contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Emmanuel Joseph, yon pansè Ayisyen nan kafou etik ak lalwa
Emmanuel Joseph, yon pansè Ayisyen nan kafou etik ak lalwa
Emmanuel Joseph, yon pansè Ayisyen nan kafou etik ak lalwa

Emmanuel Joseph, yon pansè Ayisyen nan kafou etik ak lalwa

Orijinalman moun Bainet, grandi nan Petit-Goâve an Ayiti, Emmanuel Joseph se youn nan figi k ap monte nan entelektyèl ayisyèn nan. Yon avoka, yon etisyen ak yon etidyan doktora nan filozofi nan Inivèsite Sherbrooke (Kanada), karyè li reflete yon angajman solid anvè lajistis, dwa moun ak panse kritik.

Rasin lokal, ouvèti mondyal

Soti nan lekòl piblik ak relijye an Ayiti, Emmanuel Joseph te fè premye eksperyans entelektyèl li nan Lekòl Apostolik Petit-Goâve, anvan li te briye nan Lise Faustin Soulouque. Mwayèn li yo ki ant 8 a 9 sou 10 demontre yon disiplin ak yon rigè estrawòdinè depi li byen jèn. Fòmasyon inivèsitè li te kòmanse nan Fakilte Etnoloji (FE), ak nan Fakilte Dwa ak Ekonomi (FDSE) Inivèsite Leta Ayiti a, kote li te jwenn diplòm li an Novanm 2013. Men, se nan Kanada pwofil li te vin pi klè, notanman nan Inivèsite Kebèk nan Rimouski (UQAR), kote li te jwenn yon metriz nan filozofi/etik an 2020, anvan li ap pouswiv kounye a yon doktora nan Inivèsite Sherbrooke, sou yon tèm osi vas ke li fondamantal: aksyon imanitè kòm yon eksperyans.

Gade tou

Yon chèchè ki gen plizyè rasin

Kòm yon manm aktif nan plizyè rezo rechèch, Emmanuel Joseph afilye ak Ethos (UQAR), Rezo Rechèch sou Sante Popilasyon Kebèk la (RRSPQ), CRIDAQ, ansanm ak Gwoup Retorik ak Agimantasyon Sosyete Filozofi Kebèk la. Pliralite afilyasyon sa a reflete richès enterè entelektyèl li yo, ki touche otan filozofi kontinantal ak analitik ke etik aplike, dwa moun, filozofi lalwa e menm antropoloji politik.

Haïti
Haïti
Haïti

Refleksyon kritik sou gwo pwoblèm kontanporen yo

Jozèf pa fèmen nan mi inivèsite a. Li regilyèman pran lapawòl nan konferans nan Kebèk, Ayiti ak lòt kote sou sijè tankou apropriyasyon kiltirèl, etik èd imanitè ak dekolonizasyon. Atik li a, *Cultural Appropriation: Ethical Issues* (Apwopriyasyon Kiltirèl: Pwoblèm Etik), ko-ekri avèk Dany Rondeau epi pibliye pa L’Harmattan an 2021, montre byen klè dezi li genyen pou l mete filozofi a sèvis lit konkrè yo.

Yon pwofesyonèl ki angaje nan pwodiksyon konesans

Ant 2019 ak 2022, li te yon asistan rechèch nan UQAR. Li te aji tou kòm yon evalyatè ekstèn pou travay akademik nan etik, jesyon ak pèfòmans òganizasyonèl. Kòm asistan nan pwogram metriz nan etik, li te kontribye anpil nan refleksyon sou dinamik kiltirèl ak politik nan sosyete kontanporen yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Bousdetid rekonesans ak ekselans

Merit Emmanuel Joseph la pa t pase inapèsi. Li te resevwa yon bous detid doktora nan Inivèsite Sherbrooke (depi 2023), ansanm ak plizyè bous detid ekselans pandan metriz li a, tankou bous detid Marcelle-Drapeau, Des jardins, Servantes de Notre-Dame, ak Ville de Rimouski.

Yon vwa pou pwochen jenerasyon Ayisyen an

Nan ekri li yo tankou nan entèvansyon li yo, menm atravè rezo sosyal li yo, Emmanuel Joseph defann yon etik responsablite, ouvè a entèkiltiralite epi konsyan de eritaj kolonyal yo. Nan yon moman kote Ayiti ap fè fas ak gwo defi sosyal, politik ak edikasyonèl, apwòch entelektyèl li a reprezante espwa: espwa yon panse Ayisyen ki rijid, ankre nan reyalite epi vire anvè lemonn.

Emmanuel Joseph deja depase nivo yon elèv briyan; Jodi a li enkane yon figi ki kanpe kòm yon modèl pou jèn akademik Ayisyen yo. Epi atravè vwayaj eksepsyonèl li a, li dekri pafètman egzistans yon chemen ki mennen nan siksè atravè ekselans. Gras a bèl karyè akademik li, yo konsidere li tou kòm yon moun ki transmèt konesans, yon obsèvatè kritik, epi yon figi enspiran pou jèn yo.

Nan moman ensèten sa yo, trajektwa li fè nou sonje ke panse rete yon fòm aksyon ki konte pami anpil lòt e ke angajman entelektyèl, lè li sensè, ka toujou kontribye pou mete limyè sou sò yon pèp antye k ap kraze nan moman ki pi fènwa yo, epi bay refleksyon solid pou amelyorasyon reyèl avni kolektif nou an.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Dorvilien Pierre Richel

Mes félicitations pour cet article !

20 Me 2025 | 10:27:14 PM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Poukisa Chwazi Ayiti kòm Destinasyon Touris?

Ayiti, pèl Zantiy yo, atire chak jou plis atansyon vwayajè k ap chèche eksperyans inik ak natif natal. Bijou Karayib sa a plen richès kiltirèl, istorik ak natirèl ki fè l tounen yon destinasyon touris enkoni. Kidonk poukisa chwazi Ayiti pami anpil lòt destinasyon? b~Istwa a kaptivan~b Ayiti gen yon istwa rich, ki make pa Revolisyon ayisyen an 1804, ki te mennen nan endepandans peyi a e ki te fè Ayiti vin premye repiblik nwa endepandan. Sit istorik tankou Citadelle Laferrière, ki nan lis UNESCO kòm yon sit eritaj mondyal, rann temwayaj sa a pase bèl pouvwa. Moun ki renmen listwa yo pral kontan ak rès kolonyal yo, mize yo ak moniman ki tache nan peyi a. b~Yon Nati Exuberant~b Peyizaj natirèl peyi DAyiti yo mayifik. Soti nan plaj sab blan nan mòn Fertile ak kaskad dlo pitorèsk, peyi a ofri yon divèsite pèspektiv yo eksplore. Pak Nasyonal La Visite ak Bassin Bleu yo dwe wè pou rayisab lanati ak avanturyé nan rechèch nan dekouvèt. b~Richès Kiltirèl~b Ayiti se kote nesans Vodou, yon relijyon Afro-Karayib ki te enfliyanse kilti ayisyen an anpil. Vizitè yo gen opòtinite pou yo fè eksperyans seremoni vodou, dans tradisyonèl ak mizik kaptivan. Mache kolore, festival vivan ak atizan lokal yo ofri imèsyon total nan lavi ayisyen chak jou. b~Atizana vivan~b Sèn atizay ayisyen an vibran e inik. Penti, eskilti ak atizana tradisyonèl yo reflete kreyativite san limit pèp ayisyen an. Galeri atizay lokal yo ak mache yo plen ak travay kolore ak ekspresyon, ki ofri vizitè yo opòtinite pou jwenn moso inik kòm souvni nan vwayaj yo. b~Ayisyèn Ospitalite~b Ayisyen yo renome pou chalè yo ak Ospitalite eksepsyonèl yo. Vizitè yo akeyi ak yon souri otantik ak jantiyès remakab. Tradisyon Ospitalite yo byen anrasinen nan kilti ayisyen an, sa ki kreye yon atmosfè cho ak zanmitay ki fè chak rete memorab. Ayiti kanpe deyò pou melanj kaptivan li nan kilti, istwa, lanati ak Ospitalite. Chwazi Ayiti kòm yon destinasyon touristik vle di chwazi yon avanti natif natal nan kè Karayib la, kote chak kwen nan zile a revele yon nouvo aspè nan bote ak richès li. Kidonk, kite tèt ou sedui pa maji ayisyen an epi ale pou dekouvri trezò inik Karayib la.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon