contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Enpak ewo ayisyen yo nan batay Savannah la
Enpak ewo ayisyen yo nan batay Savannah la
Enpak ewo ayisyen yo nan batay Savannah la

Enpak ewo ayisyen yo nan batay Savannah la

Batay Savannah, ki te fèt nan mwa Oktòb 1779, rekonèt kòm yon pwen enpòtan nan Revolisyon Ameriken an. Gwo konfli sa a, kote fòs Ameriken ak Frans yo te goumen kont Britanik yo, te make tou pa patisipasyon remakab sòlda ayisyen yo. Pami yo, fiti wa pati nò peyi d Ayiti, Henri Christophe, ki te blese ak bal pandan batay sa a. Kontribisyon yo te desizif, mete aksan sou solidarite entènasyonal nan demand pou libète ak endepandans ki karakterize epòk sa a.

Haïti
Haïti
Haïti

Ayiti ak USA, diferans ki genyen ant lit endepandans yo

Li enteresan pou nou konpare Lagè Endepandans Ameriken an ak Revolisyon Ayisyen an pou nou konprann espesifik yo. Lagè Endepandans Ameriken an, ki te fèt ant 1775 ak 1783, te vize koupe lyen ak Grann Bretay pou jwenn otonomi pou koloni Ameriken yo. Konfli sa a, byenke pwofondman anti-kolonyal, pa te santre sou kesyon esklavaj oswa rasis. Nan lòt mo, objektif apwòch konfli sa a te pi plis ekonomik pase imanis. Kontrèman, Revolisyon ayisyen an, ki te fèt soti 1791 rive 1804, se te yon lit radikal kont esklavaj, rasis ak dominasyon kolonyal, ki te enkòpore yon dimansyon pi laj ak plis enklizif. Se premye e ki pi konplè apwòch revolisyonè tan modèn lan, ki baze sou dwa tout moun pou yo viv lib. Pandan ke Lagè Endepandans Ameriken an te mete fen nan dominasyon Britanik la, Revolisyon ayisyen an, nan demand li pou limanite ak inivèsalite, te vize pou liberasyon total ak egalite rasyal, ki reprezante yon basen nan lit pou dwa moun atravè mond lan.

Amerik, yon peyi imigran

Premye moun ki rete nan Amerik yo te rele Ameriken natif natal. Ilandè pwotestan ki t ap kouri kite pèsekisyon Legliz Anglikan wayote angle a kapab sèlman konsidere kòm premye imigran nan Amerik la. Tout lòt pèp ki te mete tèt yo ansanm pou konstitye gwo peyi sa a ak dirijan pouvwa mondyal yo fè pati menm lojik migratè sa a. Nan lòt mo, Ayisyen nan Florid, Latino nan Los Angeles, ak Arab nan Michigan se jis kèk egzanp anpil gwoup imigran anrichi peyi a. Yo reprezante yon pati entegral nan yon gwo tradisyon migratè.

Anplis, Amerik, antanke peyi imigran, se yon vrè mikwokosm divèsite mondyal. Li souvan dekri kòm "mond lan rezime". Yon vil kosmopolit tankou New York montre parfe reyalite sa a nan reflete plizyè kominote ki fòme twal sosyal Ameriken an. Divèsite sa a se pa sèlman yon karakteristik, men tou yon fòs esansyèl ki anrichi sosyete Ameriken an, demontre enpòtans enklizyon ak divèsite nan konstriksyon nasyon an nan peyi a.

Haïti
Haïti
Haïti

Kontribisyon imigran yo nan konstriksyon Etazini

Kontribisyon imigran yo nan bilding Amerik la se vas ak enpòtan. Yo te jwe yon wòl enpòtan nan devlopman ekonomik, kiltirèl ak sosyal peyi a. Kit se bati enfrastrikti, anrichi kilti oswa inovasyon nan divès domèn, imigran yo te fòme Amerik modèn. Kouraj yo ak detèminasyon yo se fondasyon sosyete Ameriken rich, fò ak divès jodi a, ki selebre istwa enklizyon li pataje.

Rasis ak ksenofobi, yon anomali nan yon sosyete imigran

Rasis ak ksenofobi parèt kòm anomali nan yon sosyete ki baze sou imigrasyon. Vreman vre, Amerik la se esansyèlman fè ak imigran, ki gen enfliyans omniprezant nan enstitisyon nasyonal ak senbòl. Pa egzanp, Karine Jean-Pierre, pòtpawòl aktyèl La Mezon Blanch sou Joe Biden, se moun ki gen orijin ayisyen. Barack Obama, yon gwo figi nan dènye istwa politik Ameriken an, te gen yon imigran Kenya kòm papa l. Kamala Harris, ki sou wout pou l genyen prezidans Ameriken an, se orijin Endyen ak Jamayiken. Egzanp sa yo, pami anpil lòt, ilistre divèsite ak ouvèti kiltirèl ki anrichi Amerik la. Reyalite sa a montre klèman ke prejije rasyal ak ksenofobi, tankou sa yo eksprime pa sèten figi enpòtan nan Pati Repibliken an, ak Donald Trump nan tèt yo, yo pa sèlman nan kontradiksyon ak valè fondatè yo nan Amerik la, men tou ak reyalite a nan. konpozisyon sosyal li yo. Patisipasyon ewo ayisyen yo nan batay Savannah la se yon gwo reyalite istorik ki souliye enpòtans kontribisyon ayisyen an nan konpozisyon sosyal rich sa a.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Planifye vwayaj ou an Ayiti

Ayiti, pèl zantiy yo sitiye nan lwès zile Ispanyola, ofri yon konbinezon kaptivan nan bote natirèl ak istwa rich. Pou yon vwayaj inoubliyab, swiv konsèy sa yo ki gen bon konprann pou planifye sejou ou. b~Rechèch anvan~b Anvan ou kòmanse vwayaj ou a, plonje tèt ou nan kilti rich Ayiti a, istwa kaptivan, cuisine bon gou ak pi gwo atraksyon. Imèsyon anvan sa a pral pèmèt ou fè pi plis nan sejou ou a epi konekte pi fasil ak moun nan lokalite. b~Tan ideyal pou vwayaje~b Klima dou Ayiti pandan tout ane a fè li yon destinasyon touris atiran nenpòt ki lè. Chwa peryòd ou pral depann de preferans ou. Si w pasyone pou fèstivite kiltirèl, pa rate kanaval ayisyen an nan mwa fevriye, yon selebrasyon vibran ki mennen nan karèm. Pou rayisab nan plaj paradi tankou Labadee, La Côte des Arcadins, ak lòt moun, ete ofri yon melanj pafè nan solèy ak tan plezi nan dlo kristal klè. Si espirityalite atire w, 15 Out make fèt Sipozisyon an, yon selebrasyon relijye ki make Vyèj Mari monte nan syèl la. Epi tou 1ye ak 2 novanm yo dedye a Jou Mouri a. Fanmi yo ale nan simityè a pou onore ak dekore tonm moun ki mouri yo, sa ki kreye yon atmosfè ki chaje ak memwa ak tradisyon. Amater istwa yo ka chwazi pou vizite jou fèt nasyonal tankou Jou Endepandans Nasyonal le 1ye janvye, Jou Drapo a 18 me, ak lòt evènman enpòtan. b~Chwa akomodasyon~b Ayiti ofri yon seri opsyon akomodasyon, soti nan otèl deliks ak B&B ki zanmitay fanmi yo. Adapte chwa w yo selon bidjè w ak preferans ou yo, favorize aranjman lokal yo pou yon eksperyans ki pi natif natal. b~Sit Touris ki pa ka rate~b Pami bèl pyè koute chè pou eksplore, dekouvri Majestic Citadelle Laferrière, ki nan lis UNESCO kòm eritaj mondyal la, Palè Sans Souci, Pak Nasyonal La Visite, Katedral Milot, Fort Jacques, Ewo Vertières, Bassin Bleu, Saut- Cascade Mathurine, Cave Marie-Jeanne, Kenscoff ak Furcy, ansanm ak Cascade Saut d’Eau. Eksplore tou richès atistik Ayiti atravè mache atizan li yo. b~Manje manje lokal~b Kuizin ayisyen an se yon senfoni gou ekzotik. Asire ou ke ou pran echantiyon asyèt lokal tankou griot ak diri pwa kolan nan mache lokal yo pou yon eksperyans gastronomik natif natal. b~Kilti lokal~b Kilti ayisyen an, enfliyanse pa yon istwa rich, divès ak vibran. Respekte koutim lokal yo, ouvè ak dispoze pou aprann. Chalè ak Ospitalite Ayisyen yo ajoute yon dimansyon inik nan eksperyans ou. b~Mwayen transpò~b Opt pou mwayen modèn transpò tè tankou Capital Coach Line, Transport Chic, Sans-Souci Tours, Le Transporteur, Grand Nord. Pou eksploratè ayeryen, fasilman rezève vòl ou ak Sunrise Airways. Lwe machin tou se yon opsyon pou moun kap chèche yon eksperyans plis prive. b~Lang ak Kominikasyon~b Malgre ke kreyòl ayisyen se lang prensipal la, fransè yo itilize anpil tou. Aprann kèk fraz debaz an kreyòl pou fasilite echanj epi anrichi eksperyans ou. Lè w byen planifye vwayaj ou ann Ayiti, ou louvri tèt ou pou w dekouvri bote natirèl, richès kiltirèl, ak Ospitalite cho bèl bijou Karayib sa a. Prepare w pou w viv yon avanti inik ak memorab ann Ayiti.

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon