contact@haitiwonderland.com+509 36184317

Dekouvri

Panye

Csimon Publishing fè yon nouvo pa pou jèn otè Ayisyen yo
Csimon Publishing fè yon nouvo pa pou jèn otè Ayisyen yo
Csimon Publishing fè yon nouvo pa pou jèn otè Ayisyen yo

Csimon Publishing fè yon nouvo pa pou jèn otè Ayisyen yo

Lajwa a, Csimon Publishing, ki dirije pa Dr. Cherlin Simon, ap anonse ak anpil eksitasyon kreyasyon yon filyal Csimon Publishing ann Ayiti. An reyalite, yon ekip jesyon, ki vize pou ranfòse apwòch li anvè jèn otè Ayisyen yo, te mete sou pye pa konpayi manman an, ki nan eta Virginia, Etazini. Objektif inisyativ sa a se pou sipòte pi byen otè li yo, espesyalman jèn yo, epi ofri yo asistans serye pou ankouraje kreyativite yo epi ede yo devlope. Komite a la pou pi byen kowòdone aksyon kay piblikasyon an pou benefis yo. Sa a aliman ak vizyon Csimon Publishing nan patisipe aktivman nan leve kilti literè Ayisyen sou yon echèl mondyal, pandan y ap mete talan Ayisyen an avan epi kreye yon pon ant Ayiti ak rès mond lan ki konstitye kilti mondyal la. Li enpòtan pou sonje ke pami plis pase 150 liv ke Csimon deja pibliye, pifò se travay otè Ayisyen k ap viv an Ayiti.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon komite jesyon dinamik ak angaje

Nouvo ekip jesyon Csimon Publishing lan konpoze de pwofesyonèl ki soti nan diferan domèn, tout moun motive pa volonte pou pwomote literati Ayisyen an. Pèsonalite sa yo pral pote ekspètiz yo pou ede nouvo talan leve epi ranfòse vizibilite kay piblikasyon an an Ayiti. Komite a gen ladan Yves Marie Gustave, yon figi byen konnen nan mond kilti Ayisyen an e ki responsab relasyon piblik. Kòm fondatè ak direktè atistik nan konpayi teyat Les Ateliers Écriture, li pral sèvi ak eksperyans li pou ankouraje kilti Ayisyen an ak distribisyon liv yo pibliye pa Csimon Publishing. Apre sa, nou gen Joassaint Gelin, yon jèn jounalis nan Island TV ak Radio Le Témoin Ayiti, fotograf ak enfliyanse. Kòm anbasadè Csimon Publishing, li pral itilize kapasite li pou fè pwomosyon mak Csimon Publishing a bay abonnés li yo. Nan komite a gen Pacome Emanuel, kowòdonatè jeneral Salon du Livre de Port-au-Prince, ki pote eksperyans li nan òganizasyon evènman literè enpòtan an Ayiti. Moïse François ansanm ak M. Cajuste Makeson, ansyen pwofesè ak responsab koreksyon nan Csimon Publishing, kòm kowòdonatè. Tout manm komite sa a travay anba sipèvizyon kay manman Csimon Publishing, ki chita nan Virginia, Etazini, pou asire yon jesyon kowòdone ak yon estrateji efikas pou pwomote kilti literè Ayisyen an sou yon echèl mondyal.

Haïti
Haïti
Haïti

Yon aksyon patriyotik ak angajman kiltirèl

Nan yon kontèks kote anpil konpayi etranje ap retrè nan Ayiti, Csimon Publishing kanpe deyò kòm yon eksepsyon, paske li rete fidèl ak angajman li anvè kilti literè Ayisyen an. Anplis de sa, olye ke yo sèvi sa a depi byen lwen, yo ap fè efò pou etabli yon prezans fizik nan peyi a. Inisyativ pou ranfòse prezans edisyon sou tèritwa lokal la se yon demonstrasyon patriyotism ak espwa pou jèn Ayisyen yo. Gras a jès sa a, Csimon Publishing ofri jèn talan yo yon espas pou pataje kreyasyon yo. Sa a, pita, ap mennen nan refleksyon ki vize nan konsyans sou defi peyi a.

Pataje
Konsènan otè a
Moise Francois
Moise Francois
Moise Francois

Editè jounalis, powèt ak apranti avoka.

Gade lòt atik Moise Francois
Barany BERJUSTE

Moi auteur de plusieurs ouvrages chez Csimon Publishing, je tiens à remercier la maison d'édition pour les différentes opportunités qu'elle m'a offert. Et beaucoup plus maintenant si elle a un siège résident en Haïti, qui résoudra les difficultés de transport les ouvrages édité pour la destination d'Haïti.
Je souhaite bon succès et un parcours exceptionnel à la maison d'édition.

26 Mas 2025 | 08:21:37 AM
Kite yon kòmantè

Dènye piblikasyon yo

Ayiti / Fort Saint-Joseph: Vès Istorik Rezistans

Sitiye nan Okap, Fort Saint-Joseph kanpe tankou yon gadyen an silans nan istwa Ayiti. Konstwi an de etap, an 1748 ak 1774, travay defansiv sa a te yon fwa yon eleman enpòtan nan sistèm pwoteksyon vil la kont atak kolonyal franse yo. Ansanm ak lòt fò tankou Picolet ak Magny, misyon li se te kontwole pasaj maritim yo ak defann souverènte ayisyen an. Sepandan, istwa li pa limite a fonksyon defansiv li. An 1802, Lè sa a, anba kontwòl jeneral Henry Christophe, fò a te vin sèn nan yon zak ewoyik nan rezistans. Te fè fas ak lame ekspedisyonè franse a, Christophe te bay lòd pou detwi magazin an poud ak pòtay antre nan fò a, konsa rann li tanporèman inutilisables. Jès vanyan sa a, byenke taktik, te kite sikatris ki pa efase sou estrikti fò a, ki temwaye eklatman feròs ant fòs kolonyal franse yo ak konbatan rezistans ayisyen yo. Mak istorik sa yo, ki toujou vizib jodi a, ofri yon fenèt sou tan pase peyi a. Yo pèmèt vizitè yo ak istoryen yo entèprete gwo batay ki te fòje idantite ayisyen an. Fort Saint-Joseph, kòm temwen rezistans ak lit pou libète a, enkòpore lespri endoptab pèp ayisyen an. Lè Gouvènman ayisyen an te rekonèt enpòtans istorik li a, li te klase ofisyèlman Fò Saint-Joseph kòm eritaj nasyonal an 1995. Rekonesans sa a te prepare wout pou efò restorasyon ki te vize pou prezève rès presye eritaj militè ayisyen an. Gras a kolaborasyon ant sektè piblik la ak finansman prive lokal yo, fò a dènyèman te retabli ak amelyore. Kidonk, Fort Saint-Joseph rete pi plis pase yon senp estrikti wòch. Se yon senbòl vivan nan rezistans ak detèminasyon pèp ayisyen an, ki raple tout vizitè yo ke istwa Ayiti anrasinen byen fon nan lit pou libète ak diyite imen. Pou dekouvri bijou listwa ayisyen an gras ak reyalite vityèl, ou ka vizite lyen sa a: https://haitiwonderland.com/haiti-virtual-reality-ht/monuments-histoire/haiti--fort-saint-joseph--visite- virtual/ 11

Newsletter

Abòne ak bilten nou an pou w rete enfòme de tout aktivite nou yo ak aktyalite sou Ayiti.

Dènye piblikasyon yo

Istwa

Istwa

Premye nasyon nwa ki te libere tèt li anba esklavaj ak pran endepandans nan men Lafrans an 1804 e ki te enfliyanse lòt mouvman liberasyon atravè mond lan, enspire lit pou libète ak egalite.

Bote natirèl

Bote natirèl

Ayiti beni ak peyizaj natirèl espektakilè, ki gen ladan plaj sab blan, mòn ak divèsite biyolojik rich.

Eritaj

Eritaj

Ayiti gen yon eritaj istorik rich, ki gen ladan sit tankou Sitadèl Laferrière ak Palè Sans-Souci, ki nan lis UNESCO Mondyal Eritaj.

Kilti

Kilti

Ayiti gen yon kilti rich ak divèsifye, enfliyanse pa eleman Afriken, Ewopeyen yo ak endijèn. Mizik, dans, atizay ak kizin ayisyen yo selebre atravè lemond.

  • +
    • Piblikasyon