nan liberasyon lòt peyi yo te enpòtan e li merite pou yo mete aksan sou. b~Revolisyon ayisyen an~b Nan fen 19yèm syèk la, Ayiti te jete chenn esklavaj yo e li te reyalize sa ki enposib lè li te libere tèt li anba dominasyon kolonyal franse a. Nan 1804, peyi a te pwoklame endepandans li, ki te inogirasyon nan yon nouvo epòk pou pèp oprime atravè mond lan. b~Enspirasyon pou Amerik Latin nan~b Revolisyon ayisyen an te yon gwo sous enspirasyon pou mouvman endepandans yo nan Amerik Latin nan. Figi ikonik tankou Simón Bolívar ak Francisco de Miranda te rekonèt kouraj ak detèminasyon ayisyen yo kòm yon fòs pou pwòp lit yo. Nan sipò materyèl ak ideyolojik mouvman sa yo, Ayiti kontribye nan aparisyon plizyè nasyon endepandan nan Amerik di Sid. b~Enfliyans an Afrik~b Pi lwen pase Amerik yo, Ayiti te jwe yon wòl enpòtan tou nan demand endepandans Lafrik. Lidè Afriken yo te kite yon eritaj ki te enspire tout jenerasyon konbatan pou libète sou kontinan Afriken an. Lide ke moun oprime yo te kapab leve kont opresè yo te jwenn yon eko pwisan nan lit yo pou endepandans ann Afrik. b~Sipò pou Mouvman Liberasyon~b Pandan tout listwa li, Ayiti te bay yon gwo sipò pou mouvman liberasyon atravè lemond. Keseswa atravè deplwaman twoup yo, resous finansye oswa diplomasi aktif, peyi a demontre solidarite li ak moun k ap goumen pou otonomi yo. Kontribisyon Ayiti te souvan diskrè men enpòtan anpil. Ayiti, kòm pyonye endepandans ak libète, kite yon enpak dirab sou sèn mondyal la. Eritaj li a rezone atravè kontinan, raple mond lan ke demand la pou libète se inivèsèl. Lè nou rekonèt ak selebre wòl Ayiti nan endepandans lòt nasyon yo, nou non sèlman onore istwa li, men nou pran angajman tou pou ankouraje yon avni kote tout moun gen opòtinite pou fòme desten yo.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon