contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Twa jèn lidè onore pou enpak sosyal yo pandan 11yèm edisyon PRIM POU CHANJMAN
Twa jèn lidè onore pou enpak sosyal yo pandan 11yèm edisyon PRIM POU CHANJMAN
Twa jèn lidè onore pou enpak sosyal yo pandan 11yèm edisyon PRIM POU CHANJMAN

Twa jèn lidè onore pou enpak sosyal yo pandan 11yèm edisyon PRIM POU CHANJMAN

Depi 2014, inisyativ “PRIM POU CHANJMAN” (PPC), Gwoup Konbit òkestre atravè Leaders of Tomorrow, onore jèn ayisyen ekstraòdinè ki fè aksyon remakab pou amelyore kominote yo. Okòmansman yo te rele "CITE SOLEIL PEACE PRIZE" e li te limite a sèlman jèn ki soti nan Site Solèy, pwogram sa a te elaji an 2023 pou l te genyen tout jèn nan peyi a ki gen yon enpak sosyal pozitif. Pou 11yèm edisyon li a, twa jèn lidè yo te rekonpanse pou devouman yo ak enfliyans sosyal yo nan kominote respektif yo.

Louino Robillard
Louino Robillard
Louino Robillard

Istwa ak Objektif PRIM POU CHANJMAN

An 2014, nan kè konfli renouvle ant "Haute" ak "Lower" Cité Soleil, Louino "Robi" Robillard, ko-fondatè Solèy Leve, te lanse pri Prim Solèy Leve. Inisyativ sa a te vize ankouraje ak rekonèt jèn lidè pwomèt ki, malgre defi yo, te mobilize pou pote chanjman pozitif. Prim lan gen twa objektif prensipal:

1. Asire ke jèn yo onore konprann ke moun rekonèt yo pou aksyon yo
2. Enspire lòt jèn yo pou yo swiv chemen ganyan yo.
3. Konbat stigmatizasyon Site Solèy la. Estereyotip jèn yo nan Site Solèy se ke yo se kriminèl oswa gangster, ke yo pa gen anpil pou kontribye nan sosyete a. Prim sa a se te yon fason pou mete aksan sou jèn ki defye estereyotip sa a epi mete aksan sou ke jèn yo nan Site Solèy gen kontribisyon pou yo fè non sèlman nan katye yo, men ann Ayiti an jeneral.

Gade tou

Kritè seleksyon yo

Chak ane, 4 a 5 jèn yo chwazi nan plizyè kandida selon kritè:

- Moun/òganizasyon an dwe viv oswa travay aktivman ann Ayiti.
- Moun/òganizasyon an dwe yon modèl pozitif pou lòt jèn yo.
- Travay moun/oganizasyon sa a dwe gen yon enpak pozitif nan kominote a.
- Travay moun/òganizasyon sa a dwe yon egzanp kolaborasyon ak patisipasyon, nan lespri konbit.
- Moun/òganizasyon an dwe resevwa asistans ekstèn, men aktivite yo onore yo dwe baze sitou sou resous ak byen lokal yo.
- Moun sa a pa ta dwe yon lidè deja "siksè" ki byen konnen pou travay yo. Li ta dwe yon lidè ke kèk moun konnen sou, men ki fè travay pozitif ke tout moun ta dwe konnen sou.
- Travay sa a dwe dire omwen de ane epi reflete valè lapè ak chanjman sosyal.
- Moun/òganizasyon an pa dwe patisipe aktivman nan kanpay politik.

Ganyan yo pou ane 2024 la

Ane sa a, twa jèn yo te distenge:

Roobens Louis
Roobens Louis
Roobens Louis

- Roobens Louis, Fondatè ANN KREYE

ANN KREYE se yon platfòm ki dedye a fòmasyon ak sipò pou kreyasyon ak jesyon biznis. Misyon yo se enspire ak fòme anpil jèn pou ede yo lanse pwojè ki gen konesans solid ak estrateji efikas. VIzyon yo se kontribye nan aparisyon plizyè milye konpayi ak startup ann Ayiti, ak objektif anbisye pou kreye omwen 1000 konpayi nan 10 ane.

Davidson Beaubrun
Davidson Beaubrun
Davidson Beaubrun

- Davidson Beaubrun, Manadjè Pwogram Baskètbòl pou Ankadre Lajenès

Baskètbòl pou Ankadre Lajenès (BAL) se yon òganizasyon san bi likratif ki sèvi ak baskètbòl kòm zouti edikasyon ak konsèy pou jèn ayisyen. Anplis baskètbòl, BAL ofri aktivite edikatif ak kiltirèl ki vize pou devlope totalman talan ak kapasite jèn yo. Pwogram nan fonksyone nan katye defavorize Sit Solèy ak Matisan nan Pòtoprens.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval, yon jès Inivèsite Leta Ayiti, pou konsève memwa Pwofesè Dorval.
Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval, yon jès Inivèsite Leta Ayiti, pou konsève memwa Pwofesè Dorval.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval, yon jès Inivèsite Leta Ayiti, pou konsève memwa Pwofesè Dorval.

Chèz Dwa Konstitisyonèl Monferrier Dorval la se yon inisyativ gwo entansite entelektyèl, ke Inivèsite Leta d Ayiti (UEH), pran atravè lidèchip rektora li a, an akò ak dirijan Fakilte Dwa ak Syans ekonomik (FDSE). Objektif prensipal inisyativ la se pou onore ak perpétuer memwa vanyan ak briyan Pwofesè Monferrier Dorval, ki te asasinen nan sikonstans twoub sa gen plis pase twazan. E nan objektif pou fè yon kontribisyon syantifik nan gwo deba ki ap travèse sosyete ayisyen an depi anviwon dizan sou bezwen chanje oswa ou pa, konstitisyon 29 mas 1987 la te amande 11 me 2011 la. eseye aplike li de preferans. Si li ta dwe chanje, si chanjman sa a ta dwe radikal, sinon kisa li ta dwe genyen an tèm de chanjman nan yon nouvo lwa paran pou yon pi bon òganizasyon enstitisyon an Ayiti. Se pwofesè Henri Marge ki prezide chèz la syantifikman. Dorléans, (aktyèl chèf AFPEC), epi li se vis-prezidan dwayen fakilte lwa ak syans ekonomik yo, Me Eugène Pierre Louis. Prezidan an pran fòm yon seri konferans ak deba (15 an total), ki dewoule nan lokal biwo pwoteksyon sitwayen OPC, sou non Mèkredi Prezidan Dorval Monferrier. Se nan sans sa a pou senkyèm edisyon Chair Wednesday (ki te dewoule mèkredi 9 oktòb 2024 la nan OPC, an prezans pwotèktè sitwayen an, Me Renan Hédouville), atansyon te plase sou edikasyon nan deba ki antoure. devlopman posib yon nouvo konstitisyon pou Ayiti. 5yèm rankont sa a te dewoule sou tèm: "Edikasyon, Ansèyman, Rechèch, Syans ak Teknoloji". Konferans la te modere pa twa gran nan kominote entelektyèl ayisyen an, ki gen ladan de pwofesè eminan nan UEH a, nan ka sa a, Pwofesè Odonel Pierre Louis, direktè akademik nan École Normale Supérieure (ENS); vis-rektè UEH a, Pwofesè Jacques Blaise. Entèvansyon yo te swiv pa direktè enstiti nasyonal fòmasyon pwofesyonèl (INFP) Mesye Dikel Delvariste.

Junior Thermidor
Junior Thermidor
Junior Thermidor

- Junior Thermidor, Direktè Egzekitif IMPACT-E

IMPACT-E se yon òganizasyon sosyal ki fè kanpay pou enklizyon chak timoun ak jèn moun nan pwosesis devlopman lokal la, nan pwomosyon edikasyon ak sitwayènte aktif. Òganizasyon an espesyalize nan sipòte pwojè solidarite, edikasyon pou tout moun, ak devlopman lokal ak anviwònman an, konvenki ke devlopman depann otan sou sipò imen ak enfrastrikti.

Prim Pou Chanjman
Prim Pou Chanjman
Prim Pou Chanjman

Rekonesans ak sipò

Onore yo anjeneral resevwa yon plak prim nan yon seremoni piblik pou rekonèt kontribisyon yo. Malgre ke pa gen okenn pri lajan kach, pafwa moun ak òganizasyon jenere bay ganyan yo kado pratik (tankou zouti oswa bous detid pou klas angle) pou ede yo kontinye ak ranfòse travay yo. Rekonesans piblik ak sipò konkrè sa a vize ankouraje jèn lidè yo pèsevere nan efò yo pou amelyore kominote yo.

Yon enpak dirab

Louino Robillard, inisyatè PPC, kontan wè inisyativ sa a rekonèt plis pase yon douzèn jèn ki gen enpak nan kominote yo. Li espere ke prim sa a pral kontinye motive jèn yo patisipe nan amelyore anviwònman yo. Òganizatè yo kontan ak siksè pwogram nan epi ankouraje lòt jèn ayisyen patisipe.

Avèk PRIM POU CHANJMAN, espwa ak optimis briye atravè reyalizasyon jèn lidè sa yo, ki enspire tout yon jenerasyon pou kontribiye pozitivman nan sosyete ayisyen an.

Pataje
Konsènan otè a
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain
Appolon Guy Alain

Full Stack Developer, Créatif, expérimenté, passionné des nouvelles technologies et de l’art.

Gade lòt atik Appolon Guy Alain
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Karakteristik lapen yo

Les lapins sont des mammifères appartenant à la famille des Leporidae. Voici quelques-unes de leurs caractéristiques principales : 1. **Physique** : Les lapins ont un corps couvert de fourrure douce, des oreilles longues et droites, de grands yeux sur les côtés de leur tête, et une queue courte et duveteuse. Ils possèdent de puissantes pattes arrière adaptées au saut. 2. **Taille et poids** : La taille et le poids peuvent varier considérablement selon la race, allant d’environ 500 grammes pour les plus petits à plus de 5 kilogrammes pour les plus grands. 3. **Comportement** : Les lapins sont connus pour être sociaux et peuvent vivre en groupes dans la nature. Ils communiquent entre eux par différents moyens, y compris par des sons et des mouvements corporels. Les lapins creusent des terriers pour y vivre et se protéger des prédateurs. 4. **Alimentation** : Ils sont herbivores, se nourrissant principalement de foin, d’herbes, de feuilles, de fleurs, et de certains légumes. Leur système digestif est adapté pour traiter une grande quantité de fibres. 5. **Reproduction** : Les lapins sont réputés pour leur capacité à se reproduire rapidement, avec des gestations courtes d’environ 28 à 31 jours. Une portée peut compter de un à douze lapereaux, selon la race. 6. **Sens** : Ils ont une excellente vision périphérique pour détecter les mouvements tout autour d’eux, mais ont une zone aveugle juste devant leur nez. Leur ouïe est également très développée, leur permettant de capter des sons à de grandes distances. 7. **Espérance de vie** : En captivité, les lapins peuvent vivre de 7 à 10 ans, selon la race et les soins prodigués, tandis que dans la nature, leur espérance de vie est généralement plus courte en raison des prédateurs et des maladies. Ces animaux nécessitent des soins appropriés, notamment un régime alimentaire équilibré, de l’exercice, et une attention particulière à leur bien-être émotionnel et physique pour vivre une vie saine et heureuse en captivité.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Timoun se Moun: Yon konkou pwezi pou ankouraje dwa timoun yo an Ayiti

Yon peyi blese. Koube anba pwa yon kriz miltidimansyonèl. Vyolans toupatou. Espwa fèmen. Yon jenerasyon sakrifye. Timoun yo de pli zan pli menase. Yo de pli zan pli konfwonte ak tout fòm vilnerabilite ki anpeche devlopman jeneral yo. ACTIF lanse dezyèm edisyon konkou pwezi "Timoun se Moun" lan. Yon inisyativ sitwayen kote òganizasyon an sèvi ak ekriti kòm yon tranplen pou konstwi sa lavi prive timoun Ayisyen yo. Doulè ka tounen lò. Pou ACTIF (Aksyon Kominotè pou Transfòmasyon ak Entegrasyon Fòmèl), pwezi se yon wòch filozòf. Non sèlman pou òganizasyon sa a, men tou pou tout moun ki kwè ke ekriti ka ede relanse zetwal yo. Fas a bezwen aksyon ijan sa a, sa a se "yon inisyativ pou sansibilize moun, denonse, epi afime byen fò ke chak timoun enpòtan, chak timoun merite pwoteksyon, espwa, ak yon avni," se sa dokiman deskriptif konkou a di. Alò, kisa ou gen entansyon fè ak limyè imen ou a? Atravè konkou sa a, patisipan yo gen opòtinite pou yo angaje yo nan yon zak rezistans, tankou yon rèl konsyans pou leve vwa anfans brize yo. Louvri soti 18 me pou rive 18 jen, "Timoun se Moun" ouvè pou tout Ayisyen k ap viv nan peyi a epi ki gen 18 an oswa plis. Tèks yo dwe soumèt an kreyòl. Dèyè inisyativ sa a, ACTIF gen entansyon, yon bò, afime idantite kiltirèl ak lengwistik nou an, epi yon lòt bò, anrichi literati kreyòl nou an, fè pwomosyon pou li, epi ankouraje kreyativite nan lang natif natal nou an. Tèks la pa dwe depase 500 mo. Fòma yo chwazi a se PDF, polis Times New Roman, gwosè 12, ak espasman liy 1.5. Konkou sa a gen pou objektif pou l ofri yon ti touche afeksyon bay timoun sa yo ki se premye viktim peyi a k ​​ap desann nan lanfè. Pou evalye kalite literè ak esans tèks yo soumèt yo, yon jiri konpoze de Ruthza Paul, Douglas Zamor, ak Darly Renois. Premye a se yon doktè epi li te genyen premye edisyon konkou sa a. De lòt yo travay nan domèn sosyoloji, sikoloji ak literati. Anplis pri "Pri Jiri a: 15,000 HTG + liv + sètifika" ak "Pri Piblik la: 5,000 HTG + sètifika + liv" yo, pi bon tèks yo pral enkli nan yon antoloji ki pral pibliye pa Éditions Répérages. Li enpòtan pou note ke pral gen yon gayan pou chak pri. Inisyativ sa a reflete angajman ACTIF pou onore otè ki anbrase kòz timoun ki nan sitiyasyon difikil pandan y ap anrichi eritaj literè Ayiti a. Konkou sa a lonje yon men bay tout moun ki kwè ke atravè pwezi, yon moun ka transfòme lavi li an yon chèdèv. An menm tan, li ofri opòtinite pou kontribye nan pwogram pwoteksyon timoun ACTIF la. Chak patisipan ka soumèt yon sèl tèks. Li dwe voye pa imèl nan adrès sa a: actifkonkoupwezi@gmail.com. Rezilta pasyèl yo ap pibliye nan dat 30 jen 2025, epi rezilta final yo nan dat 18 jiyè 2025. Pou plis enfòmasyon, vizite ACTIF nan adrès sa a: 18 Rue Desdunes, Imp. Thoby, Mahotière 79, Carrefour, Ayiti, oubyen kontakte òganizasyon an nan nimewo sa a: (+509) 38 44 57 57. Plis pase yon senp konkou, ACTIF envite w pou w di Non. Non pou bliye. Non pou pasivite. Non pou vyolans kont timoun ak vyolasyon dwa yo.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon