contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval, yon jès Inivèsite Leta Ayiti, pou konsève memwa Pwofesè Dorval.
Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval, yon jès Inivèsite Leta Ayiti, pou konsève memwa Pwofesè Dorval.
Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval, yon jès Inivèsite Leta Ayiti, pou konsève memwa Pwofesè Dorval.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval, yon jès Inivèsite Leta Ayiti, pou konsève memwa Pwofesè Dorval.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval la se yon inisyativ gwo entansite entelektyèl, ke Inivèsite Leta d Ayiti (UEH), pran atravè lidèchip rektora li a, an akò ak dirijan Fakilte Dwa ak Syans ekonomik (FDSE).

Objektif prensipal inisyativ la se pou onore ak perpétuer memwa vanyan ak briyan Pwofesè Monferrier Dorval, ki te asasinen nan sikonstans twoub sa gen plis pase twazan. E nan objektif pou fè yon kontribisyon syantifik nan gwo deba ki ap travèse sosyete ayisyen an depi anviwon dizan sou bezwen chanje oswa ou pa, konstitisyon 29 mas 1987 la te amande 11 me 2011 la. eseye aplike li de preferans. Si li ta dwe chanje, si chanjman sa a ta dwe radikal, sinon kisa li ta dwe genyen an tèm de chanjman nan yon nouvo lwa paran pou yon pi bon òganizasyon enstitisyon an Ayiti.

Se pwofesè Henri Marge ki prezide chèz la syantifikman. Dorléans, (aktyèl chèf AFPEC), epi li se vis-prezidan dwayen fakilte lwa ak syans ekonomik yo, Me Eugène Pierre Louis. Prezidan an pran fòm yon seri konferans ak deba (15 an total), ki dewoule nan lokal biwo pwoteksyon sitwayen OPC, sou non Mèkredi Prezidan Dorval Monferrier.

Se nan sans sa a pou senkyèm edisyon Chair Wednesday (ki te dewoule mèkredi 9 oktòb 2024 la nan OPC, an prezans pwotèktè sitwayen an, Me Renan Hédouville), atansyon te plase sou edikasyon nan deba ki antoure. devlopman posib yon nouvo konstitisyon pou Ayiti. 5yèm rankont sa a te dewoule sou tèm: "Edikasyon, Ansèyman, Rechèch, Syans ak Teknoloji".

Konferans la te modere pa twa gran nan kominote entelektyèl ayisyen an, ki gen ladan de pwofesè eminan nan UEH a, nan ka sa a, Pwofesè Odonel Pierre Louis, direktè akademik nan École Normale Supérieure (ENS); vis-rektè UEH a, Pwofesè Jacques Blaise. Entèvansyon yo te swiv pa direktè enstiti nasyonal fòmasyon pwofesyonèl (INFP) Mesye Dikel Delvariste.

Edikasyon enklizif, jistis sosyal

Pwofesè Odonel Pierre-Louis te konsantre entèvansyon li sou konsèp jistis inivèsèlis ki defann nosyon egalite dwa, opòtinite, ak sitiyasyon pou tout sitwayen ki konstitye yon sosyete. Li espesyalman mete aksan sou lefèt ke edikasyon se yon dwa inivèsèl, ki mennen nan egalite nan opòtinite ak sitiyasyon. Li mete aksan sou lefèt ke edikasyon ta dwe yon priyorite nan konstitisyon an. E ke nouvo konstitisyon an prevwa a ta dwe bay sektè edikasyon an mwayen nesesè pou fè dwa sa a efikas nan lavi chak ayisyen. Li te montre pasyon pou egalite kòm youn nan pi gwo bèl kalite demokrasi. Anvan konklizyon, nan montre nesesite pou ankouraje edikasyon pou sitwayènte, lanmou irevokabl peyi nou an, ak enkyetid pou defann li an tout ka, nan kè sistèm edikasyon ayisyen an.

Gade tou

Rechèch ak Devlopman

Vis Rektè Jacques Blaise, bò kote pa l, mete aksan sou nesesite pou Leta ayisyen finanse rechèch inivèsite ak inivèsite ann Ayiti. Paske, dapre li, rechèch syantifik ak devlopman dirab nan yon peyi yo se byen lye ak inséparabl. Pandan y ap raple difikilte chèchè ayisyen yo rankontre, ki ap lite pou yo byen ranpli wòl yo. Sitou, li ensiste sou lefèt ke nouvo konstitisyon ki anba deba a dwe mete rechèch anndan inivèsite a, epi garanti finansman Leta ayisyen an pou rechèch. Paske, dapre li, rechèch se sètènman trè chè, men li se pòtay prensipal la nan nouvo konesans syantifik. San bliye lefèt ke pri inyorans la pi wo toujou, paske se egzakteman sa peyi nou renmen anpil la ap peye nan lè nwa sa yo.

Pwofesyon teknik, faktè devlopman

Entèvansyon Mesye Dikel Devariste, nan kapasite li kòm direktè Enstiti Nasyonal Fòmasyon Pwofesyonèl (INFP) te totalman dedye a pwoblèm fòmasyon pwofesyonèl ann Ayiti. Li te kòmanse ak yon istorikite fòmasyon pwofesyonèl ann Ayiti, patènite li te bay wa Henri Christophe ki pandan rèy li te pran swen pou kreye yon akademi syans ak atizay nan wayòm li an. Apre sa, li te mete aksan sou kreyasyon an 1973 sant fòmasyon pwofesyonèl pilòt la kòm youn nan pwen enpòtan nan sektè edikasyon patikilye sa a ann Ayiti. Istorik te swiv pa yon eta dekoncertan nan zafè konsènan sektè sa a, nan ki li se nan tèt la. Jouk jounen jodi a, INFP gen sèlman 22 enstitisyon ki dedye a fòmasyon pwofesyonèl pou tout peyi a. Li fè yon lapriyè menm jan ak vis-rektè Jacques Blaise an favè sektè li a. Afime ke nouvo konstitisyon an dwe universalize fòmasyon pwofesyonèl ann Ayiti, epi mande leta ayisyen envesti nan fòmasyon pwofesyonèl jèn yo, paske konsekans yo ta menmen nan sans sa a. Apre sa, li te konkli nan diskite ke teknoloji se fòs la kondwi dèyè tout gwo devlopman.

An bref, twa oratè yo nan edisyon sa a 9 oktòb 2024, Mèkredi soti nan chèz Monferrier Dorval la, sitou konsantre sou nesesite pou enpoze, nan pwochen konstitisyon an, sou Leta ayisyen devwa pou pi byen pran an kont sektè edikasyon an. nan politik piblik li yo. Paske se yon sektè ki tèlman vital pou devlopman jeneral sosyete ayisyen an. Tout atravè yon apwòch holistic, pou yon revitalizasyon reyèl nan sektè a, yon fason pou ede li rive jwenn ayisyen ki nan baz la, pou bay li konesans ki nesesè pou devlopman pèsonèl li, pou ede l kontribiye nan devlopman peyi l. itil pou rès mond lan. Pou sa, Leta ayisyen dwe pran responsablite l nan zafè sa a, nan peye pri pou edike chak pitit li.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Jonatas

Excellent 👍

14 Oktòb 2024 | 12:11:58 PM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Jou Ferye an Ayiti

Ayiti, pèl Zantiy yo, se yon peyi ki rich nan istwa ak kilti. Jou ferye piblik li yo se moman selebrasyon, komemorasyon ak refleksyon sou sot pase bèl pouvwa li yo. Chak dat gen yon siyifikasyon espesyal, plonje Ayisyen nan yon atmosfè fèstivite ak memorab. b~1ye janvye: Jounen Endepandans Nasyonal ak Nouvèl Ane~b 1ye janvye se yon jou doubl espesyal an Ayiti. Yon bò, se Jounen Endepandans Nasyonal la, ki komemore viktwa esklav ayisyen yo sou fòs kolonyal franse yo an 1804. Yon lòt bò, se lavèy nouvèl ane a, ki make kòmansman yon nouvo ane ki chaje ak pwomès ak lespwa. b~2 Janvye: Fèt Zansèt yo~b 2 janvye dedye a memwa zansèt yo. Se yon opòtinite pou Ayisyen sonje rasin yo, selebre eritaj kiltirèl ki pase de jenerasyon an jenerasyon. b~Fevriye: Kanaval, Lendi Gras, Madi Gras, Mèkredi Sann~b Mwa fevriye a make pa Kanaval, youn nan fèstivite ki pi kolore e ki pi dinamik ann Ayiti. Lari yo ranpli ak parad, mizik vivan ak dans sovaj. Mardi Gras se akimilasyon kanaval, ki te swiv pa sann Mèkredi, ki make kòmansman Karèm la. b~Avril: Pak, Jedi Sant, Vandredi Sen~b Selebrasyon Pak ann Ayiti gen ladann tradisyon relijye Jedi Gran ak Vandredi Sen. Se yon moman lapriyè ak refleksyon pou anpil Ayisyen. b~1 Me: Jounen Agrikilti ak Travay~b 1ye me dedye pou selebre travay ak enpòtans agrikilti nan lavi peyi a. Se yon opòtinite pou rekonèt efò travayè yo ak mete aksan sou sektè agrikòl la. b~18 me: Festival Drapo~b Jounen Drapo a selebre drapo ayisyen an, yon senbòl endepandans ak fyète nasyonal la. Ayisyen onore koulè yo epi sonje kouraj zansèt yo nan batay pou libète. b~23 me: Jounen nasyonal souverènte~b Jou sa a komemore rekonesans souverènte ayisyen an pa Frans an 1805. Se yon moman fyète nasyonal ak reyafime endepandans. b~Me - Out: Asansyon~b Asansyon an selebre ant Me ak Out, yon festival relijye ki make Asansyon Jezikri nan syèl la. b~Jen: Fèt Dye~b Fèt Dye, ke yo rele tou fèt kò ak san Kris la, se yon selebrasyon relijye enpòtan nan mwa jen. b~15 out: Sipozisyon Mari~b Sipozisyon Mari a se yon jou fèt kretyen ki make Asansyon Vyèj Mari a nan syèl la. Li fete ak ferve an Ayiti. b~20 septanm: anivèsè nesans Jean-Jacques Dessalines~b Dat sa a komemore nesans Jean-Jacques Dessalines, youn nan zansèt fondatè Ayiti yo e yon lidè kle nan lit pou endepandans la. b~17 oktòb: Lanmò Desalin~b 17 oktòb se yon jou komemorasyon lanmò Jean-Jacques Dessalines, ki raple enpak li sou istwa ayisyen an. b~1ye novanm: Jou tout Sen ~b Jou tout Sen se yon jou fèt relijye ki onore tout sen, selebre ak lapriyè ak vizit nan simityè. b~2 Novanm: Jou Mouri~b Jounen tout nanm yo se yon opòtinite pou rann omaj a moun ki mouri yo nan dekore tonm ak patisipe nan seremoni relijye yo. b~18 novanm: Komemorasyon batay Vertières~b Jou sa a onore viktwa desizif ayisyen an nan batay Vertières an 1803, ki te make fen okipasyon fransè a. b~Desanm 5: Jounen Dekouvèt~b 5 desanm selebre dekouvèt zile a pa Christopher Columbus an 1492. b~25 desanm: Nwèl~b Selebrasyon Nwèl ann Ayiti make pa reyinyon fanmi, manje fèt ak tradisyon relijye. Jou ferye ann Ayiti se pi plis pase repo nan lavi chak jou; sa yo se moman ki enkòpore nanm ak rezistans nan yon pèp. Chak selebrasyon bay yon opòtinite pou reyini ansanm, sonje sot pase a epi gade nan lavni ak espwa ak detèminasyon.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon