contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Emmanuel Joseph, yon pansè Ayisyen nan kafou etik ak lalwa
Emmanuel Joseph, yon pansè Ayisyen nan kafou etik ak lalwa
Emmanuel Joseph, yon pansè Ayisyen nan kafou etik ak lalwa

Emmanuel Joseph, yon pansè Ayisyen nan kafou etik ak lalwa

Orijinalman moun Bainet, grandi nan Petit-Goâve an Ayiti, Emmanuel Joseph se youn nan figi k ap monte nan entelektyèl ayisyèn nan. Yon avoka, yon etisyen ak yon etidyan doktora nan filozofi nan Inivèsite Sherbrooke (Kanada), karyè li reflete yon angajman solid anvè lajistis, dwa moun ak panse kritik.

Rasin lokal, ouvèti mondyal

Soti nan lekòl piblik ak relijye an Ayiti, Emmanuel Joseph te fè premye eksperyans entelektyèl li nan Lekòl Apostolik Petit-Goâve, anvan li te briye nan Lise Faustin Soulouque. Mwayèn li yo ki ant 8 a 9 sou 10 demontre yon disiplin ak yon rigè estrawòdinè depi li byen jèn. Fòmasyon inivèsitè li te kòmanse nan Fakilte Etnoloji (FE), ak nan Fakilte Dwa ak Ekonomi (FDSE) Inivèsite Leta Ayiti a, kote li te jwenn diplòm li an Novanm 2013. Men, se nan Kanada pwofil li te vin pi klè, notanman nan Inivèsite Kebèk nan Rimouski (UQAR), kote li te jwenn yon metriz nan filozofi/etik an 2020, anvan li ap pouswiv kounye a yon doktora nan Inivèsite Sherbrooke, sou yon tèm osi vas ke li fondamantal: aksyon imanitè kòm yon eksperyans.

Yon chèchè ki gen plizyè rasin

Kòm yon manm aktif nan plizyè rezo rechèch, Emmanuel Joseph afilye ak Ethos (UQAR), Rezo Rechèch sou Sante Popilasyon Kebèk la (RRSPQ), CRIDAQ, ansanm ak Gwoup Retorik ak Agimantasyon Sosyete Filozofi Kebèk la. Pliralite afilyasyon sa a reflete richès enterè entelektyèl li yo, ki touche otan filozofi kontinantal ak analitik ke etik aplike, dwa moun, filozofi lalwa e menm antropoloji politik.

Haïti
Haïti
Haïti

Refleksyon kritik sou gwo pwoblèm kontanporen yo

Jozèf pa fèmen nan mi inivèsite a. Li regilyèman pran lapawòl nan konferans nan Kebèk, Ayiti ak lòt kote sou sijè tankou apropriyasyon kiltirèl, etik èd imanitè ak dekolonizasyon. Atik li a, *Cultural Appropriation: Ethical Issues* (Apwopriyasyon Kiltirèl: Pwoblèm Etik), ko-ekri avèk Dany Rondeau epi pibliye pa L’Harmattan an 2021, montre byen klè dezi li genyen pou l mete filozofi a sèvis lit konkrè yo.

Yon pwofesyonèl ki angaje nan pwodiksyon konesans

Ant 2019 ak 2022, li te yon asistan rechèch nan UQAR. Li te aji tou kòm yon evalyatè ekstèn pou travay akademik nan etik, jesyon ak pèfòmans òganizasyonèl. Kòm asistan nan pwogram metriz nan etik, li te kontribye anpil nan refleksyon sou dinamik kiltirèl ak politik nan sosyete kontanporen yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Bousdetid rekonesans ak ekselans

Merit Emmanuel Joseph la pa t pase inapèsi. Li te resevwa yon bous detid doktora nan Inivèsite Sherbrooke (depi 2023), ansanm ak plizyè bous detid ekselans pandan metriz li a, tankou bous detid Marcelle-Drapeau, Des jardins, Servantes de Notre-Dame, ak Ville de Rimouski.

Yon vwa pou pwochen jenerasyon Ayisyen an

Nan ekri li yo tankou nan entèvansyon li yo, menm atravè rezo sosyal li yo, Emmanuel Joseph defann yon etik responsablite, ouvè a entèkiltiralite epi konsyan de eritaj kolonyal yo. Nan yon moman kote Ayiti ap fè fas ak gwo defi sosyal, politik ak edikasyonèl, apwòch entelektyèl li a reprezante espwa: espwa yon panse Ayisyen ki rijid, ankre nan reyalite epi vire anvè lemonn.

Emmanuel Joseph deja depase nivo yon elèv briyan; Jodi a li enkane yon figi ki kanpe kòm yon modèl pou jèn akademik Ayisyen yo. Epi atravè vwayaj eksepsyonèl li a, li dekri pafètman egzistans yon chemen ki mennen nan siksè atravè ekselans. Gras a bèl karyè akademik li, yo konsidere li tou kòm yon moun ki transmèt konesans, yon obsèvatè kritik, epi yon figi enspiran pou jèn yo.

Nan moman ensèten sa yo, trajektwa li fè nou sonje ke panse rete yon fòm aksyon ki konte pami anpil lòt e ke angajman entelektyèl, lè li sensè, ka toujou kontribye pou mete limyè sou sò yon pèp antye k ap kraze nan moman ki pi fènwa yo, epi bay refleksyon solid pou amelyorasyon reyèl avni kolektif nou an.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Dorvilien Pierre Richel

Mes félicitations pour cet article !

20 Me 2025 | 10:27:14 PM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Ayiti: Dekouvri maji kaskad Pichon nan Belle-Anse: Yon trezò natirèl pou eksplore

Sitiye nan kè sidès Ayiti, Pichon Waterfall parèt kòm yon bèl pyè koute chè natirèl, bay yon eksperyans mayifik pou vizitè k ap chèche avanti ak bote natirèl. Nich nan vejetasyon abondan nan rejyon Belle-Anse, kaskad majeste sa a sezi ak wotè enpoze li yo ak dlo kristal klè li yo ki kaskad desann wòch yo ak favè. Pichon kaskad la se pi plis pase jis yon mèvèy natirèl; li se yon kote ki antrape nan istwa ak lejand, kaptivan vizitè yo ak anbyans mistik li yo. Dapre tradisyon lokal yo, li ta yon kote rasanbleman pou kominote endijèn yo, temwaye richès kiltirèl rejyon an. Pou amater deyò ak vwayajè kap chèche avanti, Pichon Waterfall ofri yon myriad nan aktivite enteresan. Vwayaje panoramique nan forè ki antoure a mennen nan pwen de vi espektakilè nan kaskad dlo a, ki ofri opòtinite inoubliyab pou pran foto sansasyonèl. Anplis de sa, vwayajè yo ka rafrechi tèt yo nan dlo kristal klè nan kaskad dlo a, kite tèt yo dwe anvlope pa fraîcheur la revitalize nan lanati. Plis avantur yo ka menm riske naje nan pisin natirèl yo ki te fòme pa kaskad dlo a, kreye souvni ki dire lontan nan vizit yo nan Belle-Anse. Kòm yon destinasyon touris émergente, Pichon Waterfall ofri tou yon opòtinite inik pou fè eksperyans kilti lokal yo ak sipòte kominote ki antoure yo. Vizitè yo ka eksplore vilaj pitorèsk ki tou pre yo, dekouvri atizana lokal yo epi goute bon gou cuisine tradisyonèl ayisyen an. Kit ou se yon fanatik lanati, yon renmen avanti oswa tou senpleman nan rechèch nan trankilite ak bote, kaskad dlo Pichon nan Belle-Anse envite ou plonje tèt ou nan yon mond nan mèvèy natirèl ak dekouvèt inoubliyab. Vin dekouvri trezò kache sa a epi kite tèt ou sedui pa maji kaskad Pichon an, yon eksperyans inoubliyab nan kè Ayiti.

Beven pote Ayiti nan mitan elit slam mondyal la

Jedi 14 novanm 2024 sa a, jèn slammer Youven Beaubrun, Beven sou non sèn li, kalifye Ayiti, pou premye fwa nan listwa li, pou final koup du mond Slam la. Konpetisyon sa a, ki rasanble pi bon slammers yo sou planèt la, te dewoule sou tè Afriken, pi jisteman nan Togo. Nan yon peyi ki kenbe nan gòj, yon peyi k ap mouri depi nan kòmansman rive nan bout, anba eksplwa danjere yon sèten pati ame ak jèn li, pèfòmans ekstraòdinè Beven nan konpetisyon sa a fè yon rezonans ak eko nan tout chante nan peyi a, nan. swaf dlo a pou bote. Beven se senbòl yon jèn ki refize bay nan dezòd ki antoure figi manman li. Atizay, slam ke yo te domèn espesyalizasyon li yo, yo itilize nan pi bon fason posib pou enspire espwa. E kontinye kwè ke yon peyi ki te fè 1804 pa kapab peye liks pou l ap koule tèlman fò devan istwa imen. "Se ak fyète ke mwen avanse nan konpetisyon sa a. Sitou ak kriz la k ap pase nan peyi a nan moman sa a. Kalifikasyon mwen pou final la se yon siy etènèl nan espwa, ki konfime lefèt ke tout bagay nan peyi sa a pa pral fini nan lanmò, "te slammer a te di nou anvan ou ale nan konpetisyon nan final la. Final la te dewoule samdi 16 novanm 2024, kote Beven te gen chans pou l byen reprezante peyi ki te kraze l la nan papòt yon viktwa mondyal, yon viktwa ki si li te fèt, li t ap inisyal nan non tout yon pèp. , nan kous la absoli nan fè fas a yon gwo dezòd ki sèlman rèv nan toufe li. Malgre li pa rive ranpòte koup sa a (ki fini an sizyèm plas nan klasman jeneral la), chanpyon slam ayisyen an te gen tan enspire tout yon peyi pandan gwo vwayaj li nan konpetisyon sa a. Se sèlman yon ranvwa, pwochen fwa viktwa pral reyalize pou asire w.

Ayiti / Pot’iwa Pizza

Depi 2015, Pot’iwa Pizza konkeri kè ak boujyon gou moun ki rete Pòtoprens, kapital peyi Dayiti. Te fonde pa vizyonè Jude Vaillant ak Rock André, Pot’iwa pizza vin tounen yon vrè icon gastronomi lè li ofri yon espesyalite inik: pitza aran fimen. Kreyasyon gastronomik sa a fè reviv nostalji timoun nan mitan anpil ayisyen, ki make kòmansman yon avanti gastronomik eksepsyonèl. Non konpayi an menm, "Pot’iwa", se yon omaj bay rejyon ayisyen yo kote fondatè li yo te fèt. Jude Vaillant, orijinèlman nan rejyon "Iwa", ak konplis li Rock André, natif natal "Potino", te ini orijin yo pou kreye yon konpayi ki annamoni fusion tradisyon ak inovasyon. Malgre defi sosyo-ekonomik ki ponctue lavi chak jou ayisyen an, Pot’iwa Pizza pran angajman pou li toujou amelyore sèvis li yo. Detèminasyon san konsyans sa a te mennen nan ouvèti yon dezyèm branch nan konpayi an, fwa sa a nan vil Okap, nan nò peyi a. Moun ki rete nan rejyon sa a kounye a gen privilèj pou yo goute pitza aran pi popilè, ki te deja rezève pou moun ki rete nan Pòtoprens. Konsyan de enpòtans ki genyen nan pwoteje eritaj gastronomik li yo, konpayi an te pran yon desizyon estratejik nan depoze yon patant nan peyi Etazini pou pwoteje espesyalite li yo: pitza aran. Jude Vaillant, CEO nan konpayi an, pataje vizyon li dèyè chwa aran an: "An Ayiti, anfans nou te balanse pa yon gou patikilye, prezan nan anpil asyèt tradisyonèl yo. Nou deside pote gou sa a nan yon plat anblèm tankou pitza, nan kreye yon eksperyans gastronomik inik." Pot’iwa Pizza enkòpore pasyon, nostalji ak pèseverans Ayisyen pou cuisine tradisyonèl yo. Li se yon istwa nan gou ak siksè ki kontinye sedui palè atravè mond lan. Pou moun ki vle goute bon gou pitza aran sa a, ale nan Pot’iwa Pizza, ki chita 26 boulva Okap, oswa kontakte yo nan +509-47-30-9090. Epi pou fanatik ki abite nan Miami, USA, Pot’iwa Pizza disponib tou nan 12485 NE 6th CT, North Miami, FL 33161. Pou kòmande, rele 305-456-5152. Epitou eksplore eksperyans immersion Pot’iwa Pizza atravè smartphone ou oswa kas reyalite vityèl ou, epi plonje nan meni ki bay dlo nan bouch yo lè w vizite lyen sa a: https://haitiwonderland.com/haiti-virtual-reality-ht/bar- -restoran/ayiti--pot-iwa-pizza--virtual-tour/9.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon