contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Lè talan ak richès kiltirèl Ayiti vin yon sèl.
Lè talan ak richès kiltirèl Ayiti vin yon sèl.
Lè talan ak richès kiltirèl Ayiti vin yon sèl.
  • Kilti
  • 13 Oktòb 2024
  •     1

Lè talan ak richès kiltirèl Ayiti vin yon sèl.

“Ayiti ak jeni enkwayab li” se gwo konpetisyon vil Lowell, Massachusetts, te gen plezi òganize le 5 oktòb la. Oganize pa IVAP Ayiti, yon òganizasyon ki, malgre anpil difikilte, rete fidèl ak misyon li. IVAP kwè byen fèm ke nouvo Ayiti a deja ekri yon kote, e se nou menm, nan aksyon nou, pou nou fè l tounen yon reyalite e toujou mete aksan sou li. Pakonsekan nesesite pou òganize yon konpetisyon konsa.

Yon konpetisyon òganize pa talan pwomèt

Anba lidèchip eklere Ishtar Pady ak Zachary Thermo, evènman an te kite yon mak memorab. Atmosfè sa a, kalm ak solanèl, mete aksan sou sivik, literati ayisyen, jewografi Ayiti, ansanm ak istwa li, nan opoze de jèn briyan: Bens Hervens Toussaint ak Youry Darly Fleurissaint.

Konferans enspire sou kominote ayisyen an

Moman fratènite sa a te pèmèt tou prezantasyon divès konferans, tankou Sabyne Denaud, ki te adrese defi ak sipò yo te bay imigran Ozetazini, Fatima Al-Muntafik, ki te diskite sou benefis edikasyonèl pou imigran yo nan kolèj kominotè, epi finalman. Marcna Pierre, ki te ankouraje patisipan yo pou pouswiv rèv yo ak detèminasyon, kèlkeswa defi yo rankontre. Tout entèvansyon sa yo te fèt nan lanmou pou Ayiti ak yon konesans pwofon sou sijè a.

Yon diskou poignant sou sitiyasyon an Ayiti

Malgre distans la, van dezespwa k ap soufle sou Ayiti ak pwa lamizè a pa epanye PDG IVAP Ayiti ki kontinye defann peyi l ak kouraj. Nan yon diskou ki te gen kòlè ak endiyasyon, li te di: "Ayiti se pa yon peyi pòv, men se yon peyi ke gwo pisans yo te detwi, e kote yo kontinye ap alimante ajitasyon." Pawòl sa yo eksplike dire enstabilite politik la ak vòl inevitab jenès ayisyen an.

Rit ayisyen: Eksplore tradisyon mizik ak dans
Rit ayisyen: Eksplore tradisyon mizik ak dans

Rit ayisyen: Eksplore tradisyon mizik ak dans

Ayiti, yon peyi ki rich nan istwa ak divèsite kiltirèl, ofri yon trezò mizik inik atravè ritm kaptivan li yo. Mizik ayisyen an, ki anrasinen pwofondman nan fizyon diferan enfliyans Afriken, Ewopeyen yo ak Karayib la, konstitye yon ekspresyon vibran nan idantite nasyonal la. Youn nan eleman diferan nan mizik ayisyen an se divèsite ritm li, ki reflete plizyè aspè nan lavi chak jou, soti nan selebrasyon relijye nan moman lajwa ak lapenn. Rit ayisyen, ki pote enèji kontajye, se yon refleksyon nanm pèp ayisyen an. Youn nan estil mizik ki pi enkoni an Ayiti se konpa dirèk, ki te parèt nan ane 1950 yo. Ritm ki atire sa a, ansanm ak melodi ki kaptivan, te kaptire kè mondyalman. Bousòl dirèk la enkòpore fizyon diferan estil mizik, tankou djaz, mereng, ak eleman mizik tradisyonèl ayisyen an. Tradisyon mizik ayisyen yo pa limite a son kontanporen. Vodou, yon pratik espirityèl zansèt, gen yon gwo enfliyans tou sou mizik ayisyen an. Ritm vodou, souvan ki asosye ak seremoni relijye, kreye yon koneksyon pwofon ant espirityalite ak ekspresyon atistik. Anplis de sa, dans se inséparabl ak mizik ayisyen an. Mouvman yo grasyeuz ak enèjik nan dans tradisyonèl tankou rasin, konbine avèk ritm kaptivan, transpòte dansè ak espektatè nan yon mond kote ekspresyon kòporèl vin tounen yon fòm atizay vivan. Eksplore tradisyon mizik ak dans ann Ayiti se tankou plonje nan yon linivè kote istwa, kilti ak espirityalite yo ann amoni. Ritm sa yo, pase de jenerasyon an jenerasyon, se pi plis pase jis nòt; yo enkòpore nanm yon pèp ak richès divèsite li. Selebre tradisyon sa yo bay omaj a eritaj kiltirèl eksepsyonèl Ayiti ak kontribisyon anpil valè li nan sèn mizik mondyal la.

Louino Robillard rele jèn yo nan espwa

Louino Robillard, envite onè a, te eksprime fyète li pou Ayiti tou, li te evoke sot pase bèl li a epi li te mande jèn jenerasyon an pou yo pouswiv rèv yo san yo pa janm abandone.

Gran final la te dewoule anba yon lalin tanpere, nan yon atmosfè amikal ki te rasanble plizyè nasyon epi ki te reflete divèsite ak richès dyaspora ayisyen an. Gras a rezilta pozitif konpetisyon an, kowòdonatè Madam Peladja Menelas pa kache satisfaksyon li. Li te di ke li fyè de pèfòmans finalis yo ak travay di ekip li a, ki te pouse fondatè IVAP Ayiti a, Mesye Zachary Thermo, deklare avèk pasyon: “Nou ka oblije kite Ayiti, men nou p ap janm. abandone rèv nou yo."

Youry Daly Fleurissin, chanpyon ki enspire kominote li a

Youry Daly Fleurissin, jeni sa a ki te genyen trofe a, reveye espwa ak fyète nan kominote li a. Malgre difikilte rejyon Latibonit la t ap travèse, li te pèsevere e, jodi a, li enposib pale de li san li pa mansyone tit chanpyon li. Li te travay di pou jwenn prim sa a, e li te merite li.

Pataje
Konsènan otè a
Jose-Dentha DENOYER
Jose-Dentha DENOYER
Dessalines Toutânkhamon (Wolkens TIRONÉ)

Je tiens à féliciter le coordinateur Thermo Zachary pour son courage d'avoir pris la décision d'organiser une telle activité malgré tant de difficultés qui se trouvaient dans le processus. Félicitations méritoires également à toute l'équipe organisatrice pour les énormes efforts conjugués avec le PDG afin d'arriver à concrétiser ce grand objectif. Je vous encourage malgré de continuer à rehausser les valeurs de notre chère mère, Hayti.

J'exprime particulièrement ma joie d'avoir été l'un participant pour le département du centre. J'étais à la deuxième position (2è) au département du centre au phase de la rencontre des départements et l'international.

Vive IVAP-Hayti !

Dessalines Toutânkhamon (Wolkens TIRONÉ), Panafricaniste, Révolutionnaire, Poète, Prof d'histoire.
2è pour le département du centre au phase de la rencontre des départements et l'international organisé par IVAP-HAYTI .

15 Oktòb 2024 | 03:38:06 AM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon