contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

CSimon Publishing: Kay Piblikasyon Ki Anonse Yon Nouvo Epòk Pou Literati Ayisyen
CSimon Publishing: Kay Piblikasyon Ki Anonse Yon Nouvo Epòk Pou Literati Ayisyen
CSimon Publishing: Kay Piblikasyon Ki Anonse Yon Nouvo Epòk Pou Literati Ayisyen

CSimon Publishing: Kay Piblikasyon Ki Anonse Yon Nouvo Epòk Pou Literati Ayisyen

Ayiti se yon vrè fòs nan mond literè jodi a. Depi plizyè syèk, peyi a gen yon richès entelektyèl remakab ki te pèmèt li rive nan eksploatasyon eksepsyonèl. Jodi a, ak plis pase 20 gwo ekriven enpòtan aktif, ki gen travay yo ki depase fwontyè ayisyen, Ayiti fè pati peyi ki gen plis ekriven pa abitan. Pami ekriven sa yo, nou ka site Edwige Danticat, pri Pulitzer ; Louis-Philippe d’Alambert, pri Goncourt pou Pwezi nan 2024 ; René Depestre, pri Goncourt pou Nouvel nan 1982 ; Dany Laferrière, pri Renaudot ak manm Akademi Franse ; Lyonel Trouillot ak Frankétienne, k ap fè pati non entènasyonalman renome pou travay yo ; san bliye aktyèl la nan literati ayisyen, finalis pri Goncourt 2022 ak travay majistra li Une somme humaine, referans a Makenzy Orcel. Non sa yo sòti ansanm ak figi lejandè tankou Jacques Roumain, Anténor Firmin, Jacques Stéphen Alexis, Oswald Durant, ki fòme mak enpòtan pou kilti mondyal atravè ekri yo. Jodi a, tradisyon sa a kontinye ap nouri nouvo talan, men yon pwoblèm pèsiste: absans kay piblikasyon ayisyen serye ak estriktire nan kantite ase ki ka soutni jèn otè sa yo.

Haïti
Haïti
Haïti

Literati, Faktè Lavi

Nan yon peyi nan boukle kontinyèl tankou Ayiti, literati pa sèlman yon fòm ekspresyon, se yon fason pou reziste, temwaye ak pataje reyalite ki souvan inyore. Lè yon peyi soufri konsa, moun reflechi plis epi yo anvi pataje panse yo ak piblik la. Se nan kontèks sa a, kay piblikasyon tankou CSimon Publishing gen yon enpòtans kapital. CSimon Publishing se yon kay piblikasyon ayisyen ki baze Ozetazini, dedye nan piblikasyon travay literè kalite. Li ap lite pou ranpli yon vid kritik pou jèn otè ayisyen, sitou sa yo sòti nan dyaspora a, lè l ofri yo yon platfòm kote vwa yo ka tande epi istwa yo ka pataje.

Gade tou

Literati Ayisyen, Zouti Pou Emansipasyon

Literati ayisyen pi vivan pase tout tan, e jèn ekriven ayisyen, espesyalman, wè nan non gran ekriven sa yo modèl pou swiv. Sepandan, malgre dezi pou kreye ak pataje atizay yo, anpil jèn ki gen dezi pou vin ekriven e ki ap viv nan Ayiti, ap lite pou jwenn yon kay piblikasyon ki ka satisfè atant yo. Sitiyasyon an nan Ayiti konplèks anpil, ak kèk opsyon kalite pou pibliye yon liv nan kondisyon pwofesyonèl, menm pou otè ki deja konfime. Difikilte sa a reflete tou nan dyaspora ayisyen, kote anpil otè talan, ki anvi fè konnen travay yo, souvan jwenn yo nan enkapasite pou reyalize pwojè literè yo.

Avèk CSimon Publishing, ekriven ayisyen kounye a gen yon chemen asire pou afime talan yo ak eksprime tèt yo libreman. CSimon vize kreye nouvo têtes literè ak ajoute resous ki nesesè pou reyisi nan sa. Anpil jèn powèt ak romansye deja jwenn nan kay piblikasyon sa a yon espas ki apwopriye pou pibliye travay yo. Yo pibliye roman kaptivan yo, powèm émouvants yo, ak istwa pwofon ki kapab enspire. Dapre done ki disponib, CSimon deja pibliye plis pase 150 liv.

Misyon CSimon Publishing klè, dapre lidè li yo: ofri ekriven ayisyen (ki sòti nan Ayiti oswa nan dyaspora a) yon platfòm kalite kote kreyasyon literè yo ka pran lavi nan kondisyon pwofesyonèl, san konpwomi. Atravè piblikasyon li yo, li patisipe aktivman nan anrichisman kilti ayisyen, men tou kilti mondyal, pandan l ap kontribye nan émerjans nouvo vwa literè ayisyen.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon Kay Piblikasyon Ak Gran Anbisyon

Pi lwen pase pibliye liv sèlman, CSimon Publishing vize pou l vin yon aktè kle nan prezèvasyon ak transmisyon eritaj literè ayisyen an. Se pou sa CSimon òganize yon Salon Liv nan Gran Nò Ayiti chak ane, ki rele Salon du livre du Grand Nord, kote ekriven li yo gen priyorite pou ekspoze travay yo. CSimon Publishing se tou youn nan patnè kle nan Salon Liv Pòtoprens, avèk ki li òganize yon konkou ekriti k ap dewoule kounye a, ki pral fini nan mwa avril 2025. Konkou sa a, ki rele Lettre à mon auteur préféré, vize sitou pou ankouraje moun onore ekriven yo ak pratike ekriti ak lekti byen fò. Bref, avèk CSimon Publishing, gen kounye a yon chemen asire kote yon jèn ayisyen oswa nenpòt moun lòt nasyon ka vire pou afime talan ekriti yo san pwoblèm epi eksprime tèt yo libreman. Pou Ayisyen, kay piblikasyon sa a se yon espas klè, ki kapab fè eritaj lou sa a vivan ke non tankou Jacques Roumain, Jean Price Mars, Anténor Firmin, René Philoctète, Exaire Villaire kite dèyè. Epi konsa, kontinye enspire jenerasyon jèn yo ak leve vokasyon literè. CSimon Publishing vle vin nouvo gadè tradisyon literè ayisyen an, pandan l ap ofri nouvo talan opòtinite pou yo enskri nan liy prestijye sa a, tout pandan li pote kontribisyon li nan dinamik literè kontemporen Ayiti. Avèk tout sa yo, CSimon Publishing se kote ideyal pou konfyans plim ou lè w jèn.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Boissonniere Adler yves

Je compte m'integrer Au rang des ecrivains

25 Janvye 2025 | 11:39:35 PM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Haïti et son Rôle Pionnier dans l’Abolition de l’Esclavage Mondial

Pandan plizyè syèk, enstitisyon esklavaj la fè nwa istwa imen, kite dèyè yon eritaj doulè, opresyon ak lit pou libète. Sepandan, nan istwa fè nwa sa a, yon nasyon kanpe pou kouraj li ak detèminasyon li pou kraze chenn opresyon yo: Ayiti. Sitiye nan Karayib la, Ayiti te jwe yon wòl pyonye nan abolisyon esklavaj la, mete fondasyon pou batay pou libète ak egalite atravè lemond. Istwa esklavaj ann Ayiti remonte depi lè Ewopeyen yo te rive sou zile a, yo te rele Sendomeng, nan 15yèm syèk la. Kolon franse yo te byen vit te etabli yon ekonomi ki baze sou pwodiksyon sik ak kafe, yo te eksplwate anpil milyon esklav Afriken yo te depòte yo pou yo travay nan plantasyon yo. Sepandan, sistèm brital sa a te lakòz yon gwo rezistans nan men esklav, ki gen batay pou libète finalman mennen nan youn nan revolisyon ki pi enpòtan nan listwa. An 1791, anba lidèchip figi emblématiques tankou Toussaint Louverture, Jean-Jacques Dessalines ak Henri Christophe, esklav ayisyen leve kont moun k ap opresè yo nan yon rebelyon san parèy. Revòlt sa a te lakòz yon lagè endepandans ki te dire plis pase yon deseni, men finalman te lakòz pwoklamasyon endepandans Ayiti an 1804, ki te fè peyi sa a premye nasyon apre kolonyal ki te dirije pa moun ki soti nan esklavaj. Enpak Revolisyon Ayisyen an sou abolisyon esklavaj atravè lemond pa ka egzajere. Lè yo kase chenn opresyon yo e yo pwoklame endepandans yo, ayisyen yo voye yon mesaj pwisan bay tout pèp opresyon yo atravè lemond: libète posib, e li vo lapèn. Egzanp Ayiti te enspire lòt mouvman pou abolisyon esklavaj nan Amerik yo ak pi lwen, konsa ede souke fondasyon enstitisyon esklavaj la. Patisipasyon Ayiti nan batay kont esklavaj pa t sèlman sou teritwa li; li te pwolonje tou nan aksyon ekstèn kote gason ayisyen yo te voye oswa patisipe aktivman nan mouvman pou abolisyon esklavaj nan lòt rejyon nan mond lan. Pa egzanp, Prezidan ayisyen an, Alexandre Pétion, te sipòte Simón Bolívar, lidè revolisyon Sid Ameriken an, nan bay li zam, lajan e menm gason, ki te kontribye nan liberasyon plizyè peyi nan Amerik Latin nan dominasyon kolonyal. Ayiti te bay sipò tou pou mouvman endepandans yo nan Amerik Santral. Konbatan ayisyen, ki te dirije pa Jeneral Jean-Pierre Boyer, te ede patriyòt Venezyelyen yo goumen kont dominasyon Panyòl, kontribye nan liberasyon rejyon sa a. Gouvènman ayisyen an te sipòte finansyèman ak diplomatikman mouvman pou abolisyon esklavaj la nan peyi tankou Venezyela, Kolonbi ak Meksik, sa ki te kontribiye pou elimine gradyèl enstitisyon sa a nan tout rejyon an. Malgre ke Ayiti pa t patisipe dirèkteman nan Gè Sivil Ameriken an, anpil ayisyen ak desandan ayisyen te jwe yon wòl enpòtan nan mouvman abolisyonis Ozetazini. Figi ki te gen orijin ayisyen oswa ki te gen zansèt ayisyen, se te vwa enpòtan nan batay kont esklavaj ak pou dwa egal nan peyi Etazini. Eritaj Revolisyon Ayisyen an rete yon senbòl rezistans ak kouraj pou jenerasyon kap vini yo. Jodi a, pandan lemonn kontinye ap lite kont enjistis ak opresyon sou plizyè fòm, istwa Ayiti fè nou sonje batay pou libète a se yon batay inivèsèl, yon batay ki depase fwontyè ak tan. Patisipasyon Ayiti nan abolisyon esklavaj atravè mond lan rete yon chapit enpòtan nan listwa limanite. Atravè kouraj yo ak detèminasyon yo, Ayisyen te prepare wout pou yon avni kote libète ak egalite se dwa inaliénab pou tout moun.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon